Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za dostavljanje prijedloga projekata usmjerenih na jačanje regionalne saradnje stavio je naglasak na jačanje regionalne saradnje i jačanje regionalne povezanosti u regiji WB6, sa tri najvažnija područja intervencija, i to saradnja u oblasti kulture, razmjene u oblasti obrazovanja i nauke, i održivi razvoj, što je ukazalo na važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju problema koji su bitni organizacijama i pojedincima za rad na poboljšanju života zajednica u ovoj regiji.  

Podršku na osnovu ovog poziva dobile su različite inicijative, od onih koje se bave rješavanjem hitnih ekološki problema do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti jačanja i očuvanja tradicionalnih rukotvorina, uključujući ciljane lokalne intervencije, uz istovremenu promociju ekonomskog osnaživanja žena. 

S novim pozivom WBF-a i EU koji će uskoro biti objavljen, prenosimo uspješne priče o provođenju regionalnih projekata Udruženja Prijatelji Korče iz Albanije i Organizacije Jednakost iz Kosova.  

 

Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije udružilo se s jedinstveno misijom: rad na ublažavanju uticaja klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i korištenje prednosti solarne energije. Pod vođstvom udruženja “Prijatelji Korče” iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere poput Balkanske WASH mreže (BWN) iz Sjeverne Makedonije, Centra za održivi razvoj zajednice iz Sjeverne Makedonije, Fond za inovacije iz Crne Gore, MSJA iz Crne Gore uz Ekološke ambasadore za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i albansko Udruženje za obnovljivu energiju i Univerzitet Korče iz Albanije. Ovi partneri su osnovali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da uključi zainteresovane strane sa institucionalnog nivoa na nivou lokalne zajednice radi zagovaranja i promocije najboljih praksi u samostalnoj proizvodnji energije.

Informisanje i razmjena znanja o zakonima, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za uspostavljanje temelja za opsežne aktivnosti zagovaranja i edukacije koje provode u svim državama u kojima je mreža zastupljena.  

 

“Danas je energija za građane, zajednice i mala preduzeća izuzetna mogućnost. Evropska unija je odobrila važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Mi jednostavno trebamo usvojiti ove zakone i programe u našim zemljama u najkraćem roku, kako bismo osigurali čistu energiju, jeftinu energiju za naše građane, radna mjesta i prihode za lokalnu privredu,” kaže Gjergji Gjinko iz udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu. 

 

Stručnjaci uključeni u projekat iz svih partnerskih organizacija dali su doprinos projektu kroz vlastito stručno znanje, od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za vođstvo žena u oblasti održive energije i rodno pravedne održive energetske usluge za sredine s niskim prihodima koje su slabo povezane, po nižim cijenama, do artikulacije pitanja klimatskih kriza na akademskom nivou.  

 

Projekat je dostavio izvještaje za četiri države (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će poslužiti za informisanje građana o zakonima, mogućnostima i prednostima korištenja solarne energije, kao i za potrebe zagovaranja na nivou donošenja politika. Internet stranica napravljena u okviru projekta odražava smisao misije i njenih partnera i osigurava dugotrajnost rezultata projekta, širi domet kao i nastavak misije njenih partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz izradu tradicionalnih rukotvorina 

 

“Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski bazar rukotvorina i Centar “Women in Public Services” s ciljem jačanja položaja žena iz Kosova, Albanije i Srbije u našoj regiji i pružanja podrške za zaštitu i razvoj starih zanata. Željeli smo pokazati i zaštiti od zaborava sav teški rad koji su obavljale žene u našem društvu, te našoj regiji predstaviti sve posebne odlike i karakteristike naših tradicija koje će biti nastavljene i očuvane u budućnosti,” kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena u Kosovu čije je opredjeljenje jačanja Bošnjačke zajednice i uticaja u javnom, političkom i kulturnom životu kroz osnaživanje prvenstveno žena i mladih u zaštiti ljudskih prava kroz različite oblike obrazovanja, volonterstva, kao i jačanje uloge žena i mladih u društvu.  

