Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

EU donira 150 detektora metala Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Written on . Posted in Vijesti.

Zajedno sa visokim zvaničnicima Vojnog komiteta EU, 27 ambasadora Političko-sigurnosnog komiteta Evropske unije donirali su 150 detektora metala Deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH na kraju posjete Bosni i Hercegovini.  Detektori metala uručeni su ministru odbrane Bosne i Hercegovine i prvi su predmeti koji su isporučeni u okviru mjera pomoći Evropskog mirovnog fonda koje su vrijedne 10 miliona eura, i koje će uključivati ​​34 transportna vozila i 34 medicinska vozila.

 

EU Peace Facility je novi mehanizam za izgradnju odbrambenih kapaciteta EU i njenih najbližih partnera. Uz mjeru pomoći za jačanje i unaprjeđenje sposobnosti Deminerskog bataljona Oružanih snaga BiH, EU je nedavno odobrila i mjeru pomoći u vrijednosti od 6 miliona eura za poboljšanje kapaciteta Balkanske medicinske operativne grupe.

  Ambasadori su pozdravili saradnju Bosne i Hercegovine sa EU u vanjskim poslovima, sigurnosti i odbrani, koja je ključna za međusobnu stabilnost i prosperitet, a i važnija nego ikad s obzirom na neopravdanu agresiju Rusije na Ukrajinu. Visokoprofilna posjeta na obuhvatila je i sastanak sa trupama i komandantom EUFOR Althea-e.

EU izdaje nove smjernice za podršku civilnom društvu u Regionu proširenja

Written on . Posted in Vijesti.

Oko 200 predstavnika organizacija civilnog društva, Evropske komisije, Delegacija EU, vlasti Zapadnog Balkana i međunarodnih organizacija prisustvovalo je Forumu civilnog društva u Skoplju 8. i 9. juna. Glavni cilj sastanka bio je pokretanje revidiranih „Smjernica za podršku EU civilnom društvu u Regionu proširenja 2021-2027“.  
Forum je ponovo potvrdio važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u svojim društvima i procesu evropskih integracija. Takve organizacije mogu doprinijeti neophodnim reformama, pomoći uključivanju građana i podržati ekonomsku, socijalnu i političku transformaciju regiona. U vrijeme krize, organizacije civilnog društva su od suštinske važnosti u praćenju uticaja, smanjenju dezinformacija i odbrani interesa marginalizovanih zajednica.  
EU će koristiti smjernice za praćenje u redovnim intervalima. Ovo će pomoći EU, kao i drugim zainteresovanim stranama, da identifikuju i djeluju u oblastima u kojima ima prostora za poboljšanje.  

Širenje ljubavi će na kraju zaustaviti mržnju

Written on . Posted in Priče.

Slavne ličnosti u Srbiji se pridružuju borbi protiv govora mržnje na internetu usmjerenog na LGBTQ i druge ciljane grupe

“Blokirajte mržnju. Podijelite ljubav” slogan je nove inicijative Evropske unije/Vijeća Evrope (CoE) koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje, uključujući sve veći obim negativnog onlajn sadržaja, posebno društvenih mreža. Iako se uzima u obzir da će borba da se povuče granica između slobode izražavanja i govora mržnje biti teška, kao i da se reguliše šta je prikladno i gdje su filteri potrebni, kampanja ima za cilj da edukuje korisnike društvenih mreža da obrate pažnju šta objavljuju na svojim stranicama ili na drugim javnim platformama.

Inicijativa ima za cilj da se uhvati u koštac sa različitim oblicima govora mržnje koji ciljaju na određene zajednice i ranjive društvene grupe. U Srbiji, kao i drugdje na Zapadnom Balkanu, kampanja je uključila javne ličnosti koje djeluju i govore kao ambasadori promjena. Ljudi koji su poznati po svojim dostignućima u umjetnosti, glumi, sportu i drugim oblastima ohrabruju svoju publiku i sljedbenike da diskutuju – i usvoje – pozitivno ponašanje u različitim društvima, nastoje promijeniti stereotipe i promovisati jednakost. Vođe kampanje vjeruju da to može pokrenuti prijeko potrebnu promjenu javnog mnijenja i smanjiti upotrebu problematičnih izraza na internetu.

“Pozivamo ljude da razmisle dvaput prije nego što objave nešto na internetu: imajte na umu da se toksični narativi mogu širiti momentalno, ali njihovi efekti mogu biti nepopravljivi, jer hrane mržnju, pa čak mogu i podstaći nasilje protiv pojedinca ili grupe, bez obzira na to šta je početna namjera bila.”

