Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Tim sjevernomakedonskih novinara osvojio je prestižnu nagradu EU-a za istraživanje rizika s kojima su suočeni ugroženi risovi.

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja je klasifikovana kao kritično ugrožena. Vjeruje se da sada samo oko 45 jedinki ove vrste luta regijom. Ipak, ilegalni krivolov, degradacija krajolika i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju za najveću mačku u regionu.

 

Balkanski ris se može naći u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili nanošenje štete balkanskim risovima strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi veoma različita. Tim novinara makedonskog radija MOF zaključio je da je životinja zapravo vrlo slabo zaštićena i da joj prijeti velika opasnost od izumiranja.

Njihova istraga trajala je nekoliko mjeseci i rezultovala je pričom pod nazivom “Following the Balkan lynx’s footsteps – an investigative story in two parts” (Stopama balkanskog risa – istraživačka priča u dva dijela). Priča daje sumornu sliku situacije u kojoj se balkanski risovi nalaze pod stalnim rizikom od ilegalnog lova. Istražni tim je pronašao preparirane risove na zidovima restorana u blizini staništa životinje, risove koji se drže u kavezima u vidu atrakcije, te sumnje da su policijski službenici uključeni u lov. Osim toga, istraga je pokazala da balkanske risove osim prijetnji krivolovom ugrožava i nelegalno odlaganje otpada, te građevinske aktivnosti poput izgradnje puteva i hidroelektrana u prirodnim i nacionalnim parkovima i oko njih.

”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba.”

Priznanje truda

Novinarsku ekipu koja je vodila i objavila istraživačku priču činili su Bojan Shashevski, Daniel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da im je inspiracija došla iz želje da ispričaju priču o temi o kojoj se rijetko govori, ali i da istraže provode li se pravilno zakoni o zaštiti prirode i životinjskog svijeta. ”U našem regionu imamo sjajno zakonodavstvo na papiru, ali se ti zakoni često ne provode kako treba,” kaže ona.

Priča je postigla veliki uspjeh u pogledu povratnih informacija od čitalaca, a takođe je osvojila i nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Sjevernu Makedoniju 2021. Nagrada je dodijeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey,” (Jačanje kvalitetnih vijesti i nezavisnog novinarstva na području Zapadnog Balkana i Turske) a žiri je članak opisao kao proizvod izvanrednog istraživanja.

Emilija Petreska sa radija MOF je na ceremoniji dodjele rekla: „Razočaravajuće je što ni nakon više od godinu dana od kada smo objavili priču, institucije nisu reagovale na nalaze… Kakvu budućnost imamo na umu ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo životnu sredinu balkanskog risa i prirodno nasljeđe koje imamo, i – pritom – uništavamo sami sebe?”.

“Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud.”

O projektu

Cilj projekta “Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey” koji finansira EU, je jačanje povjerenja građana u medije i stvaranje sigurnog okruženja za novinare da stvaraju nezavisne vijesti, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te izdavaštvo. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo EU, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jasmina objašnjava da je njen tim budući da su iz male medijske organizacije bio iznenađen kada im je rečeno da su osvojili prvu nagradu. “Nagrada nam je bila jako važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osjećaj kada se prepozna vaš trud,” rekla je ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju za opšti cilj proslavu i promociju izuzetnih dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i poboljšanje vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u javnosti ovih zemalja.

Integritet medija u doba dezinformacija

Obilježavajući 30. godišnjicu početka rata u Bosni i Hercegovini, a u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, Evropska služba za vanjsko djelovanje je spojila je vodeće međunarodne novinare i mlade novinare sa Zapadnog Balkana u saradnji sa Delegacijom EU u BiH da razgovaraju o integritetu medija u doba dezinformacija.

 

Na panelu u Sarajevu učestvovalo je nekoliko najuglednijih međunarodnih novinara, koji su ostavili neizbrisiv trag u novinarstvu u posljednjih 30 godina. Javili su se linkom iz više gradova širom Evrope: Christiane Amanpour (CNN) i Rémy Ourdan (Le Monde) iz Ukrajine, Javier Espinosa (El Mundo) iz Madrida, Roger Cohen (The New York Times) iz Pariza i Ed Vulliamy (The Guardian i Observer) iz Londona, dok su Aida Čerkez (bivša dopisnica Associated Pressa iz BiH) i Nadina Maličbegović (Al Jazeera Balkans) bile u Sarajevu zajedno sa Filipom Lukićem (N1 Beograd) koji je bio moderator diskusije.