 

S ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih rukotvorina uključujući ciljane intervencije na lokalnom nivou uz istovremeno jačanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je počeo angažmanom u lokalnoj zajednici u Prizrenu u različitim selima i sredinama, te obilaskom žena koje prave tradicionalne ručno rađene proizvode, preduzeća koja vode žene i poduzetnica. Nakon toga su uslijedile dvije radionice, na kojima su učestvovale žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje rukotvorina, a na drugoj je organizovana edukacija o načinu pisanja poslovnog plana i privlačenja investicija. Težište regionalne konferencije koja je održana u Draču u Albaniji, uz učešće tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bilo je na regionalnoj promociji rukotvorina i nematerijalnom kulturnom nasljeđu žena. 

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani u Albaniji, koju su osnovale vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Osnivanje ovog fonda, kao sveobuhvatne inicijative sa odgovornošću na regionalnom nivou, smatra se jasnim znakom da na Balkanu zaživljava novi duh saradnje. Cilj WBF-a je jačanje saradnje i zajedničkih vrijednosti kod građana, civilnog društva i na nivou pojedinaca, osiguranjem finansiranja za male i srednje projekta u sljedećim ključnim oblastima.

“Podrška koju smo dobile od Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da unaprijedimo i ojačamo regionalnu saradnju” kazala je gđa Osmani, istovremeno naglašavajući učešće žena iz Kosova, Albanije, Srbije u projektu, i to žena iz različitih etničkih grupa i sredina, “U projektnim aktivnostima su učestvovale žene i djevojke različitog etničkog porijekla, starosne dobi od 20 do 65 godina, koje su vješte u pravljenju tradicionalnih rukotvorina i koje su pokazale interes za start-up inicijative ili samozapošljavanje. Bilo je tu samohranih majki, udovica, udatih žena i onih koje žive same, s različitim stepenom i vrstom obrazovanja, različitih zanimanja i interesa iz Kosova, Albanije i Srbije, kao i iz različitih zajednica, uključujući albansku, srpsku, bošnjačku, tursku i romsku zajednicu, te starijih žena” dodala je.  

 

Priče žena koje su učestvovale u projektu objavljene su u ovom dokumentarnom filmu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i njenih partnera.  

Umjetnost i kultura kao sredstvo za ujedinjenje podijeljene zajednice

Written on . Posted in Priče.

“Uvijek smo ponosni zbog toga što živimo u multietničkom gradu, ali smo shvatili da nemamo prostora da se ujedinimo i okupimo preko etničkih linija. Kultura u Subotici je često sredstvo koje lokalne vlasti koriste za produbljivanje podjela među različitim etničkim grupama,” navodi Gordana Vukov Ciganjik, suosnivačica udruženja za kulturu Klara i Rosa u Vojvodini u Srbiji.  

“Na primjer, ako lokalne vlasti odluče izgraditi tri spomenika, Hrvati će dobiti najmanji, dalje od centra grada; Mađari će dobiti veći spomenik, bliže centru grada; a najveći spomenik u samom centru grada će biti za Srbe. Nismo potpuno podijeljeni, postoje mnogi mješoviti brakovi; ali uvijek smo prinuđeni da se izjašnjavamo prema etničkoj pripadnosti, ne kao osobe,” objašnjava ona.  

Sa udruženjem Klara i Rosa, Gordana, koja je po zanimanju glumica, i suosnivačica Danijela Mamužić, skulptorica, željele su ponuditi mjesto za kulturnu razmjenu, dijalog i učešće građana kroz umjetnost bez obzira na etničko porijeklo.   

“Smatramo da je umjetnost najvažnije sredstvo za promjenu društva,” navodi Gordana. “U ovom trenutku i vremenu, naročito nakon pandemije, ljudi su sve otuđeniji, usamljeniji, a društvo je sve zatvorenije prema pridošlicama. Po našem mišljenju, uloga umjetnosti i kulture je da liječi i povezuje, jača zajednicu, pokrene dijalog o temama koje su inače tabu.”  

