Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell na Zapadnom Balkanu

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je posjetio Albaniju u utorak a potom Bosnu i Hercegovinu u srijedu. Njegova posjeta ponovo potvrđuje opredijeljenost i podršku EU regionu, posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na sigurnost Evrope u cjelini.

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministricom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće restauratorske radove na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je renoviran u okviru EU's post-earthquake recovery assistance

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će prvo posjetiti EUFOR Athlea operaciju čiji je kapacitet na terenu skoro udvostručen nedavno. Potom će se sastati sa bosanskohercegovačkim vlastima, predstavnicima političke opozicije i civilnog društva.

Međunarodni dan žena obilježavaju YEA širom Zapadnog Balkana

 Za ovogodišnji Dan žena 8. marta, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori udružili su snage kako bi promovisali kampanju #BreakTheBias (https://www.internationalwomensday.com/). To su radili posredstvom Reels-a i drugih sadržaja na društvenim mrežama, te aktivnostima održavanim na otvorenom širom Zapadnog Balkana, uključujući Banja Luku, Beograd, Kumanovo, Niš, Novi Sad, Podgoricu, Prištinu, Sarajevo, Skoplje i Tiranu.

 

Aktivnosti su organizovane s ciljem da se prevaziđu rodne neravnopravnosti i spriječe rodni stereotipi i predrasude. #BreakTheBias se isključivo bavi osnaživanjem žena i jačanjem njihovih uloga u društvu i ostvarenjem slobode da odrede ko su i šta žele da postanu.

 

U avgustu 2020. godine Regionalni komunikacijski program za Zapadni Balkan, kog predstavlja Generalni direktorat Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), pokreće jednu kreativnu mrežu WeBalkans Young European Ambassadors (YEA) u kojoj će djelovati mladi, budući pokretači pozitivnih promjena sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije). Ovih 120 mladih vizionara zainteresovano je da usvaja vrijednosti EU i da promoviše pogodnosti i prilike koje EU nudi, ali su takođe voljni da se zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, ljudska prava i zaštita životne sredine, te da dijele zajedničke regionalne inicijative mladih.

Radna grupa koja radi analize fenomena dezinformacije o ratu u Ukrajini

Nova radna grupa će prikupiti i analizirati materijal kako bi se razumjeli trendovi dezinformacija u vezi s ratom u Ukrajini. Radna grupa će se fokusirati na dezinformacije u zemljama EU i EEA, kao i u zemljama na Zapadnom Balkanu, prikupljajući i sortirajući relevantan material, provjeravajući činjenice, radeći istrage, brze analize i istražujući kampanje dezinformacija, kao i inicijative za medijsku pismenost. Radna grupa takođe ima za cilj da identifikuje skupove podataka koji su potrebni za razumijevanje kampanja dezinformacija.

 

Evropski opservatorij za digitalne medije (EDMO) već je objavio redovno ažuriranu listu onlajn materijala sa dezinformacijama o ratu. Takve zbirke mogu informisati kreatore politika, uključujući Evropsku komisiju, kako bi pomogli u razumijevanju fenomena dezinformacije i doprinijeli procesu donošenja odluka o ratu u Ukrajini zasnovanom na dokazima.

 

Članovi radne grupe će sarađivati ​​sa nacionalnim i regionalnim EDMO centrima, malim medijskim onlajn projektima i drugim relevantnim akterima širom Evrope.

Srpski vojni ljekari i osoblje pridružili su se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih ljekara i osoblja pridružit će se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTMS). Misija je pokrenuta 2010. godine, s ciljem jačanja somalijskih federalnih odbrambenih institucija kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Misiju čini oko 200 zaposlenih iz sedam država članica EU, uključujući Srbiju.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će krenuti u misiju i poželio im je puno sreće. On je rekao: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbijednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje u ovome ima ključnu ulogu neophodnu za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati ​​se radi širenja globalne sigurnosti i stabilnosti.”

 

Uloga kontingenta medicinskog osoblja Srbije u okviru ove misije podrazumjeva liječenje, evakuaciju, snabdijevanje i druge uloge koje su neophodne za održavanje zdravlja vojnih snaga. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spašavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijet će zdravlju i dobrobiti vojne jedinice kroz smjernice u prevenciji bolesti, ozljeda izvan borbe i stresa prouzročenog pri vojnim operacijama.