Ninoslav Mladenović iz Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije Vijeća Evrope član je tima koji radi na projektu „Promocija različitosti i jednakosti na Zapadnom Balkanu“. Objašnjava da je važno ovu poruku prenijeti ljudima koji nisu svjesni štete koju nanose, možda i nehotice, te ih osvijestiti kako bi se drugi mogli osjećati u vezi s njihovim izjavama. “Pozivamo ljude da razmisle dvaput prije nego što objave nešto na internetu: imajte na umu da se toksični narativi mogu širiti momentalno, ali njihovi efekti mogu biti nepopravljivi, jer hrane mržnju, pa čak mogu i podstaći nasilje protiv pojedinca ili grupe, bez obzira na to šta je početna namjera bila.”

Razmišljajući o onlajn tragu

Regionalna kampanja Vijeća Evrope dobila je dodatnu dimenziju u Srbiji gde je korisnicima onlajn medija postavljeno “moto” pitanje: „Kakav trag ostavljate na internetu?“. Ovo je natjeralo korisnike da razmisle prije nego što bilo šta objave, podsjećajući ih da sadržaj ostaje tu i da neće odmah nestati, bez obzira na to potiče li nasilje ili dijeli empatiju.

“Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje empatije, razumijevanja i međusobnog poštivanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu.”

O programu

Ovaj program podržava ključne lokalne aktere i institucije korisnika u Srbiji i drugdje na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv manjina, LGBTI osoba i drugih ranjivih grupa u društvu. Takođe podržava napore Srbije i zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom u oblasti osnovnih prava. Program je finansiran u okviru Horizontalnog instrumenta Evropske unije/Vijeća Evrope za zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

Jedna od najistaknutijih ličnosti u svijetu glume, Slaven Došlo, pridružio se nacionalnoj kampanji kao ambasador širenja poruke o inkluzivnosti. ” Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje empatije, razumijevanja i međusobnog poštivanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu”, rekao je Došlo u intervjuu za medije u sklopu kampanje. Poznati glumac je birao glumačke uloge koje se bave pitanjima za koja smatra da se moraju rješavati, kao što su kršenje ljudskih prava i nejednakost. Kada je Slaven Došlo igrao lika iz LGBTI zajednice dobio je navalu kritika, pa čak i poruka mržnje od korisnika interneta koji su glumca povezivali s njegovim likom.

Ova vrsta govora mržnje ne čudi organizatore akcije „Blokirajte mržnju. Podijelite ljubav”. Prema studiji koju je objavio Centar za slobodne izbore i demokratiju, garant programa Vijeća Evrope ove godine, manje od 20% građana Srbije ima pozitivan stav prema LGBTI zajednici, a 50% ispitanika ima negativan stav. Jedna od preporuka studije je da se razvije strategija uključivanja korisnika onlajn medija i društvenih mreža mlađih od 40 godina kako bi se uticalo na druge članove društva.

Ova preporuka se već primjenjuje u kampanji kroz uključivanje specifične vrste influensera – mladih evropskih ambasadora (YEAs) koji se zauzimaju za suzbijanje govora mržnje. Njihova mreža promoviše aktivizam mladih u svojim lokalnim zajednicama kao moćnu snagu društvenih promjena. Mladi ambasadori su učestvovali u marševima ponosa, projekcijama filmova, diskusijama o istopolnim partnerstvima i načinima poboljšanja položaja LGBTI osoba koje su među najdiskriminisanijim grupama u društvu. Oko 25 mladih evropskih ambasadora, članova mreže, obučeno je od strane tima Vijeća Evrope, kako bi unaprijedili njihovu svijest o govoru mržnje i vještinama u razvijanju narativa o ljudskim pravima pri javnim govorima i ophođenju na društvenim mrežama.

Međutim, potrebno je višestruko djelovanje kako bi se promijenila percepcija i ponašanje prema LGBTI zajednici. Mladenović objašnjava da su sa radom započeli u maju, uoči Dana Evrope, i nastavili sa posjetama školama kako bi podigli svijest o šteti koju govor mržnje može da nanese društvu.

Pored aktivnosti podizanja svijesti, Vijeće Evrope radi sa partnerima na donošenju strukturalnih i sistematskih promjena u sistemu. Jedan primjer je rad sa lokalnim institucijama na jačanju njihovih kapaciteta za uvođenje LGBTI prava u lokalne političke dokumente i podzakonske akte.

Ne možemo svi napraviti takve promjene na nivou politike, ali kampanja nas podsjeća da svi možemo blokirati mržnju – i dijeliti ljubav.