Povezivanje ljudi kroz kulturne aktivnosti  

 

U prvih devet godina postojanja, udruženje Klara i Rosa bilo je primorano za svoje aktivnosti koristiti javne prostore, kao što su parkovi, trgovi, ulice. Preuredili su dvorište jednog starog napuštenog kina u prvu otvorenu galeriju u Subotici, gdje se svakog mjeseca održavaju izložbe umjetničkih radova. Finansiranje koje osigurava EED promijenilo je ovu situaciju, po prvi put omogućivši grupi da iznajme prostor za svoje aktivnosti.   

Događaji koje organizuju su različiti, od projekcije filmova i koncerata do kurseva keramike i pozorišnih radionica, a sve u duhu kulturnog dijaloga i jačanja zajednice kroz umjetnost.   

Također su otvorili Plac, što je radio stanica na kojoj svako može osmišljavati sadržaje. U njihovom prostoru, profesor filozofije iz mjesne srednje škole organizuje javne rasprave o različitim temama, od politike do ljubavi i smrti. Njihove aktivnosti se održavaju na srpskom-bosanskom-hrvatskom (BHS) i mađarskom jeziku, ali sve češće i na engleskom kako bi se uključili i stranci koji su se tek doselili u Suboticu, te kako bi se građanima dala mogućnost da koriste svoje znanje engleskog jezika.  

Gordana opisuje godišnji boravak umjetnica i aktivistica na izdvojenom mjestu kao jedan od najuspješnijih programa do sada: Neke učesnice su rekle da im je to promijenilo život. Učesnice dolaze s cijelog Balkana, a ovo je prilika za upoznavanje, uspostavljanje novih veza, pokretanje novih projekata.”  

Druga uspješna inicijativa je interaktivna pozorišna radionica inspirisana djelom Romeo i Julija sa učenicima srednje škole u Subotici, pola njih govori BHS, a polovina mađarski jezik. “Ovi tinejdžeri idu u istu školu, ali su obično podijeljeni prema jeziku koji govore,” navodi Gordana. “Ovaj projekat je bio jedinstveno mjesto susreta za učenike. Bez mogućnosti interakcije sa vršnjacima iz različitih jezičkih zajednica, jača politička polarizacija.”  

Ponekad ideje za nove događaje dolaze slučajno: razgovor o hrani sa volonterom iz Rusije naveo ih je na ideju o časovima kuhanja. Ponekad pojedinci dolaze u udruženje Klara i Rosa sa idejama. “Za nas je važno da budemo otvoreni za nove inicijative,” kaže Gordana, “To nam pomaže da proširimo krug korisnika i održava različitost i zanimljivost naših programa. Na taj način se osnažuje zajednice, tako da nam daje osjećaj vlasništva nad našim kulturnim prostorom.”  

Podrška zajednice došla je u vidu kampanje prikupljanja sredstava što je omogućilo udruženju Klara i Rosa da prikupi sredstva u iznosu 3.800 eura za buduće aktivnosti. “Možda ne izgleda mnogo, ali je pokazalo da imamo podršku zajednice sa zajedničkim interesima i ciljevima,” navodi Gordana.

Ovaj članak odražava stavove korisnika bespovratnih sredstava koji su u njemu opisani i ne predstavlja nužno mišljene EED-a i WeBalkans.

 

 

 

 

 

 

Rast uz podršku EED-a  

Gordana smatra da ih je podrška EED-a osnažila za ambicioznije ciljeve ubuduće. Počeli su dijalog sa lokalnim vlastima, a nastavili proširivati svoj auditorijum među mladima, naročito u mađarskom govornom području. Također planiraju intenzivirati saradnju i aktivnosti jačanja kapaciteta sa glumcima koji su njihovi istomišljenici stavljanjem u službu zajednice na najbolji mogući način.  

“Imamo velike planove i snove, a mislim da ćemo i uspjeti zahvaljujući našem timu. Ljudi su naše najveće bogatstvo,” kaže Gordana. “Želimo nastaviti povezivati ljude kroz umjetnost i dovoditi ljude iz drugih mjesta. Želimo prenositi našu kulturu, a želimo i pomoći ljudima da shvate da ne moraju otići iz Subotice da bi imali bolji život, da i ovdje mogu biti sretni.” 

Kolektivno djelovanje ruši stereotipe, izbavite nas od siromaštva 

Written on . Posted in Priče.