Tradicionalna umjetnina spravljena od čepova plastičnih flaša

Nevladina organizacija iz Sarajeva stvara zanimljive umjetnine koristeći čepove iskorištenih flaša

Prelijep tepih izložen je u sarajevskom predgrađu Ciglane. Ipak, postoji nešto neobično kod ovog tepiha, takozvanog “Čepoćilima”: napravljen je od 25.000 plastičnih čepova za flaše. Njegovo ime u prijevodu znači ‘tepih od čepova’, a dizajniran je i napravljen u sklopu projekta Green Art Association, NVO iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini. Alma Hrasnica Dervišević, predsjednica udruženja, pojašnjava da je sve počelo prije deset godina kada je došla na ideju da u okviru aktivnosti za Evropsku sedmicu smanjenja otpada u Sarajevu pravi umjetnine pomoću čepova flaša. „Tada je ovo za nas bio prilično ambiciozan projekat, jer nismo znali hoće li ljudi cijeniti ovu inicijativu i kakve ćemo povratne informacije dobiti“, kaže Alma.

Početni izazov je bio sakupljanje čepova flaša. Alma je postavila sabirno mjesto za flaše i kontaktirala škole, kompanije i druge institucije kako bi ih pitala da li bi bili spremni da doprinesu ovom projektu prikupljanjem i isporukom iskorištenih čepova za flaše. “Na moje iznenađenje, odaziv je bio vrlo pozitivan i za kratko vrijeme uspjeli smo prikupiti priličnu količinu čepova za flaše i tako je krenuo trend Čepoćilima”, kaže Alma.

„Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturnog naslijeđa i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe.”

Izrada jednog tepiha od čepova flaša godišnje

Nakon uspjeha i pohvale za prvi tepih od čepova flaša, Alma i kolege iz Green Art Association odlučili su da to postane aktivnost kojom će se baviti i narednih godina pri čemu će dizajnirati i praviti barem po jedan tepih od plastičnih čepova za flaše tokom godine. Za dizajn su odlučili nastaviti koristiti tradicionalni bosanski ćilim jer bi to bila umjetnička, ali i turistička atrakcija, i time su doprinosili promociji kulturnog naslijeđa.

“Čepoćilim je savršen spoj umjetnosti, kulturne baštine i ekologije. Cilj projekta je podići svijest o gomilanju otpadne ambalaže i vjerujem da smo pokazali da postoji način da se ovom otpadu da nova vrijednost ponovne upotrebe”, kaže Alma.

Pošto su uključili mlade ljude u projekat, Alma vjeruje da su uspjeli podići značajnu svijest među grupama koje mogu doprinijeti budućoj zaštiti okoliša kroz smanjenje i upravljanje otpadom.

Nedavno je Udruženje Green Art dobilo podršku od programa ReLOaD (Regionalni program lokalne demokratije) koji finansira EU. Program im je pomogao u njihovom najnovijem projektu, dizajniranju i izradi klupa od čepova flaša, sa vizuelnim dizajnom koji podsjeća na tradicionalni bosanski ćilim. U ovu najnoviju aktivnost uključili su djecu iz OŠ Vladislav Skarić, JU zavod za specijalno obrazovanje I odgoj djece Mjedenica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. U sklopu projekta proveli su 30 eko-umjetničkih radionica o stvaranju eko umjetnosti od otpada. U ovim radionicama koristili su materijale kao što su plastične flaše i limenke. U svom posljednjem projektu za proizvodnju klupa koristili su oko 15.000 čepova za flaše.

„Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo uključiti više djece i mladih u naše aktivnosti i podići svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU.”

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi Ujedinjeni nacionalni razvojni program. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Projektom je stvoreno okruženje u kojem su djeca i mladi bili u mogućnosti da razvijaju kulturološke inicijative koje su i ekološke i da se druže kroz umjetničke aktivnosti. „Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da uključimo više djece i mladih u našu aktivnost i podignemo svijest među njima o ekološkim pitanjima i na tome smo veoma zahvalni ReLOaD programu i EU“, kaže Alma.

Klupa od čepova za flaše je sada u samom centru Sarajeva u Gimnazijskoj ulici, okružena osnovnim i srednjim školama. Alma je ponosna na to djelo i na svu djecu koja su radila na njemu, i na njihove drugove iz razreda. To djelo mogu vidjeti svaki dan i podsjetiti se na važnost smanjenja i upravljanja otpadom.

Biciklizam: rastući trend u Podgorici

Na svom biciklu! Nevladina organizacija iz Crne Gore prmoviše biciklizam da postane dio mainstream-a, uz podršku EU.