Mjesec ponosa podržao veliki broj Mladih evropskih ambasadora (YEA) širom regiona

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadori (YEA) su naveliko učestvovali u događajima i aktivnostima koje su obilježile Mjesec ponosa u cijelom regionu. Mjesec ponosa obilježava period posvećen podizanju glasova, slavljenju i podršci borbi za građanska prava i jednakost za pripadnike LGBTQ zajednice – lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i queer osobe. Tokom mjeseca juna, YEA su šetali u Povorkama ponosa, učestvovali u projekcijama i čitanjima i raspravljali o medijskom izvještavanju.

 

U Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, YEA su učestvovali u šetnji Povorke ponosa u centru grada, aktivnosti koja je uslijedila nakon debate o uticaju medijskog izvještavanja o porodičnoj dinamici, te u porodičnom pikniku i diskusijama za podizanje svijesti javnosti.

 

U Podgorici, u Crnoj Gori, organizovan je niz događaja od strane organizacija civilnog društva u kojima su učestvovali i  mladi evropski ambasadori. Počeli su radionicom o zastupljenosti LGBTQ tema u medijima, sastankom na kojem se razgovaralo o mentalnom zdravlju, kao i pravnim pitanjima oko zakona o rodnom identitetu. Završetak ovog događaja obilježit će trodnevni seminar za aktiviste.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) su bili dio događaja i u Srbiji, u Novom Sadu, gdje su aktivisti ozvaničili početak Mjeseca ponosa panel diskusijom o identitetu, interseksualnim osobama i LGBTQ pravima. U međuvremenu, u Beogradu, održana je projekcija filma i objavljena reportaža.

 

Mladi evropski ambasadori učestvovali su u Povorkama ponosa kako u Skoplju, Sjeverna Makedonija, tako i u Prištini, na Kosovu. YEA su imali priliku da dožive poetsko popodne u Prištini gdje su izvedene queer albanske pjesme, a učesnici su bili pozvani da podijele sopstvena pjesnička ostvarenja.

 

Promovisanje aktivizma u svojim lokalnim zajednicama definiše YEA platformu, kao ideju da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) iz Albanije objavljuje poziv za istrživačke priče o pitanjima životne sredine

Written on . Posted in Vijesti.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u Albaniji objavila je poziv za istraživačke priče, nudeći grantove za četiri novinara za izradu članaka o temama vezanim za životnu sredinu. Poziv je dio projekta – Upotreba “big data” i multimedije za jačanje kvaliteta i nezavisnog novinarstva u Albaniji, kojeg podržava Evropska unija.

 

Cilj projekta je da stvori okruženje koje omogućava albanskim novinarima da kreiraju nezavisne sadržaje kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te blisku saradnju sa civilnim društvom, te na taj način ojača sloboda izražavanja i medijski pluralizam u Albaniji.

 

Poziv je zasnovan na temama koje su predložili aktivisti civilnog društva i novinari tokom radionice održane 10. juna u Tirani. Radionici je prisustvovalo dvadesetak aktivista i novinara civilnog društva, koji su raspravljali o važnim temama koje treba istražiti u vezi sa životnom sredinom, kao i o potrebi izgradnje čvršće komunikacije i saradnje između organizacija civilnog društva i novinara.

 

Novinari koji će biti podržani ovim pozivom imat će oko tri mjeseca da “kopaju” dublje i istraže svoje ideje, a imat će i priliku da rade sa iskusnim urednicima kao mentorima koji će ih voditi kroz proces pisanja u skladu sa BIRN standardima.

Obezbjeđen 81 dom za porodice korisnice RHP-a u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

U Beogradu je 20. juna obilježen Svjetski dan izbjeglica. Na tom događaju svečano su dodijeljeni ugovori za kupovinu 60 stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) porodicama koje su izbjegle u Srbiju iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

 

Pored korisnika, događaju u Beogradu prisustvovali su Nemanja Starović, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova; Nicola Bertolini, šef odeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Srbiji; Richard Kohli, šef Odeljenja za saradnju u Ambasadi Švajcarske u Srbiji, Švajcarska kancelarija za saradnju; ambasador Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji; Stefanie Krause, trenutni vršilac dužnosti predstavnice UNHCR-a u Srbiji; Vladimir Cucić, srbijanski komesar za izbjeglice i migracije; Nataša Stanisavljević, sekretarka za socijalnu zaštitu grada Beograda i Dušan Kovačević, direktor Jedinice za implementaciju projekata u javnom sektoru d.o.o.