U centrima kulture širom Srbije, mlade Romkinje i Romi stvaraju promišljeno provokativne umjetničke nastupe pod nazivom: “Kako treba da izgleda Rom/kinja?” Njihovi narativ dovodi u pitanje stereotipe i ruši prepreke integraciji Roma. 

U Beratu u Albaniji, mladi Romi obilaze lokalna naselja u nastojanju da prikupe priče o Romima povratnicima. Njihov cilj je da ove priče prenesu širem auditorijumu i pomognu u prevazilaženju prepreka koje otežavaju reintegraciju. 

U međuvremenu, u mjestu Shuto Orizari u Sjevernoj Makedoniji, Romi i povratnici se okupljaju u forumima zajednica kako bi izrazili svoje potrebe za boljim uslugama javne uprave. Ova saradnja vodi formiranju prostora gdje će usluge biti pristupačnije ugroženim grupama i gdje se može voditi dijalog između državne uprave, civilnog društva i zajednica. 

Ovo su samo tri primjera od oko 40 inicijativa koje su potekle iz zajednica za podršku Romima povratnicima u reintegraciji i izbavljanju od siromaštva, u okviru UNDP-ovog Regionalnog projekta za reintegraciju povratnika koji finansira EU. Projekat obuhvata devet općina u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. 

Uz podršku EU i UNDP-a, Romi, povratnici i lokalne zajednice zajedno uče, rade i zabavljaju se. Njihova saradnja osporava predrasude, ruši prepreke uključivanju i doprinosi ekonomskoj dobrobiti Roma kao i povratnika. 

Ova saradnja je prepoznata na Dan borbe protiv siromaštva, naglašavanjem kolektivne snage za podsticanje promjena i unapređenje ekonomske dobrobiti i društvenog priznavanja. 

 

Kreativni izražaj za inkluziju 

U Novom Sadu u Srbiji, mladi Romi koriste svoju kreativnost za osporavanje stigme. Njihovi nastupi, koji  auditorijumu postavljaju pitanje ”Kako treba da izgleda Rom/kinja?” ohrabruju pojedince da se suoče sa vlastitim predrasudama.

Uz podršku EU i UNDP-a, uče se novinarstvu i usvajaju vještine pripovijedanja kako bi pojačali glas Roma i povratnika. 

U Beratu u Albaniji, ovi izvještači provode vrijeme s Romima povratnicima, dokumentirajući njihove borbe i uspjehe u nastojanju da ponovo izgrade svoj život. U jednoj priči je riječ o grupi žena povratnica koje su pokrenule socijalnu djelatnost koja pruža usluge brige od drugima i čišćenja. Uz medijsku pokrivenost, njihov posao raste. 

Ovaj pristup izvještavanju iz zajednice pokazuje kako mediji mogu zagovarati uključivanje ugroženih grupa. O njihovom radu možete pronaći informacije u video dokumentarcima i podcastima ako želite saznati više o izazovima s kojim se suočavaju i svemu što su ostvarili Romi povratnici.  

 

Javni prostori i usluge u interesu građana 

U mjestu Shuto Orizari u Skoplju se gradi novi društveni prostor radi jačanja povezanosti između državne uprave i ugroženih grupa, a za potrebe osiguranja boljeg pristupa javnim uslugama. Centar za resurse Shuto Orizari, jedno-šalterska usluga za povratnike i druge ugrožene pojedince, osmišljena je u konsultaciji s lokalnim zajednicama za rješavanje njihovih potreba. 

Uz podršku EU i UNDP-a, ovaj centar osim pružanja usluga nudi i prostor za dijalog i saradnju između uprave i zajednice. Vremenom će se razvijati na osnovu iskazanih potreba i primjedbi i komentara pojedinaca koji ga koriste. 

O Projektu 

Projekat Reintegracija povratnika na Zapadnom Balkanu usmjeren je na uklanjanje prepreka koje sprečavaju ugrožene povratnike u reintegraciji u društvo. Ovaj projekat, koji je dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II EU, osigurava podršku ostvarivanju prava romske zajednice i reintegraciji povratnika, u saradnji sa partnerima kao što su UNDP, Svjetska banka i Vijeće Evrope. 