Smještena u ravnici, sa površinom od oko 100 kvadratnih kilometara i mediteranskom klimom, Podgorica – glavni grad Crne Gore – ima sve potrebne preduslove da postane urbano biciklističko utočište. Međutim, ovom gradu je do nedavno nedostajala čak i najosnovnija infrastruktura za normalnu vožnju biciklom, tačnije sve do 2013. godine, kada se organizacija civilnog društva Biciklo.me potrudila da vožnja biciklima postane dijelom mainstream kulture ovog grada. „Istinski smo težili da Podgoricu pretvorimo u grad koji je pogodan i bezbijedan za vožnju biciklima, a želimo da to bude očigledno i ljudima koji još uvijek ne koriste bicikle”, govori Sonja Dragović, jedna od članica organizacije.

U proljeće 2012. organizovan je prvi Bike-Up: ljudi su pozvani putem društvenih mreža da se okupe i proslave Dan planete Zemlje tako što će doći na zajedničku vožnju biciklima. Odaziv je inspirisao nove inicijative i ubrzo je mala grupa biciklističkih entuzijasta počela da organizuje redovne mjesečne vožnje u Podgorici, pod nazivom Critical Mass. Po sunčanom danu, ovo bi privuklo nekoliko stotina biciklista koji pripadaju različitim dobnim i društvenim skupinama. To je bio obećavajući početak s obzirom da je Podgorica grad koji broji oko 200.000 stanovnika i koji nema gotovo nikakvu biciklističku infrastrukturu.

„U Beču i Kopenhagenu naučila sam kako voziti bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ovi gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam “OK, sad trebam da nađem bicikl, a i da se nađem sa ovim ljudima iz Biciklo.me.”

Odlučivati o načinu transporta u gradu

Sonja Dragović postala je dio Biciklo.me nakon što je magistrirala urbanističke studije koje je pohađala u Beču i Kopenhagenu. Prije toga je povremeno vozila bicikl, ali je tokom studija počela da koristi bicikl kao svakodnevno prevozno sredstvo. U međuvremenu je pratila Biciklo.me na društvenim mrežama. „ U Beču i Kopenhagenu naučila sam kako voziti bicikl u urbanim sredinama, zahvaljujući nevjerovatnoj biciklističkoj infrastrukturi koju su ovi gradovi razvili. Kada sam se vratila u Podgoricu, pomislila sam “OK, sad trebam da nađem bicikl, a i da se nađem sa ovim ljudima iz Biciklo.me“, govori Sonja.

Biciklo.me je započeo kao inicijativa slobodnog udruženja, koja se bavila samo organizovanjem masovnih biciklističkih vožnji kako bi doprinijela vidljivosti biciklista u Podgorici. U 2013. godini ukazala se prilika za dobijanje finansijskih sredstava za poboljšanje uslova za prevoz biciklima, pa se inicijativa registrovala kao nevladina organizacija i uspješno realizovala svoj prvi projekat – postavljanje prvih odgovarajućih parkirališta za bicikle, na 18 lokacija u Podgorici.

Od tada je udruženje razvilo i vodilo brojne male projekte koji su doprinijeli boljem okruženju za bicikliste u gradu. „U suštini, radimo na nekoliko različitih, ali međusobno povezanih poslova: na poboljšanju infrastrukture, saobraćaja i politika vezanih za prevoz, te na edukaciji javnosti o prednostima održive gradske mobilnosti“, kaže Sonja.

Potaknuti uspjehom parkirališta za bicikle, ubrzo su uslijedili i drugi projekti koje je vodila ili zagovarala ova nevladina organizacija – od uvođenja prvih biciklističkih staza u glavnom gradu i prvog plana održive gradske mobilnosti od strane gradskog vijeća, do istraživačkih studija o unapređenju saobraćajnog i biciklističkog okruženja i kreiranja edukativnog materijala za učenike osnovnih i srednjih škola.

„Ova, a i buduća podrška EU su veoma važne, i to ne samo zbog novca, već zbog činjenice da kada EU podrži neku akciju, postaje lakše uvjeriti lokalne vlasti da učine isto.”

O projektu

Biciklo.me je podržan od strane EU kroz Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji ima za cilj jačanje participativnih demokratija i procesa EU integracija na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka . Ostali projekti finansirani od strane EU koji su podržali Biciklo.me su: „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do kreiranja politika – M'BASE“, koji se finansira u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), zatim projekat „Bolji saobraćaj, bolji grad“ te projekat pod nazivom „Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori“.