 

U ime Evropske unije, najvećeg donatora RHP-a, gospodin Bertolini je istakao: „Jedan od glavnih ciljeva EU je da svojim građanima pruži dostojanstven život. Zahvaljujući ovom programu preko 6.000 porodica u Srbiji ostvarilo je ovaj cilj.”

 

Tri dana prije ove beogradske manifestacije, 21 izbjeglička porodica dobila je svoj ugovor o kupovini seoske kuće na teritoriji opštine Odžaci u Srbiji.

Istraživanje javnog mnjenja pokazuje da građani Crne Gore daju snažnu podršku pristupu EU

Written on . Posted in Vijesti.

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i dalje podržava velika većina građana, koja ima pozitivan stav prema zajednici i koja bi na potencijalnom referendumu glasala da Crna Gora postane sljedeća država članica EU. Ovo je još jednom potvrdilo istraživanje javnog mnjenja, koje je u maju sprovela agencija “DeFacto Consultancy” za Evropsku uniju i Vladu Crne Gore. Oni su ispitivali građane o njihovim stavovima prema EU integracijama i procesu pridruživanja EU, anketirajući reprezentativni uzorak od 1.008 ispitanika širom zemlje.

 

Snažna podrška evropskoj ideji, pretočena u brojke, pokazuje da 76% građana ima pozitivan stav prema Evropskoj uniji, a skoro jednak broj (74,6%) podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ukoliko bi referendum bio održan sutra, na izbore bi izašlo skoro 90 odsto birača, od čega bi preko četiri petine, odnosno 83,5 odsto glasalo za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

 

43 odsto građana smatra EU najvećim stranim donatorom u Crnoj Gori, a 39 odsto kaže da je EU pokazala najveću solidarnost sa Crnom Gorom u borbi protiv COVID-19.

Mladi evropski ambasadori (YEA) se sastaju sa predsjednikom Evropskog savjeta na Kosovu

Written on . Posted in Vijesti.

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova sastali su se i razgovarali sa predsjednikom Evropskog savjeta, Šarl Mišelom, tokom njegove posjete Kosovu. YEA su tom prilikom predstavili svoju mrežu i objasnili svrhu njenog djelovanja, a potom su govorili o razlozima koji su ih motivisali da postanu Mladi evropski ambasadori.

 

Nakon uvodnog izlaganja, razgovaralo se o  regionalnim i globalim pitanja kao što su nedavni sukob u Ukrajini i značaj mira. U završnom dijelu razgovora s predsjednikom Mišelom, YEA su pokrenuli temu slobode kretanja mladih sa Zapadnog Balkana. U tom razgovoru došli su do zajedničkog zaključka da su programi ERAZMUS+, kao i druge inicijative i programi koje finansira EU, izuzetno značajni za daljnji lični i profesionalni razvoj mladih na Zapadnom Balkanu.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Zaštita prava ljudi u pokretu

Written on . Posted in Priče.

Uz podršku Evropske unije, jedna crnogorska nevladina organizacija podržala je migrante besplatnim pravnim uslugama.

Irfan* je tridesetogodišnjak porijeklom iz Maroka, ali za svoju domovinu kaže: „Ljudska prava se nisu poštovala, nije bilo poslova: ekonomija je bila slaba. Sve je bilo loše!”. Iz Maroka je pobjegao 2011. godine, prvo u Tursku, redovnim letom. Ubrzo je morao da napusti tu zemlju i tada je imao prvi kontakt sa krijumčarima. Prebacili su ga u Grčku, pa u Albaniju, sve dok nije stigao u Crnu Goru. “Moj život je bio u rukama krijumčara. Mogli su sa mnom da urade sve što su htjeli; Ne bih bio u stanju ništa da učinim. U Crnu Goru sam stigao umoran od bježanja i nisam imao snage da nastavim dalje”, dodaje Irfan.

Irfan već više od 10 godina živi u Crnoj Gori. Ubrzo po dolasku zaposlio se u hotelu, gdje se zaljubio u Crnogorku Jovanu*. Sada su u braku i imaju dvoje prelijepe dece. U međuvremenu, Irfan je naučio i crnogorski jezik i na mnogo načina osjećao se potpuno integrisanim u društvo svog novog doma. Međutim, sa pravne tačke gledišta to nije bilo isto. Imao je pravo da podnese zahtjev za crnogorsko državljanstvo, ali zbog pravnih komplikacija i činjenice da su pojedini zakoni međusobno konfliktni, to pravo još uvijek ne može ostvariti. Kako bi riješio ovaj problem, pokucao je na vrata crnogorske nevladine organizacije, Pravni centar, koja pruža pravnu pomoć strancima u potrazi za azilom u Crnoj Gori kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ u saradnji sa Caritasom. Sada od njih dobija pravnu pomoć po tom pitanju.

„Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja.”

Besplatne pravne usluge za one kojima je potrebna pomoć

Luka Kovačević je direktor nevladine organizacije Pravni centar koja je osnovana 2007. godine sa ciljem pružanja podrške raseljenim licima i izbjeglicama iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Tada Crna Gora nije imala ni osnovnu zakonsku infrastrukturu koja se odnosila na izbjeglice, kao ni plan vlade za pružanje podrške ljudima u potrazi za azilom ili raseljenim licima. Luka i njegov tim su u početku radili na podršci Vladi u prevazilaženju ovih prepreka, a Vlada je uvela pravnu infrastrukturu koja postoji od tada.

Međutim, u međuvremenu su u Crnu Goru počeli pristizati migranti iz drugih dijelova svijeta, kojima je bila potrebna podrška. Prema statistici NVO-a Pravni centar, preko 95% izbjeglica u zemlji koristi Crnu Goru kao tranzitnu rutu, a samo mali broj njih odlučuje da ostane, jer većina teži ka zemljama sa boljim ekonomskim izgledima. Ali onima koji ostanu potrebna je podrška. Luka pojašnjava da im Vlada nema mnogo za ponuditi. „Pošto je broj migranata koji žele da ostanu u Crnoj Gori mali, Vlada nema određenu politiku njihove integracije u smislu obrazovanja i zapošljavanja“, kaže on.

Pružanje podrške ovim migrantima i drugima koji Crnu Goru vide samo kao tranzitnu rutu razlog je zašto je Lukasova NVO u saradnji sa Caritasom pokrenula projekat koji finansira EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“.

„Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire.”

O projektu

Projekat finansiran od strane EU „Moj advokat – besplatna i profesionalna pravna pomoć za migrante“ pokrenut je početkom 2020. godine, a završen je u julu 2021. godine. Ukupna finansijska vrijednost projekta bila je preko 130.000 eura. Projekat je imao za cilj da zaštiti prava različitih kategorija migranata kroz pružanje pravne pomoći, informisanja i savjetovanja, humanitarne pomoći i psihosocijalne podrške, kao i rad na jačanju kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i relevantnih institucija za sprovođenje politika koje se odnose na upravljanje migracijama, integraciju stranaca kojima je odobrena međunarodna zaštita i reintegraciju povratnika nakon readmisije.

*Ime je promijenjeno radi zaštite privatnosti

Kroz ovaj projekat podršku je dobilo 677 osoba, od ilegalnih migranata i lica koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, do povratnika koji se vraćaju na osnovu sporazuma o readmisiji. Osim besplatne pravne pomoći, migrantima je podijeljeno 350 paketa humanitarne pomoći. „Ostvarili smo preko 146 terenskih posjeta: bili smo u svim crnogorskim opštinama, obilazili i podržavali migrante na formalnim i neformalnim mjestima okupljanja. Migranti koje smo podržali prošle godine došli su iz Avganistana, Alžira, Irana, Maroka i šire”, kaže Luka.

Pokrenuta kampanja “Evropljani koji čine razliku”

Written on . Posted in Vijesti.

10.jun – Evropska služba za vanjske poslove pokrenula je u Italijanskom institutu za kulturu u Parizu četvrto izdanje kampanje „Evropljani koji čine razliku“. Ovogodišnja kampanja „Evropljani koji čine razliku“ se odvija tokom Evropske godine mladih i predstavlja mlade talentovane ljude sa Zapadnog Balkana koji značajano doprinose društvu u regionu i mnogo šire od njega.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Žozep Borelj rekao je: „Ova kampanja je pozornica za promovisanje ljudi koji pomiču granice; inspirišu druge i otvaraju im sva vrata za put ka uspjehu. U svom radu nailazimo na Evropljane koji svaki dan čine veliki doprinos društvu. Mi želimo da ovom kampanjom promovišemo njihove životne priče jer su to stvarne ljudske priče, vrijedne pohvale i pomena, koje nisu poznate u našim državama članicama EU, a ni dovoljno popraćene na Zapadnom Balkanu.”

 

Na početku događaja organizovani su razgovori sa kreativnim mladim ljudima sa Zapadnog Balkana, nakon čega je uslijedilo šest video zapisa koji prikazuju njihov rad koji inspiriše.