U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, projekat testira nove pristupe održivoj reintegraciji na lokalnom nivou. Osim toga, omogućava dijalog o unapređenju politika i programa na cijelom Zapadnom Balkanu s ciljem pružanja podrške ugroženim povratnicima.

Saradnja za uključivanje  i smanjenje siromaštva 

Saradnja i djelovanje zajednice su od suštinske važnosti za uključivanje i smanjenje siromaštva. Zajednički rad, kako u samoj romskoj zajednici tako i sa širim krugom sudionika, može dovesti do stvarnih promjena. Ovim naporima se zadovoljavaju neposredne potrebe, kao što je unapređenje javnih usluga, uz istovremeno rješavanje dugoročnih izazova, kao što su predrasude. 

Ujedinjene, zajednice mogu postići stvari koje ne može nijedan pojedinac samostalno. Kolektivnim djelovanjem, ljudi se mogu izbaviti iz siromaštva. Na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, i svakog drugog dana trebamo prepoznati snagu zajedničkog rada u razbijanju stigme i kreiranju inkluzivnijeg svijeta.

YEA doprinose Brave New Media Forumu

Written on . Posted in Vijesti.

Od 17. do 18. decembra, mladi evropski ambasadori (YEA) iz cijelog regiona Zapadnog Balkana (WB6) aktivno su učestvovali na dinamičnom događaju @bravenewmedia. Ovo okupljanje pružilo je platformu mladim glasovima da se okupe i oblikuju budućnost medija. Kao dio #BNMF23, naši YEA, koje su predstavljali @maja.trajkovic i@arlindhamza, uključili su se u intenzivnu sesiju. Tokom ove sesije, razgovarali su o mreži YEA, povezanosti i vezama među njenim članovima te značaju ove saradnje kako za sadašnjost tako i za budućnost regiona. Glavna poruka koja je prenesena bila je: “Prošlost pripada prošlosti; sadašnjost i budućnost pripadaju nama.” Učesnici iz mreže YEA uključivali su Kristiana Petra, Tarika Bića, Arlinda Hamzu, Ivu Koročić, Dmitrija Čurina, Elicu Matevsku, Stanišu Stankovića, Maju Trajković, Adrijanu Nijitović i Teodoru Cekić.

Crnogorska LGBTIQ+ zajednica slavi samoodređenje

Written on . Posted in Priče.

Jedanaesta crnogorska Povorka ponosa organizovana je u Podgorici pod sloganom “Samoodređenje”.

U julu 2020. godine, crnogorski parlament je tijesnom većinom usvojio zakon o legalizaciji civilnih partnerstava za istospolne parove, čime je Crna Gora postala prva balkanska država koja nije u EU da je usvojila taj zakon. Godinu dana kasnije, prvi brak istopolnih partnera zabilježen je u primorskom gradu Budva. Zvaničnici su proslavili ovaj prekretnički događaj i obećali prilagoditi pravni okvir prema tome. Međutim, važno je napomenuti da homoseksualnost i dalje ostaje osjetljiva tema u Crnoj Gori, društveno konzervativnoj zemlji, kao i u drugim balkanskim državama. Zahtjevi upućeni nadležnim institucijama i Ombudsmanu ukazuju da je u periodu od 2019. do 2022. godine prijavljeno više od 400 slučajeva diskriminacije i govora mržnje. (Jednak pristup pravdi za osobe LGBTIQ+ u Crnoj Gori – Mit ili dostižna stvarnost? Queer Crna Gora 2023).

Ove godine, jedanaesta crnogorska Povorka ponosa održana je pod sloganom “Samoodređenje”. Organizovala ju je NVO Queer Crna Gora s ciljem da prenese poruku da nasilje nad LGBTIQ zajednicom ne smije biti tolerisano u Crnoj Gori.

“Povorka ponosa je pokret; to je miran protest za ljudska prava i važna je ne samo u Crnoj Gori već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prijete ne samo pravima LGBTIQ zajednice, već uopšteno ljudskim pravima.”