 

Učesnici su razgovarali o izazovima ratnog izvještavanja, ulozi novih tehnologija, etici i profesionalizmu, dezinformacijama, medijskoj manipulaciji i sigurnosti novinara. Manipulacija informacijama i dezinformacije izazov su i u vremenima mira, kad imaju za cilj da antagoniziraju i polariziraju društva, prodube tenzije, obmanu javnost i na kraju destabiliziraju društva i demokratiju.

 

Dvadeset mladih novinara iz regiona Zapadnog Balkana otputovalo je u Sarajevo kako bi učestvovali u ovoj diskusiji koja je bila u sklopu šire studijske posjete s ciljem da im pruži priliku da uče od vrhunskih stručnjaka u njihovoj branši, ali i da međusobno razmjene iskustva. Ovaj projekat je dio napora Radne grupe EEAS Stratcom za Zapadni Balkan da podigne svijest o – i izgradi otpornost na – manipulaciju informacijama i dezinformacijama, kako bi se osnažila društava Zapadnog Balkana da se nose s izazovom dezinformacija. Ulaganje u slobodu medija i profesionalno novinarstvo je izuzetno značajano za rješavanje problema dezinformacija jer pomaže u izgradnji dobro informisanih društava i jačih demokratija.

 

Događaj je održan u Sarajevu i online 7. aprila. Panel diskusija je prenošena širom svijeta i dobila je značajnu pažnju u lokalnim i regionalnim medijima, a nekoliko TV stanica ju je prenosilo uživo.

WBF potpisuje ugovore sa dobitnicima prve regionalne šeme grantova

U prisustvu više od 100 uglednih gostiju, Fond za Zapadni Balkan (WBF) je dočekao 30 dobitnika Prve regionalne grant šeme koju sufinansira Evropska unija. Odabrani prijedlozi finansirani su kroz Instrument za pretpristupnu pomoć od strane projekta “Podrška promociji regionalnih akcija civilnog društva na Zapadnom Balkanu”.

 

U ime Evropske unije govorio je H. E. Alexis Hupin, pravni savjetnik u Delegaciji Evropske unije u Albaniji. Izjavio je: “EU je zapravo projekat koji je započeo na ideji dobrosusjedskih odnosa. Događaji u susjedstvu, rat u Ukrajini, još jednom su nam podvukli značaj dobrosusjedskih odnosa, poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ako smo na putu EU 2022.”.

 

Proces prijave za prvi sufinansirani poziv za podnošenje prijedloga pokrenut je 8. novembra 2021. i podneseno je 207 projekata uključujući gotovo 750 dioničara. Proces evaluacije je sproveden u prvim mjesecima ove godine uz pomoć spoljnih stručnjaka. 30 pobjedničkih projekata usmjereno je na vodeća pitanja kao što su zelena i digitalna ekonomija, ljudska prava, rodna ravnopravnost, obrazovanje, istraživanje i kulturna saradnja.

Civilno društvo dobija nove grantove za jačanje participativne demokratije

Evropska unija je objavila poziv za podnošenje prijedloga projekata u okviru novog programa vrijednog 18 miliona eura za jačanje participativnih demokratija i procesa evropskih integracija na Zapadnom Balkanu i Turskoj. Poziv, koji se nalazi u okviru novog Programa EU za civilno društvo i medije za Zapadni Balkan i Tursku za 2021-2023, ima za cilj unapređenje regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i pomirenja.