 

EU je podržala četiri njihova projekata – studije o uslovima saobraćaja i mobilnosti u Podgorici, izradu prjedloga za unapređenje zakonodavstva, pokretanje kampanje za podizanje svijesti u podgoričkim srednjim školama o prednostima vožnje biciklom i postavljanje parkirališta za bicikle u tri grada na sjevernom dijelu zemlje. “Ova, a i buduća podrška EU su veoma važne, i to ne samo zbog novca, već zbog činjenice da kada EU podrži neku akciju, postaje lakše uvjeriti lokalne vlasti da učine isto”, govori Sonja.

U Podgorici je izgrađeno nekoliko kilometara biciklističkih staza. Iako je kvalitet projektovanja i održavanja pomenutih mogao biti bolji, očigledno je da je ovaj bezbjedan biciklistički prostor privukao nove korisnike i podstakao ljude da koriste bicikle.

Sonji je sada bitno da vidi da grad uspostavlja odgovarajuće procedure za planiranje i izgradnju biciklističkih staza, te da ulaže u edukaciju urbanista o najnovijim trendovima i najboljim praksama u vezi s biciklističkom infrastrukturom. „Što više ljudi vozi bicikl, svima nam je bolje. Kako ljudi koji voze bicikle ne koriste automobile, oni ni ne zagađuju okoliš niti stvaraju buku. Ovo čini grad boljim okruženjem za sve nas”, kaže Sonja

Zapadni Balkan je prepun prilika za organsku poljoprivredu

Projekat koji finansira EU podržava pčelare iz Sjeverne Makedonije da pređu na organsku poljoprivredu.

Opština Kavadarci se nalazi u regionu Tikveš u Severnoj Makedoniji. Ova opština ima manje od 40.000 stanovnika, i kao i mnoga druga ruralna područja na Zapadnom Balkanu, suočava se s problemom migracije mladih i porodica koje odlaze u veće gradove u potrazi za boljim životom. Migracija je bila glavni motiv za pokretanje Vitac incubator projekta finansiranog od strane EU koji promoviše organsko pčelarstvo u ruralnim područjima. Budući da su migracije uslovljene nedostatkom prilika za zaradu u ruralnim područjima, EU staje tome u kraj finansirajući ovaj projekat. Zlatka Milkov je jedna od mještanki koja nije napustila Kavadarce. Ona je diplomirani agronom, ali je nekoliko godina radila kao knjigovođa. Zlatkin suprug radi kao električar, a u slobodno vrijeme čuva pčele. „Nikada me nije pretjerano zanimalo pčelarstvo; Suprugu sam pomagala u pakovanju meda tek kada smo dobili finalni proizvod – kaže Zlatka.

Međutim, 2020. godine njen suprug je čuo za program obuke za organsku proizvodnju meda, koji je obezbijedio Vitac projekat, a koji je osmišljen i implementiran kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira EU. Zlatka u tom period nije radila i imala je više slobodnog vremena od svog supruga koji joj je predložio da se pridruži projektu. Pristala je na to, ali nevoljko.

„Naučila sam mnoge stvari, od biologije pčela do zanimljivih detalja o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv”

Organsko pčelarstvo, buduća poslovna prilika

Obuka je trajala devet mjeseci i uključivala je teorijsko i praktično znanje o ekološkom pčelarstvu. „Naučila sam mnoge stvari, od biologije pčela do zanimljivih detalja o proizvodnji meda. Svaki trenutak je bio zabavan i zanimljiv”, kaže Zlatka.

U tih godinu dana, projekat je podržao 15 učesnika, uključujući žene i mlade iz regiona. Tokom praktične obuke, učesnici su napravili 30 organskih pčelinjih zajednica koje su im potom date kako bi mogli započeti ili proširiti svoju organsku proizvodnju meda. Učesnici su takođe dobili certifikate za organski uzgoj pčela. Pored toga, naučili su kako se uzgaja organska hrana, uključujući organski med, i kako se to radi bez upotrebe pesticida i gnojiva i genetski modifikovanih organizama (GMO). Zbog široko rasprostranjenog uvjerenja da je organska hrana sigurnija, hranljivija i boljeg ukusa, oni su dobili pristup tržištu organske hrane, a ono je u povoju i jako cijenjeno širom svijeta.

„Podrška EU je bila ključna za ovaj projekat, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za projekte malih razmjera. Uz podršku EU, uspjeli smo implementirati mnogo veći projekat i dugoročno zadovoljiti potrebe lokalne zajednice.”

O projektu

Osnovni cilj Vitac incubator projekta za organsko pčelarstvo je sprječavanje iseljavanja stanovništva i doprinos oživljavanju seoskih naselja u opštini Kavadarci. Projektne aktivnosti su uključivale teorijsko i praktično obučavanje učesnika o proizvodnji organskih pčelinjih proizvoda i o organizaciji pčelinjih zajednica.

