Program balkanske tranzicione pravde već više od deset godina donosi pouzdane informacije publici zapadnog Balkana.
Kula u Hrvatskoj i Hrtkovci u Srbiji su dva zapadnobalkanska sela koja dijele zajedničku tragediju. 1992. godine, nakon što je izbio oružani sukob u tadašnjoj Jugoslaviji, Srbi i Hrvati iz Kule u Hrvatskoj i Hrtkovaca u Srbiji zamijenili su kuće i preselili se jedni drugima u sela. To je opisano kao “humano preseljenje”, ali je zapravo bila prisilna razmjena stanovništva usred rata. Priča o ova dva sela zabilježena je u dokumentarnom filmu „Tvoja kuća je bila moj dom“ (Your House Was My Home) u produkciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Dokumentarac je proizveden u sklopu programa Balkanske tranzicione pravde, regionalne platforme koju sufinansira EU. Platforma objavljuje onlajn vijesti koje pokrivaju lokalna pitanja vezana za ratne zločine, čime se poboljšava razumijevanje šire javnosti o pitanjima tranzicione pravde u bivšoj Jugoslaviji.
“Mi smo jedini medij u regionu koji detaljno i potpuno zasnovano na činjenicama prati suđenja za ratne zločine. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina.”
Više od deset godina izvještavanja o ratnim zločinima
Nejra Mualomerović, saradnik na programu, objašnjava da je glavni fokus programa obezbjeđivanje redovnog i ažurnog protoka informacija o pitanjima tranzicione pravde, uglavnom suđenja za ratne zločine, u regionu. Ovo se postiže kroz namjensku mrežu dopisnika širom bivše Jugoslavije i saradnika iz drugih medija, organizacija civilnog društva, vladinih institucija i akademske zajednice. “ Mi smo jedini medij u regionu koji detaljno i potpuno zasnovano na činjenicama prati suđenja za ratne zločine. Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari koje je Balkanska tranziciona pravda postigla u proteklih deset godina”, kaže Nejra.
Međutim, kako je opao broj suđenja za ratne zločine, program je počeo da razvija i druge aktivnosti sa istim ciljem, koristeći njihovo iskustvo i informacije koje već posjeduju. Jedan od njihovih projekata je baza podataka o masovnim grobnicama. Programski tim to sastavlja od 2020. godine, baveći se izazovima velikog broja masovnih grobnica i rasutih informacija. Nejra objašnjava da je zbog toga što informacije nisu bile na jednom mjestu, a većina je bila dostupna samo u štampanom obliku, osoblje programa moralo posjetiti brojne institucije i organizacije. Sa fotografom su išli i na lokacije masovnih grobnica kako bi ih snimili i pohranili u bazu podataka. Informacije su potom objavljene javnosti.
Tokom ovih posjeta postalo je jasno da većina mjesta masovnih grobnica nije bila označena niti obilježena i da im nije omogućen pristup. “Neke su bile na privatnim posjedima, neke su pretvorene u deponije, a na nekim su izgrađene crkve”, kaže Nejra.
Ipak, tim je već uspio pronaći, snimiti, fotografisati i pohraniti u bazu podataka nekoliko desetina lokacija, a posao se nastavlja.
“Mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om tokom ovih deset godina vidjeli svoj rad i u smislu uticaja koji će imati na buduće generacije i kako će oni gledati na istoriju.”
O projektu
Balkanski program tranzicione pravde je regionalna platforma koja ima za cilj da poboljša razumijevanje opšte javnosti o pitanjima tranzicione pravde u zemljama bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). Program podržavaju Evropska unija, Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Ambasada Kraljevine Holandije.
Još jedna od nedavnih inicijativa programa je Muzej Reporting House koji će ove jeseni biti otvoren u Sarajevu. Biće to prvi nezavisni neprofitni regionalni muzej na Balkanu, koji će prikazati sveobuhvatnu priču, ispričanu iz novinarske perspektive, o raspadu i ratovima Jugoslavije i njihovim posljedicama. Muzej će se nalaziti u centru grada u trospratnoj zgradi od 600 kvadratnih metara. Na prva dva sprata biće smještena stalna postavka koja će pričati priče o ratnim zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji, uključujući priče o izbjeglicama, etničkom čišćenju, genocidu i ratnim logorima, kao i o životima novinara tokom rata. Treći sprat će funkcionisati kao prostor za zajednicu novinara, druge iz civilnog društva i širu javnost, a koristiće se za diskusije o konfliktnom novinarstvu i ulozi medija danas.
Nejra priznaje da teme tranzicione pravde nije lako pokriti. „Ali mislim da su svi ljudi koji su radili sa BIRN-om tokom ovih deset godina vidjeli svoj rad i u smislu uticaja koji će imati na buduće generacije i kako će oni gledati na istoriju“, kaže ona.