 

U okviru ovog poziva za podnošenje prijedloga, dodijelit će se određeni broj dugoročnih grantova za stvaranje i podršku regionalnim tematskim mrežama organizacija civilnog društva (OCD) s ciljem poboljšanja koalicije i izgradnje kapaciteta za veći uticaj OCD na reforme relevantnog sektora. Poziv takođe postavlja viziju za sub-grantiranje lokalnim organizacijama širom regiona, putem mreža. Poziv se odnosi na sljedeće oblasti:

  -Dobro upravljanje, vladavina prava i borba protiv korupcije -Ljudska prava, antidiskriminacija i interkulturalni dijalog -Zelena i digitalna tranzicija -Sloboda medija i sloboda izražavanja, uključujući borbu protiv dezinformacija i informacija istrgnutih iz konteksta -Mali projekti podrške dobrosusjedskim odnosima između Srbije i Kosova -Kvalitetno novinarstvo  

Prioriteti poziva usklađeni su sa Economic and Investment Plan for the Western Balkans koji ima za cilj da podstakne oporavak regiona kroz podršku socio-ekonomskom razvoju i implementaciji reformi potrebnih za napredovanje na putu ka EU, i približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU. Taj plan pruža regionu pomoć kroz investicije i inicijative u oblastima transporta, energetike, digitalne tranzicije, zelene agende, podrške privatnom sektoru, ekonomske integracije, inovacija i podrške razvoju ljudskog kapitala.

YEA se pridružuju kampanji u Skoplju “Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!”

U okviru kampanje koju zajedno vode Evropska unija i Vijeće Evrope, pod nazivom „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” održana je kreativna manifestacija za mlade u gimnaziji Josip Broz Tito u Skoplju. Cilj ovog događaja je bio da se podigne svijest mladih o raznim oblicima govora mržnje i diskriminacije usmjerenih ka određenim zajednicama i pojedincima i da se promovišu različiti načini borbe protiv govora mržnje. U službi toga bile su kreativna ulična umjetnost i muzika koje su slale pozitivne poruke o prihvatanju i poštovanju različitosti.

 

Na događaju su učestvovali mladi evropski ambasadori iz Sjeverne Makedonije i Dona Srdikj, YEA koordinatorica za Sjevernu Makedoniju i ujedno i jedna od ambasadorki kampanje “Nema mržnje”. Dona je podijelila snažnu poruku podrške raznolikom društvu koje je lišeno govora mržnje i diskriminacija.

 

Ova inicijativa za podizanje svijesti o govoru mržnje i diskriminaciji bit će proširena onlajn, putem društvenih medija i javnih događaja. U kampanji učestvuju istaknute javne ličnosti, institucije i aktivisti za ljudska prava koji promovišu različitost i jednakost u lokalnim zajednicama i regionu kroz lične narative, svjedočanstva i razmjenu dobre prakse.

 

Kampanja se provodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Sjevernoj Makedoniji koja je dio programa Horizontalni instrument za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022 kog zajednički vode Evropska unija i Vijeće Evrope.

YEA se sastaju sa romskom omladinom u Albaniji

Na događaju koji je organizovan u okviru Međunarodnog dana Roma učestvovalo je deset mladih evropskih ambasadora i deset mladih iz romske zajednice u Albaniji. Kako je Tirana postala prijestonica mladih Evrope 2022. godine, taj događaj je organizovan s ciljem da se obrati pažnja na mlade Rome koji studiraju i doprinose zajednici u Albaniji.

 

U fokusu diskusije bili su svakodnevni izazovi s kojim se mladi Romi suočavaju u Albaniji. Ostale teme na diskusiji  ticale su se aktivnosti koje su učinjene da se Romima poboljša pristup osnovnim pravima, obrazovanju i zapošljavanju. Došlo se do zaključaka da su vidljiva poboljšanja u pogledu integracije Roma i zaštite ljudskih prava, ali da preostaje još mnogo izazova da se prevaziđu povodom toga.

 

Na kraju diskusije, učesnici su kroz razgovor dogovorili buduću saradnju na daljem osnaživanju romske omladine u Albaniji.

YEA učestvuje u debati o osnaživanju žena u Beogradu

Hibridni mini festival EU4Balkans održan je u Beogradu krajem marta. Taj događaj je dijelom zajedničkih aktivnosti koje organizuju Generalni direktorat Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku i organizatori Balkan Trafik festivala. Na festivalu su istaknuti važni problemi u regiji kao što su zapošljavanje mladih, inkluzija i razvoj ruralnih područja na Zapadnom Balkanu. O tim problemima se debatovalo na festivalu, priređivani su kulturni događaji koji su progovarali o tim temama i upriličen je i sastanak sa zamjenikom ministra kulture i medija Srbije.