Osim toga, preko osnovanog informativnog centara poljoprivrednici iz opštine Kavadarci sada dobijaju besplatne savjete i smjernice kako svoju poljoprivrednu proizvodnju pretvoriti u organsku. Ovaj projekat, kojeg je realizovalo Udruženje organskih proizvođača Biovita, finansiran je u okviru ReLOaD-programa kojeg finansira EU, a sufinansiran je od opštine Kavadarci.

Biljana Georgievska, menadžerka projekta, kaže da je projekat iziskivao mnogo truda da bi se pravilno realizovao, i da je uspješnost projekta zavisila od posvećenosti učesnika. „Podrška EU je bila ključna, jer opštine u regionu imaju sredstva samo za projekte malih razmjera. Uz podršku EU, uspjeli smo implementirati mnogo veći projekat i dugoročno zadovoljiti potrebe lokalne zajednice”, kaže ona.

Zlatka danas vodi porodični pčelarski biznis koji je sada skoro 100% organski. Zanimljivo je da je u međuvremenu Zlatkina porodica osvojila prvu nagradu za kvalitet meda na godišnjem državnom takmičenju u Tetovu. “Razmišljam da uskoro otvorim prodavnicu organske hrane. Ako uspjemo s tim, onda bih možda mogla da se posvetim organskom uzgoju u potpunosti”, kaže Zlatka.

Živijeti život u jednoj zagađenoj urbanoj sredini

Organizacija za zaštitu okoliša sakuplja podatke i plasira informacije kako bi vizuelno dočarala skriven, ali evidentan problem koji postoji u albanskim gradovima. Tirana je živ grad u kojem živi trećina stanovništva Albanije. Sa svojih 0,85 miliona stanovnika i porastom nataliteta, to je mjesto gdje se sve različitosti spajaju i koje svima nudi priliku za obrazovanje ili poslovanje. Ali glavni grad ima ograničenu infrastrukturu javnog prevoza koja podstiče ljude da voze više automobila, a u posljednje tri decenije potražnja za stanovima uslovila je ubrzan rast u poslovanju građevinskog sektora. Sve ovo je imalo loš uticaj na kvalitet života i dovelo do sada konstantnog nivoa zagađenosti vazduha. U zemlji sa samo nekoliko senzora za praćenje kvaliteta vazduha, Albanci mogu samo pretpostaviti kakav vazduh udišu. Međutim, osnovana je ekološka organizacija Milieukontakt  koja je željela to promijeniti. Željela je mjeriti zagađenje u znatno većoj mjeri – na pet stotina lokacija. Istovremeno je željela uključiti što više ljudi u svoje djelovanje kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali evidentnom ekološkom problemu.

 “Svi koji žive u Tirani svjesni su lošeg kvaliteta vazduha, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on loš.”

U zemlji sa samo nekoliko senzora za praćenje kvaliteta vazduha, Albanci mogu samo pretpostaviti kakav vazduh udišu. Međutim, osnovana je ekološka organizacija Milieukontakt  koja je željela to promijeniti. Željela je mjeriti zagađenje u znatno većoj mjeri – na pet stotina lokacija. Istovremeno je željela uključiti što više ljudi u svoje djelovanje kako bi se povećala svijest o ovom nevidljivom, ali evidentnom ekološkom problemu. „Svi koji žive u Tirani su svjesni lošeg kvaliteta zraka, ali sada imamo podatke koji potvrđuju koliko je on loš“, kaže Arion Sauku, koordinator projekta Green Lungs koji je bio prvi te vrste i koji je pružio tako sveobuhvatne podatke o datom problemu. Koristeći alternativne tehnike praćenja, projekat je mjerio zagađenje mobilnim mjeračima na stotinama lokacija širom glavnog grada. Mjerenja su vršena: u užurbanom centru grada, na frekventnim ulicama u blizini škola, kao i na stajalištima duž najdužih autobuskih linija u Tirani. Projekat Zelena pluća je ispitao osam različitih parametara za mjerenje zagađivača. “Najveći zagađivači vazduha su transport i građevinska industrija. Nivoi zagađenja koje smo redovno mjerili prelaze propisane standarde EU, a u nekim slučajevima su tri do četiri puta veći“, kaže Sauku. U periodu od tri godine, Zelena pluća, koje finansira EU, proširila su svoje praćenje na još tri najveća grada – Drač, Elbasan i Skadar. Rezultati: isti zagađivači uzrokovani onim što je najviše traženo: izgradnjom stambenih objekata i automobilima. Ne postoje ekološki standardi koje bi ispunjavala građevinska industrija, a upravo ta industrija uzrokuje visok nivo prašine tokom cijele godine. U međuvremenu, konstantni zagađivači su i automobili koji nisu u skladu sa standardima za vozila i oni ispuštaju opasne čestice dok sagorijevaju gorivo. Podaci pokazuju da se u zemlji koristi oko 700 hiljada automobila. Ovi sektori zahtijevaju brzu i kontinuiranu intervenciju kako bi se smanjilo zagađenje vazduha, pogotovo sada kada se problem može identifikovati i potkrijepiti obiljem validnih podataka. Ali ovaj problem se očigledno prenio i na druga urbana područja u regionu. Nivo zagađenja vazduha na zapadnom Balkanu jedan je od najviših u Evropi koji direktno utiče na zdravlje građana. Stoga je Evropska unija postavila temu uklanjanja zagađenja, uključujući vodu i tlo, među glavne oblasti kojima se treba baviti u okviru  Green Agenda. To je nova strategija rasta koja teži prelasku sa tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, i to u skladu sa evropskim zelenim dogovorom.

