Skip to main content

Ispričajte nam svoju priču o evropskom nasljeđu – novi poziv za finansiranje Dana evropskog nasljeđa 2023.

Inicijativa „Priče o evropskoj baštini“ ustanovljena je za dodjelu bespovratnih sredstava za inovativne projekte koje su razvile lokalne zajednice širom Evrope. Organizuju ga Evropska komisija i Savjet Evrope.

 

Dani evropske baštine su događaji koji okupljaju građane Evrope kako bi proslavili, podijelili i podržali rad koji preduzimaju zajednice širom Evrope. Njihova panevropska priroda pomaže da se istaknu veličina i vrijednost evropskog kulturnog nasljeđa. Sa inicijativom Priče o evropskom nasljeđu, zajednice širom kontinenta su pozvane da podijele svoje posebne priče o evropskom kulturnom nasljeđu.

 

Rok za podnošenje prijava je 23. februar 2023. godine. Zainteresovani kandidati mogu podnijeti prijavu na engleskom ili francuskom jeziku.

Susret ambasadora Satlera i Udruženja poslodavaca FBiH o rastu i reformama konkurentnosti

Šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u BiH, njegova ekselencija Johan Satler sastao se 12. januara 2023. godine sa predsjednikom, direktorom i grupom članova Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Sastanak je imao za cilj razmjenu informacija o aktuelnim dešavanjima i tekućim/predstojećim inicijativama Kancelarije EU u BiH i Udruženja, kao i da se prevaziđu glavne prepreke povećanju rasta i konkurentnosti i preokrenu trendovi emigracije i nestašice radne snage. Ambasador Satler istakao je da je za novoformirane vlasti BiH dodjela statusa kandidata za prijem u EU mogućnost za suočavanje sa dugogodišnjim izazovima i sprovođenje ključnih reformi.

 

Svi učesnici sastanka složili su se oko toga da nedovoljan ekonomski rast, stagnacija prihoda po glavi stanovnika i visoka zvanična nezaposlenost – praćena nestašicom radne snage u nekim ključnim sektorima – predstavljaju glavne izazove sa kojima se danas suočavaju preduzeća u BiH. Globalne promjene koje su podstakle inflaciju dodatno utiču na pogoršavanje ovih problema koje treba hitno riješiti, uključujući i zakonodavne promjene na različitim nivoima vlasti. Potrebne su dodatne promjene kako bi se još ojačalo poslovno okruženje, uključujući ciljane intervencije u određenim sektorima, drvnoj i mliječnoj industriji, transportnim uslugama itd.

 

Dogovoreno je da će Kancelarija EU u BIH i poslodavci sarađivati u sprovođenju reformi koje moraju biti inkluzivne i voditi računa o zahtjevima za integraciju u EU, kao i da se češće sastaju, kako bi razgovarali i razvijali predloge reformi koji bi – jednom usvojeni i sprovedeni – unaprijedili ekonomsko blagostanje zemlje i približili BiH EU.

Reforma pravosuđa za stabilne institucije u Srbiji

Reforma pravosuđa je važna za građane Srbije jer će donijeti autonomnije pravosuđe i nezavisno tužilaštvo, a vladavina prava ostaje glavni stub evropskih integracija Srbije, rekao je ambasador EU u Srbiji Emanuel Žiofre, na završnoj javnoj debati o setu pravosudnih zakona. „Sprovođenje zakona biće u fokusu Evropske unije i puna primjena ovih zakona donijeće napredak Srbiji. Očekujemo i da Srbija usvoji preporuke Venecijanske komisije o predlozima ovih zakona kako bismo mogli da kažemo da su zakonska rješenja u potpunosti u skladu sa evropskim standardima i praksom“, rekao je Žiofre.  
Ambasador EU je takođe kazao da je Venecijanska komisija poručila da je za stvarnu promjenu potrebna i promjena političke i pravne kulture. Iako političke i sudske vlasti imaju primarnu odgovornost, organizacije civilnog društva i građani takođe imaju važnu ulogu.  
Proces javnih konsultacija o pravosudnim zakonima održan je u okviru projekta „EU za podršku reformi pravosuđa“, koji u Srbiji sprovode Savjet Evrope i Evropska unija od 2022. godine.

Studija o situaciji i potrebama ruralne omladine u Sjevernoj Makedoniji

Mladi evropski ambasador (Young European Ambassador – YEA) iz Sjeverne Makedonije, Damjan Zlatanovski, organizovao je događaj u znak podrške cilju br. 6 od 11 evropskih ciljeva mladih, „Pokret ruralne omladine naprijed” (“Moving rural youth forward”). Manifestacija je organizovana u saradnji sa Evropskom kućom Kriva Palanka.