Ovogodišnje slavlje Povorke ponosa bilo je usmjereno na temu samoodređenja, naglašavajući pravo svakog pojedinca da definiše vlastiti identitet. To je bio inkluzivan događaj namijenjen svima. Nedjelja ponosa sadržavala je različite aktivnosti, uključujući modnu reviju ljudskih prava, panel diskusije o temama poput Prava na samoodređenje i kvaliteta zdravstvene zaštite za osobe transgender identiteta, rasprave o manjinskom stresu i rezlikama te druge aktivnosti. Tu su takođe bile i zabavne mrežne aktivnosti poput kviza povodom Ponosa, predstava u izvedbi drag umjetnika, nastupi živih bendova, DJ žurke i, naravno, glavni događaj – Crnogorska Povorka ponosa.

Enes Pućurica, mladi ambasador Europske Unije, bio je u organizacijskom odboru. Izjavio je: “Povorka ponosa je pokret; to je miran protest za ljudska prava i bitna je ne samo u Crnoj Gori, već širom svijeta. Posebno u ovim vremenima kada desničarski pokreti prijete ne samo pravima LGBTIQ zajednice, već uopšteno ljudskim pravima.”

Osvrćući se na istoriju Povorke ponosa u Crnoj Gori, prva Povorka ponosa 2014. godine suočila se s značajnim izazovima, s preko 500 protestanata, uglavnom navijača koji su učestvovali u nasilnim sukobima s malom grupom gej aktivista. Tada je povređeno dvadeset policajaca i 60 osoba zadržano u pritvoru. Prošle godine, javno molitveno okupljanje organizovano je ispred katedrale u znak protivljenja događaju Povorke ponosa. Međutim, ove godine organizatori su se suočili s relativno manjim izazovima, uglavnom zbog kišovitog vremena na dan Povorke ponosa. Enes je primijetio da, uprkos zabrinutosti zbog niskog odziva usljed kiše, stotine ljudi, uključujući i međunarodne goste, učestvovalo je na događaju i to je bio veliki uspjeh.

“Osim što je oblik protesta, Povorka ponosa je i proslava našeg identiteta. Služi kao podsjetnik da postojimo i da nismo nigdje otišli.”

O projektu

 

Montenegro Pride je nacionalna LGBTIQ ponosna povorka (LGBTIQ pride march) u gradu Podgorici (Podgorica), glavnom gradu Crne Gore (Montenegro), koja je prvi put održana 2013. godine. Od tada je Povorka ponosa Crne Gore postala godišnji događaj. Samoidentifikovana je kao LGBTIQ ponosni skup. Povorku ponosa Crne Gore organizuje volonterski i grassroots organizacijski odbor koji se formira svake godine. Organizacioni odbor Povorke ponosa Crne Gore je nehijerarhijska grupa koju logistički podržava nevladina organizacija Queer Crna Gora (non-governmental organization Queer Montenegro). Povorka ponosa prima podršku i finansije od raznih donatora i sponzora, uključujući Evropsku Uniju.

Prema Enesovim riječima, jedna primjetna razlika u odnosu na prethodne godine bilo je pristupanje kreiranju programa ovogodišnjeg događaja. Bio je više usmjeren na zajednicu, sa fokusom na prikupljanje mišljenja zajednice o tome što im je potrebno i što žele vidjeti. Enes je primijetio: “Takođe smo imali uspješnu modnu reviju ljudskih prava i drag događaj, uz panel diskusije i druge zanimljive aktivnosti.”

Enes dalje objašnjava da se ove ili sljedeće godine očekuje usvajanje zakona o rodnom identitetu u Crnoj Gori. To je jedan od glavnih razloga zašto je ovogodišnji slogan Povorke ponosa bio “samoodređenje”. Enes je dodao: “Osim što je oblik protesta, Povorka ponosa je i proslava našeg identiteta. Služi kao podsjetnik da postojimo i da nismo nigdje otišli.”

Komisija usvaja paket proširenja 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigli Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, te prvi put i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija, na njihovim putevima ka pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj se posebno osvrće na napredak u sprovođenju temeljnih reformi, kao i pružanje jasnih smjernica za prioritete reformi u budućnosti. Pristupanje je uvijek bilo i ostaće proces zasnovan na zaslugama i potpuno zavisan od objektivnog napretka koji svaka zemlja postigne.