 „Postoji mnoštvo informacija o sve tri komponente na koje donosioci odluka mogu itekako da djeluju – generisali smo podatke, ilustrovali mape i pisali narative kako bismo ukazali na žarišta.”

O programu Projekat Zelena pluća dizajnirao je i implementirao alternativnu i sveobuhvatnu platformu za praćenje kvaliteta vazduha, zagađenja bukom i evaluaciju zelenih usluga koje pruža urbani ekosistem. Ovo je postignuto uz finansijsku podršku Evropske unije da se ojača međusektorska saradnja između vlade i civilnog društva i da se razviju kapaciteti organizacije civilnog društva. Osim mjerenja kvaliteta vazduha, alternativna platforma koju su uspostavili Zelena pluća pratila je i zagađenje bukom koje je uzrokovano ljudskim djelovanjem, kao i ekosistem urbanog ozelenjavanja. „Postoji mnoštvo informacija o sve tri komponente na koje donosioci odluka mogu itekako da djeluju – generisali smo podatke, ilustrovali mape i pisali narative kako bismo ukazali na žarišta“, kaže Sauku koji vjeruje da politike moraju biti kreirane iz različitih struja i dolaziti iz različitih pravaca kako bi se poboljšali životi ljudi u Abanskim glavnim gradovima. Do tada je napravljen pionirski rad u vizualizaciji problema kvaliteta vazduha. Istovremeno, tokom implementacije projekta, Zelena pluća su uspjela edukovati mlade o ovoj temi, u školama i na svakodnevnom putu na posao. Pored radoznalih prolaznika koji su primijetili stotine mobilnih mjerača u svom susjedstvu, projekat je ostavio nezamjenjivu internetsku bazu podataka za svakoga ko hoće da locira žarišta zagađenosti vazduha u gradu u kojem žive.

Promovisanje ekološke osviještenosti na Kosovu

Keep It Green i njena mreža volontera podižu svijest o industrijskom zagađenju i drugim pitanjima životne sredine u industrijskom gradu Obiliku. Na samo deset minuta vožnje od glavnog grada Prištine, mali grad Obilik je centar rudarske industrije na Kosovu. Sa samo 6.800 stanovnika, Obilik je dom tri rudnika uglja i dvije elektrane koje proizvode većinu električne energije na Kosovu. Ovo je region koji se u velikoj mjeri oslanja na zapošljavanje iz elektrana, sa 5.000 ljudi iz Obilika i susjednih sela koji rade u industriji. Neizbježno, ove rudarske i industrijske aktivnosti su takođe izazvale ogromnu štetu po životnu sredinu.

 “Sjedili smo i pili kafu i kada smo počeli razgovarati o svim [ekološkim] problemima sa kojima se naša zajednica suočava. Shvatili smo da moramo nešto učiniti.”