 

U debati su učestvovali mladi evropski ambasadori (YEA) i njen fokus je bio osnaživanje žena. Učesnici debate isticali su da je neophodno ženama pružiti sredstava i vještine da napreduju, da budu neovisne, osnažene i sposobne da mijenjaju društvo.

 

Cilj EU4Balkan događaja je da se građani bolje informišu o međuregionalnoj saradnji koja je dijelom IPA instrumenta za pretpristupnu pomoć i o pozitivnom uticaju politika proširenja EU.

Otvoren je poziv za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo

Raspisan je otvoreni poziv za nominacije priča za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2022. Pojedinci ili grupe novinara sa Zapadnog Balkana i Turske imaju pravo da prijave svoje istraživačke priče, u bilo kojim novinarskim oblicima (štampanim, onlajn, radio i TV), koje su objavljene ili emitovane u medijima u svakoj zemlji na službenim, manjinskim ili međunarodnim jezicima tokom 2021. godine. Rok za prijavu je do 8. maja 2022.

 

Moguće je nominovati istraživačke priče koje se odnose na slobodu izražavanja, vladavinu prava, transparentnost, zloupotrebu moći i osnovnih prava, korupciju i organizovani kriminal. Nagradni fond u svakoj zemlji iznosi 10.000 eura, od čega će najbolja priča osvojiti 5.000 eura, drugoplasirana 3.000 eura i trećeplasirana 2.000 eura.

 

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i Turskoj imaju za cilj da proslave i promovišu izuzetna dostignuća istraživačkih novinara, kao i da skrenu pažnju na kvalitetno novinarstvo u regionu. Nagrade su dio tekućeg projekta “Podizanje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj”, koji finansira Evropska unija.

Fond za Zapadni Balkan proglašava 30 pobjedničkih projekata

Fond za Zapadni Balkan objavio je listu od 30 pobjedničkih projekata sa svog četvrtog poziva za podnošenje prijedloga projekata, koje sufinansira Evropska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć.

 

U okviru ovog poziva za podnošenje prijedloga projekata istaknut je opšti cilj projekata koji će se implementirati, a to je promovisanje učešća organizacija civilnog društva Zapadnog Balkana i grassroot organizacija u regionalnim projektima. Ovo su prilike za saradnju na društvenim, kulturnim, naučnim i ekonomskim temama, uključujući rodnu ravnopravnost i inkluzivnost osoba sa invaliditetom. To će obezbijediti bolje dobrosusjedske odnose i pomirenje u regiji.

 

Preko 800 organizacija civilnog društva sa cijelog Zapadnog Balkana dostavilo je prijedloge za ovaj poziv. Ceremonija dodjele nagrada i radionice održat će se u Tirani 13. i 14. aprila.

Novinari obučeni kako da na siguran i etički način izvještavaju u kriznim situacijama

Da bi poboljšao način na koji novinari izvještavaju u kriznim situacijama, BIRN Kosovo je organizovao obuku za 18 novinara i studenata novinarstva. Tokom obuke novinari su stekli znanja i praksu iz domena izvještavanja sa protesta, sa posebnim akcentom na otežane uslove izvještavanja u “nenormalnom” okruženju koje podrazumijeva zlorabljenje informacija, velike razlike u odnosima moći i kolektivnu istoriju nasilja, sve na što treba jedan novinar da reaguje.

 

Obuka koju je finansirala EU sastojala se od dvije sesije – prve, koju je održao Amir Gërguri, komandant specijalnih jedinica u Kosovskoj policiji, koja se ticala komunikacije sa bezbjednosnim institucijama u kriznim situacijama i druge, koju je održao Kreshnik Gashi, glavni urednik KALLXO.com, čija je tema bila sigurno i etičko izvještavanje o kriznim situacijama. Učesnici su bili poznati sa teorijskim okvirom kroz praktične primjere i imali su priliku da postavljaju pitanja i podijele vlastita iskustva.

 

Obuka je organizovana u okviru projekta „Obezbjeđenje bezbjednog okruženja za novinare pri izvještavanju s protesta“ koji finansira Kancelarija Evropske unije na Kosovu.