 

Zapadni Balkan

 

Progres u reformama za pristupanje Crne Gore EU-ji uglavnom je u zastoju, s obzirom na duboku polarizaciju i političku nestabilnost koju je ta država doživjela u periodu koji je u izvještaju. EU podržava formiranje novog parlamenta i sastav nove vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže svoju sposobnost i predanost Crne Gore putu ka EU-ji i ostvarivanju reformi vezanih za pristupanje EU-ji. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju će ovisiti o reformama u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenju privremenih mjerila u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

 

Srbija je nastavila s provođenjem reformi vezanih za pristupanje EU-ji, uključujući i oblast vladavine prava. Srbija je započela implementaciju ustavnih amandmana iz 2022. radi jačanja nezavisnosti pravosuđa i usvojila je novu medijsku legislativu. Implementacija navedenog može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, daljnji amandmani biće potrebni kako bi se potpuno uskladili s acquis-om EU-je i evropskim standardima. Srbija treba poboljšati, kao prioritetnu stvar, svoje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Potrebni su daljnji rad i politička predanost i za implementaciju reformi u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora u potpunosti sarađivati i poduzeti sve potrebne korake da se pobrine za preuzimanje odgovornosti za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa s Kosovom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno istakle da je pristupanje EU-u i dalje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je (ZVSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa, slobode i sigurnosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja je u procesu pregovora, Sjeverna Makedonija treba ostvariti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama, i javne nabavke. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji su dio drugih naroda. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzi nastavak, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

 

Albanija nastavlja pokazivati odlučnost u sprovođenju reformi u EU i ostvarivanju napretka u reformama u “klasteru temeljnih sektora”. Nastavak potpunog usklađivanja sa ZVSP EU-a takođe je očit znak strateške odluke zemlje za pristupanje EU-ji. Potrebni su daljnji napori u oblasti slobode izražavanja, pitanja manjina i prava vlasništva, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale izuzetnu posvećenost zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Albaniju u julu i očekuje brzi nastavak. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamenti) do kraja godine.

 

Bosni i Hercegovini, prošlogodišnji status kandidata donio je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su daljnji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa te napredovanje s ustavnim i izbornim reformama, što je od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednakost prava za sve građane. Takođe je važno sačuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritativne mjere koje su uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s putem ka EU-ji. Potrebni su daljnji napori Bosne i Hercegovine kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo (Commission's Opinion on its member application). Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU-ji s Bosnom i Hercegovinom, nakon postizanja potrebnog stepena usklađenosti s kriterijima članstva.

 

Kosovo je ostalo posvećeno svom evropskom putu. Spremno radi na potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući osudu ruskog rata i agresije protiv Ukrajine i uvođenje restriktivnih mjera protiv toga. Period u kom se bilježi izvještaj može posvjedočiti legislativnim postignućima, uključujući važnu izbornu reformu. Ipak, potrebno je da se uradi još dosta, uključujući i plan akcije o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024, liberalizacija viza za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova je bila pogođena sa nekoliko kriza, posljednja od kojih je bila nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

 

Sljedeći koraci

 

Sada je došao red da Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima u procesu proširenja.

Komisija predstavlja novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura u grantovima i kreditima namijenjenih ubrzanju ekonomskog približavanja EU

Written on . Posted in Vijesti.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da donese regiji neke od prednosti članstva i prije pristupanja, da podstakne ekonomski rast i ubrza neophodno socioekonomsko približavanje. Cilj je omogućiti partnerima da intenziviraju investicije i reforme kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta njihovih ekonomija. Za ovo je predložen novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024 – 2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

 

Kao dio Plan rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Ova reformska agenda biće konsultovana, procijenjena i usvojena od strane Komisije.

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: “Današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta bi mogao udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Sa svojom kombinacijom reformi i investicija, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira od ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, transport, energiju i digitalno jedinstveno tržište.”