 

Profesori sa Fakulteta poljoprivrednih nauka i prehrane Univerziteta Svetog Ćirila i Metodija (UKIM) vodili su dvije fokus grupe na kojima je ukupno 14 mladih ljudi između 15 i 24 godine razgovaralo o izazovima i potrebama ruralne omladine; izgledima mladih za pristojan život, uključujući mogućnosti zapošljavanja i obuke, angažovanje u poljoprivredno-prehrambenim sistemima, njihove odluke o mobilnosti, njihove uloge inovatora, doprinos ruralnom razvoju, kao i njihove težnje u pogledu socijalne uključenosti i učešća u političkim procesima.

 

Glavni cilj je bio da se pruži uvid u moguća rješenja za informisanije donošenje odluka na nivou politike, da se identifikuju političke preporuke za podsticanje mladih da ostanu ili se vrate u ruralna područja i da se podrže mladi da postanu vidljiviji kao nosioci promjena u poljoprivredno-prehrambenim sistemima, kao i povećanje njihovog doprinosa ruralnom razvoju zemlje.

YEA podržava humanitarnu akciju u Sjevernoj Makedoniji

Delegacija Evropske unije u Skoplju, ambasador Dejvid Gir, Evropska kuća i Banka hrane iz Makedonije organizovali su za vrijeme pravoslavnog Božića inicijativu humanitarnog karaktera u Sjevernoj Makedoniji. Oni su 4. i 5. januara donirali 30 prehrambenih paketa socijalno ugroženim porodicama. Mladi evropski ambasadori (Young European Ambassadors – YEA) iz Sjeverne Makedonije učestvovali su u pakovanju, kao i doniranju paketa sa hranom.

EU, EBRD i Švedska podržavaju mala i srednja preduzeća i žene preduzetnice u Crnoj Gori

Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development – EBRD) podržava žene preduzetnice i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori (Montenegro ) novim finansijskim paketom Crnogorskoj komercijalnoj banci AD Podgorica (CKB), članici OTP grupe i najvećoj banci u zemlji. Oko 3 miliona eura iz paketa kredita biće dodijeljeno za podršku investicijama preduzeća koje vode žene. Mala i srednja preduzeća će takođe imati koristi od podsticajnih sredstava od 15 odsto od ukupnog iznosa kredita, koje finansira Evropska unija (European Union).

 

Finansiranje će biti obezbijeđeno kroz EBRD-ov program Žene u biznisu (Women in Business), koji promoviše žensko preduzetništvo i njihovo učešće u biznisu. Žene preduzetnice će takođe imati priliku da koriste usluge poslovnog savjetovanja po mjeri u okviru programa Savjeti Banke za mala preduzeća. Program Žene u biznisu sufinansira vlada Švedske (Sweden), koja ovaj program na Zapadnom Balkanu podržava još od 2014. godine.

 

Kredit će omogućiti malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori pristup finansijama, omogućavajući im da prevaziđu svoje svakodnevne operacije i investiraju u nadogradnju u cilju dostizanja standarda EU. Mala i srednja preduzeća mogu koristiti sredstva za unaprjeđenje tehnologije, procesa ili usluga, posebno onih koji se odnose na kvalitet proizvoda, zdravlje i bezbjednost i ekološke zahtjeve EU.

EU i IFC potpisuju prvi u nizu projekata Ekonomskog i investicionog plana EU

Dana 19. decembra, Katarina Mathernova, zamjenica generalnog direktora u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i predsjedavajuća Investicionog okvira za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework – WBIF), i Alfonso Garsija Mora, potpredsjednik Međunarodne finansijske korporacije (International Finance Corporation – IFC) za Evropu , Latinsku Ameriku i Karibe, potpisali su projekat Eko-industrijskih parkova, prvi projekat predvođen IFC-om koji se sprovodi kroz WBIF.  
Projekat Eko-industrijski parkovi ima za cilj da pomogne u unaprjeđenju dekarbonizacije i poboljšanju efikasnosti resursa industrijskih parkova širom Zapadnog Balkana. Preliminarnu dijagnostiku pratiće ciljana implementacija četiri pilot projekta u industrijskim parkovima širom Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije.  
IFC je, zajedno sa Svjetskom bankom, najnovija međunarodna finansijska institucija koja se pridružila WBIF-u, stvarajući partnerstvo od ključnog značaja za podršku aktivnosti privatnog sektora u regionu, rješavanje hitnih razvojnih pitanja, otvaranje radnih mjesta i osiguravanje dugoročne održivosti. Drugi projekti u pripremi (Other projects in the pipeline)  imaju za cilj da mobilišu garantovane finansijske instrumente za kreditno sposobne klijente agrobiznisa, i tako omoguće prijeko potrebnu modernizaciju sektora, digitalnu transformaciju i pomognu u poboljšavanju kapaciteta finansijskih posrednika u vezi sa klimom, omogućavajući im da prošire svoj domet na mikro, mala i srednja preduzeća ( MMSP).