Keep it Green je omladinska organizacija koja radi na podizanju svijesti o problemima koji se tiču životne sredine u Obliku i njihovom uticaju na stanovništvo. “Oko 30 posto ljudi u Obiliku pati od respiratornih bolesti,” kaže Guxim Klinaku, direktor Keep It Green za EED. On objašnjava kako je Keep It Green inspirisan jednim razgovorom vođenim u kafiću 2015. godine. Kako se Klinaku prisjeća: „Sjedili smo i pili kafu i počeli smo da pričamo o svim problemima sa kojima se naša zajednica suočava. Shvatili smo da moramo nešto učiniti.” Podsticanje građana na zaštitu životne sredine Šest godina kasnije, Keep It Green je sada mreža od skoro 60 ljudi koji se fokusiraju na projekte u zajednici koji ohrabruju lokalne građane da postanu zainteresovaniji za zaštitu svoje životne sredine. Posljednjih par godina nismo prošli bez izazova s ​​obzirom na ekonomske poteškoće s kojima se mnogi suočavaju u ovoj industrijskoj regiji. „Teško je navesti ljude da brinu o životnoj sredini kada se bore da zarade za život“, priznaje Klinaku. Keep It Green su svjesni ove realnosti, dok nastavljaju da se zalažu za zeleniju energiju u Obiliku. Prije perioda Covid-19, održavali su nedeljne proteste ispred elektrane kako bi se zalagali za sprovođenje zakona o zaštiti životne sredine u Obiliku. Oni su takođe organizovali mnoge aktivnosti za zajednicu kako bi poboljšali život u gradu. Volonteri su nedavno očistili park i ukrasili ga uličnom umjetnošću I napravili od njega prijatno mjesto za lokalno stanovništvo. Oni su predvodili godišnji Green Art Fest, festival koji se održavao širom grada, da bi podigli svijest o pitanjima životne sredine. Ova organizacija radi s lokalnim školama od 2016. godine, vodeći radionice „Smanji, ponovo upotrijebi, recikliraj“, podučavajući učenike kako da smanje otpad. Keep It Green je takođe aktivan u organizaciji ljetnih kampova za mlade koji se bave ekološkim temama. Glavni cilj ovih kampova je podizanje nove generacije mladih lidera za ekološki aktivizam na Kosovu. Suočavanje sa Covid-19 Kao i druge slične organizacije, Keep It Green je morao smisliti kreativne načine da se prilagodi pandemiji Covid-19. Dok su se radionice „Smanji, ponovo koristi, recikliraj“ pokazale uspješnim čak i u obliku webinara, morali su otkazati održavanje Green Art Festa 2020. Ovog ljeta planiraju voditi jedan od svojih zaštitnih kampova ekoloških aktivista, u kom će sudjelovati 20 učesnika u trodnevnom treningu za podizanje svijesti o ekološkim problemima.

 „Ovo finansiranje dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Životna sredina je sada veoma popularna tema…i nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas.”

O Evropskoj zadužbini za demokratiju European Endowment for Democracy (EED) je nezavisna organizacija koja dodjeljuje grantove, osnovale su je Evropska unija (EU) i zemlje članice EU 2013. godine radi podsticanja demokratije u evropskom susjedstvu, na zapadnom Balkanu, Turskoj i šire. EED podržava organizacije civilnog društva, prodemokratske pokrete, građanske i političke aktiviste, te nezavisne medijske platforme i novinare koji rade na pluralističkom, demokratskom političkom sistemu. Ovo je skraćena verzija članka kojeg je objavila European Endowment for Democracy. Pročitajte original article Podrška Evropske zadužbine za demokratiju (EED) sada omogućava kompaniji Keep it Green da izraste iz volonterske operacije, koja preživljava na entuzijazmu, u stabilniju organizaciju sa redovnim osobljem. Takođe ta podrška obezbjeđuje da Keep it Green aktivnosti, kao što je kamp podizanja svijesti o životnoj sredini, postanu stalne aktivnosti, omogućavajući više strateškog planiranja i razvoja. „Ovo finansiranje dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Životna sredina je sada vrlo popularna tema širom svijeta, sve više ljudi je zainteresovano da se aktivno bave njom. Iako je ova tema manje diskutovana na Kosovu, nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas“, kaže Klinaku.

Novinari dobijaju više vremena da kažu istinu

Istraživačko novinarstvo je dragocjenost svakog društva i EU smatra da vrijedi ulagati u njega. Na Kosovu je konzumacija digitalnih vijesti doživjela procvat prije nekoliko godina. S obzirom da je pandemija prisilila ljude da provode više vremena u zatvorenom prostoru, moć digitalnih platformi se samo povećala, a ove platforme su najčešći izvori lažnih ili obmanjujućih informacija. Broj internet portala za vijesti na Kosovu porastao je oko opštih izbora 2017. godine, kaže Arta Berisha, istaknuta novinarka koja je pratila fenomen lažnih vijesti. Tada je tek počela da podučava novinarstvo kao kurs na fakultetu „Kao novinarka, bila sam zabrinuta zbog nedostatka standarda na ovim portalima“, kaže ona.

„Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno proizvode sadržaj; da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska proizvodnje sadržaja u svojim redakcijama.”

U poređenju sa američkim tržištem, gde je sadržaj lažnih vijesti kreiran za finansijsku dobit, na Kosovu  su obmanjujuće informacije uglavnom namijenjene za političku dobit. „U izobilju se mogu naći sadržaji prepuni privlačnih naslova kao i pristrasnog izvještavanja i neprovjerenih informacija . Te sadržaje kreiraju, i to za čisto političke interese, predstavnici medija koji su povezani sa cijelim političkim spektrom na Kosovu“, kaže Berisha koja je opširno pisala o ovoj temi od 2017. godine. Situacija je potvrđena u Studiji Evropskog parlamenta koja se poziva na Berishin rad i zaključuje da dezinformacije na Zapadnom Balkanu proizvode i šire domaći akteri u domaće svrhe. Ova studija o dezinformacijama, sprovedena u periodu od 2018. do 2020. godine, otkriva tri ključna izazova dezinformacija: spoljni izazovi kredibiliteta EU; dezinformacije u vezi s pandemijom COVID-19; i uticaj dezinformacija na izbore i referendume. Serija od 12 Berishinih članaka baca svjetlo na ovaj široko rasprostranjeni fenomen među digitalnim medijima koji pokrivaju niz tema, od izbora do provjere činjenica i neopravdanog državnog finansiranja odabranih medija s potencijalom da utiču na njihovu uređivačku politiku. U svojim člancima Berisha se posebno osvrće na novinske portale koji su članovi Vijeća za štampu i koji su u više navrata objavljivali priče sa lažnim informacijama koje potencijalno narušavaju reputaciju osobe ili subjekta. Javni emiter, RTK, nije bio izuzetak u ovim Bershinim osvrtima.

„U izobilju se mogu naći sadržaji prepuni privlačnih naslova kao i pristrasnog izvještavanja i neprovjerenih informacija . Te sadržaje kreiraju, i to za čisto političke interese“

O programu BIRN i Udruženje novinara Kosova realizovali su projekat „Doprinos jačanju nezavisnog, istraživačkog i javno korisnog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu“ finansiran iz granta EU. Stipendija je pomogla u finansiranju 20 pojedinačnih novinara, dok je šema sub-grantiranja pružila podršku za 48 korisnika grantova, uključujući 26 individualnih novinara (od kojih su 12 bile žene) i 22 medijske organizacije, od kojih je 16 sa sjedištem u nevećinskim zajednicama. U međuvremenu, program stažiranja omogućio je stažiranje za 57 pripravnika, od kojih su 41 bile žene. U okviru projekta proizvedeno je 440 novinarskih priloga, a veliki dio radova je ponovo objavljen u medijima širom Kosova i u regiji.   Berisha je bila jedna od 46 novinara koji su objavili svoja istraživanja na niz tema od javnog interesa i to u okviru programa koji finansira EU za jačanje istraživačkog novinarstva i slobode izražavanja na Kosovu. Šema, implementirana kroz stipendije i grantove, omogućila je novinarima da sprovode dubinska istraživanja u periodu do šest mjeseci. „Željeli smo da obezbijedimo platformu za novinare koji nisu u stanju da samostalno kreiraju sadržaj; da im se omogući da rade svoj posao bez uticaja oglašivača ili svakodnevnog pritiska da kreiraju sadržaj u svojim redakcijama“, kaže Albulena Sadiku iz Balkanske istraživačke mreže – BIRN. Istraživački tekstovi izazvali su javnu i medijsku debatu, pa čak i parlamentarne rasprave o pitanjima od velikog javnog interesa. Osim toga, novinari su dobili nagrade za svoj rad, kao što je slučaj sa pričom o pravima djeteta koju dodjeljuje koalicija nevladinih organizacija koje su aktivne na terenu. Članci Arte Berishe također su naširoko objavljivani u lokalnim medijima i šire. Sve to doprinosi izgradnji kredibiliteta u novinarstvu, kaže ona. “Lažne vijesti čine da ljudi gube povjerenje u novinarstvo.” Berisha dodaje da to narušava našu sposobnost da identifikujemo vjerodostojne izvore informacija. Organizovala je izložbu na kojoj su predstavljeni štampani uzorci uzeti iz njenih istraživanja, s ciljem podizanja svijesti o ovom problemu u medijskoj zajednici. “Nijedan predstavnik medija koji je bio dio mog istraživanja nije se pojavio.”