 

Sljedeći koraci

   

Sada Evropski parlament i Vijeće trebaju da razmotre prijedlog za paket pomoći iz srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvaće se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će se provesti kako bi podstakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024 – 2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Visokog predstavnika EU-je.

YEA organizuju radionice o medijskoj pismenosti u Srbiji i Crnoj Gori

Written on . Posted in Vijesti.

Od 24. do 25. oktobra, Mladi evropski ambasadori (YEA) uspješno su organizovali seriju radionica o medijskoj pismenosti (MIL) u Novom Sadu i Nišu, Srbija, kao i u Podgorici, Crna Gora. Tokom ovih radionica, YEA su imali dragocijenu priliku da podijele svoje znanje sa svojim vršnjacima o temama vezanim za medije, novinarstvo i različite aspekte medijske pismenosti. Ovi događaji su omogućeni zahvaljujući predanosti i naporima Mladih evropskih ambasadora, uključujući Bojanu Maraš, Anđelu Micić, Maju Trajković, Anju Kafedžisku, Teodoru Cekić i Aleksandru Grbović Bitić.

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova na sastanku s Vijećem Evrope

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 20. oktobra došlo je do značajnog sastanka između mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Kosova i Kancelarije Vijeća Evrope u Prištini. Na sastanku su prisustvovali Amina Kaja, Elienta Culaj, Arjana Rudari i Taulant Ferati, od kojih su svi predstavnici YEA. Sastanku su predsjedavali Frank Power, direktor Kancelarije Vijeća Evrope u Prištini, i Betim Zllanoga. Na početku je fokus okupljanja bio podrobno upoznavanje strukture Vijeća Europe, njene uloge i ključne uloge u promovisanju temeljnih principa poput ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

 

Nakon toga, predstavnici Vijeća Evrope usmjerili su pažnju YEA na kampanju “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav”, detaljno opisujući proaktivne korake koji se poduzimaju unutar okvira te inicijative. Sastanak je završen konstruktivnim dijalogom o potencijalnim doprinosima YEA u aktivnostima koje se provode da bi se suzbio govor mržnje.

Mladi evropski ambasadori na Montenegro Pride Weeku 2023

Written on . Posted in Vijesti.

Pride Week u Crnoj Gori je bio događaj praćen mnogim aktivnostima koje su organizovale različite organizacije kao što su Kvir Montenegro, Spektra, Juventas itd. Samoodređenje je slogan ovogodišnjeg Prajda. Samoodređenje za trans osobe značilo bi da Crna Gora garantuje samoodređenje svim svojim građanima i građankama, bez obzira na njihovu pripadnost.

 

Program događaja obuhvatio je aktivnosti poput: Modne revije ljudskih prava, Panel diskusije na teme kao što su: Pravo na Samoodređenje, Čije je naše zdravlje: Kvalitet zdravstvene zaštite trans osoba, Manjinski stres i dispariteti mentalnog zdravlja itd.. Pored navedenih obuhvatio je i mrežne aktivnosti poput Prajd kviza, Drag programa, nastupa bendova, žurki sa DJ-ima itd. i glavnu aktivnost: Montenegro Pride. Naši mladi evropski ambasadori (YEA) imali su ključne uloge u nekim od aktivnosti, ako ne i u svim.

 

Mladi evropski ambasador Enes Pućurica bio je glavni organizator Montenegro Prajda 2023. “Prajd ove godine bio je o samoodređenju, jer podrazumijeva pravo svake osobe da definiše vlastiti identitet i to ne smije biti privilegija odabranih. Biti u Kvir Montenegru kao glavni organizator Montenegro Prajda u partnerstvu s lokalnim organizacijama bilo je divno iskustvo. Zaista je iziskivalo puno rada, ali kada vidite ljude koji uživaju i slave svoj dan imate veliki osjećaj postignuća i vjeru u našu zajednicu”, kaže Enes.

 

Devet mladih evropskih ambasadora učestvovalo je u Montenegro Prajdu, uključujući Vojina Ćetkovića, Enesa Pućuricu, Valentinu Ostojić, Dadu Dervanovića, Bojanu Maras, Ivanu Srećković, Matiju Prenkovića, Stefana Vukmanovića i Anđelu Radulović.