Ambasadorka Popa se sastala sa Mladim Evropskim Ambasadorima

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, sastala se sa Mladim Evropskim Ambasadorima u okviru inicijative „Dijalog mladih“  koja je pokrenuta ranije ove godine. Svrha sastanka je bila da se razgovara o tome šta je do sada urađeno u okviru ove inicijative, ali i o  tome koje bi teme trebalo bolje obrađivati u budućnosti. Mladi evropski ambasadori su naveli probleme koji ih zabrinjavaju, među kojima su istakli napade na LGBT zajednicu u Crnoj Gori, pristrasnu medijsku pokrivenost i nacionalne podjele, veliki procenat mladih koji žele da napuste zemlju, kao i njihova nejasna uloga u društvu i drugo.

 

Ambasadorka Popa ih je upoznala sa projektima i aktivnostima koje Evropska unija sprovodi u Crnoj Gori a koji se odnose na prevazilaženje ovih izazova, ali je i pozvala mlade da budu aktivni i sami predlože konkretne inicijative kako bi unaprijedili svoju zajednicu.

 

Mladi Evropski Ambasadori (Young European Ambassadors – YEA) je inicijativa posvećena mladim ljudima na Zapadnom Balkanu, koju je Evropska unija pokrenula prije tri godine kako bi im pružila priliku da nauče i iskuse vrijednosti EU i promovišu mogućnosti koje ova zajednica nudi.

 

Nedavno je u Crnoj Gori najavljena treća generacija YEA, među kojima su Selda Jahjagić, Marija Blažević, Anđela Micić, Merita Dukaj, Edina Osmanović, Filip Jovetić, Lukas Junković, Milutin Radulović, Luka Vukotić, Andrej Bubanja i Matia Prenkočević.

Sarajevo dio misije 100 Net Zero Emission Cities: Pokretanje koalicije za zelenije projekte

Nakon odabira Funkcionalnog urbanog područja Sarajeva (Sarajevo Functional Urban Area) u sklopu misije 100 Net Zero Emission Cities, kancelarija EU u BiH i Kanton Sarajevo pokrenuli su 14. decembra Koaliciju Net Zero Emission. Koalicioni partneri su se obavezali da će koordinirati svoje aktivnosti i usmjeriti resurse na projekte nulte emisije u Sarajevu.  
Pokretanje Koalicije, koja će predstavljati suštinsku promjenu u načinu trošenja sredstava, prilika je da se finansiranje poveže sa ciljevima čistije životne sredine, posebno u zagađenim urbanim područjima kao što je Sarajevo.  
Nakon izbora funkcionalnog urbanog područja Sarajeva (Sarajevo Functional Urban Area) među „100 gradova“, potrebno je izraditi desetogodišnji Net Zero akcioni plan, uključujući plan za klimatsku neutralnost u svim sektorima kao što su energetika, zgrade, upravljanje otpadom i transport, zajedno sa povezanim investicionim planovima. Ovaj proces će uključiti građane, istraživačke organizacije i privatni sektor. Net Zero Emission Koalicija će se redovno okupljati na praktičnim sastancima na radnom nivou koji će biti prilika za koordinaciju aktivnosti i razmjenu najboljih praksi.

RHP uručuje ključeve novoizgrađenih stanova za 25 izbjegličkih porodica u Srbiji

Kako se bliži kraj 2022. godine, tempo aktivnosti Regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje (Regional Housing Program – RHP) ne jenjavanja, jer je još 25 izbjeglih i raseljenih porodica dobilo ključeve novoizgrađenih stanova RHP u Šidu i Lučanima, Srbija, 15. i 16. decembra. Prvoj od svečanosti kojom je 15. decembra obilježeno uručenje ključeva za deset porodica u opštini Šid, prisustvovali su, između ostalog: Svetlana Velimirović, zamjenica komesara za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Zoran Semenović, predsjednik opštine Šid; Mirjana Maksimović, programska menadžerka Delegacije Evropske unije u Srbiji; Ružica Banda, nacionalna službenica za ljudska prava u Misiji OEBS-a u Srbiji i Jovan Lazarov, zamjenik direktora Jedinice za implementaciju projekata u javnom sektoru.

 

U ime Evropske unije – glavnog donatora RHP-a – Mirjana Maksimović čestitala je porodicama na novim domovima i istakla riješenost EU da podrži socijalno ugrožena lica. „Drago mi je što ćemo imati priliku da otvorimo još mnogo zgrada prije nego što se ovaj program zatvori sljedeće godine“, rekla je ona.

 

Slavlje je nastavljeno i sjutradan u Lučanima, gdje je još 15 porodica korisnika RHP-a dobilo ključeve novih domova. U ime prisutnih izbjegličkih porodica, svim donatorima i zainteresovanim stranama zahvalio se korisnik RHP-a, Radoslav Mirković iz Lučana.