Skip to main content

Autor: WeBalkans

Komisija objavljuje novi izvještaj o kulturi za održivi razvoj u aktivnostima EU

European Commission objavila je 9.decembra 2022. izvještaj o kulturnoj dimenziji održivog razvoja u aktivnostima EU.  
Izvještaj ističe nezamjenjivu ulogu koju kultura ima u implementaciji politika, programa i inicijativa EU  u vezi sa Agendom UN-a 2030. o održivom razvoju (UN’s 2030 Agenda on sustainable development). Komisija identifikuje ključne oblasti za koje je od strateškog značaja jačanje saradnje sa kulturnim i kreativnim sektorima kako bi se podstakao održivi razvoj. Izvještaj iz različitih perspektiva i politika, objašnjava koliko su kulturni i kreativni sektori jedinstveno pozicionirani da tumače i postavljaju ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju Agende 2030. Voluntary Review EU-a (Dobrovoljni pregled EU-a) o implementaciji ciljeva održivog razvoja, koje će biti predstavljen na  UN High-level Forum-u sredinom 2023., može imati koristi od prijedloga koji su dati u izvještaju.  
Izvještaj isto tako dopunjuje i bavi se nekim od preporuka radne grupe zemalja članica Open method of coordination (OMC) o kulturnoj dimenziji održivog  razvoja, koja je 20. septembra 2022. objavila svoj izvještaj „Olujna vremena. Priroda i ljudi: kulturna hrabrost za promjene“ (report ‘Stormy times. Nature and humans: cultural courage for change’) . Takođe se nadovezuje na rezultate UNESCO-ove konferencije MONDIACULT 2022, koja je uputila poziv da se kultura kao specifičan cilj uvrsti među sljedeće Razvojne ciljeve Ujedinjenih nacija (United Nations Development Goals).

Dva grada ušla u uži izbor za Evropsku prestonicu kulture 2028. u konkurenciji zemalja kandidata

Budva u Crnoj Gori i Skoplje iz Sjeverne Makedonije su u ušli u uži izbor na konkursu za titulu European Capital of Culture 2028 (Evropske prestonice kulture 2028.) u konkurenciji zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata ili potencijalnog kandidata.  Panel od deset nezavisnih stručnjaka predložio je uži izbor nakon jednodnevnog online sastanka. Komisija je u decembru 2021. pozvala zainteresovane gradove (invited applications from interested cities ).Budva (Crna Gora) i Skoplje (Sjeverna Makedonija) su predali prijave do 11.novembra 2022.  
Biti u užem izboru za titulu može rezultovati značajnim kulturnim, ekonomskim i društvenim koristima za zainteresovane gradove, pod uslovom da njihova ponuda bude dio dugoročne strategije razvoja vođene kulturom. Gradovi trebaju da dovrše svoje aplikacije do ljeta 2023.godine.  Panel će se sastati u septembru 2023. godine kako bi predložio jedan grad koji će 2028. biti treća Evropska prestonica kulture  u konkurenciji zemalja EFTA/EEA, zemalja kandidata  ili potencijalnih kandidata, nakon Novog Sada (Srbija) 2022. i Bodoa (Norveška) 2024.  
Iste godine biće još dvije evropske prestonice kulture, jedna u Češkoj (Bromuv i Budvajs su ušli u uži izbor u oktobru 2022. (short-listed)) i jedna u Francuskoj (predselekcioni sastanak će se održati početkom marta 2023. ).

EU: Kandidatski status – Poruka šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Johann Sattler-a

Poštovani građani Bosne i Hercegovine!

 

Srećan sam što mogu sa vama podijeliti radost što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u EU!

 

Ujedinjeni u različitosti je vodeći princip i temeljna vrijednost EU. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip „ujedinjeni u različitosti“ je naša zajednička vrijednost, snaga i bogatstvo.

 

Ova zemlja je puna energije i talenta. Bilo gdje da krenete u ovoj zemlji, naći ćete kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, dostignuća u umjetnosti i sportu, inovacije i tradiciju – i što je najvažnije, nepokolebljiv duh.

 

Kandidatski status je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost. Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, efikasna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje.

 

Ovo je ohrabrenje za sve građane koji znaju da je put ka EU put ka boljoj Bosni i Hercegovini. Ali je takođe poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i provedu neophodne reforme koje će donijeti dobro građanima i približiti Bosnu i Hercegovinu EU.

 

Znamo da je pred nama mnogo izazova, ali novi politički zamah je tu. Iskoristimo ga!

 

Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlju koja je uvijek bila u srcu Evrope.

Nagrađena boca broj četiri

EU pomaže crnogorskoj vinariji da razvije svoje poslovanje.

Goran Radević je doktor medicine sa iskustvom rada na četiri kontinenta. Napustio  je svoju domovinu, Crnu Goru, kao mlad i preko 27 godina je radio u zemljama kao što su Kajmanska ostrva, Kina, Oman, Južna Afrika i Sjedinjene Američke Države. Goran je oduvijek imao ideju da će se jednog dana vratiti u svoju domovinu i izgraditi vinariju. Vinarstvo je bilo tradicionalno u Goranovoj porodici i njegova ljubav prema proizvodnji vina počela je prije nego što je napunio pet godina. Djed sa majčine strane je imao vinograd i bio stručnjak za proizvodnju vina. “Naučio sam kalemljenje vinove loze prije nego što sam naučio čitati i pisati,” kaže Goran.

Međutim, pokretanje sopstvenog vinograda ne bi bilo lako jer su bila potrebna značajna ulaganja.  Ipak, kako su godine prolazile, pomisao na to se pretvorila u moranje i konačno, zajedno sa porodicom, Goran je donio važnu odluku da se vrate u Crnu Goru i pokrenu njegovo preduzeće iz snova. Finansijsko ulaganje i strast su bili tu, ali ovo nije bio lak put za Gorana i njegovu suprugu.

“Bilo je puno izazova: prve boce su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne pomoći.”

Posadili su prvu vinovu lozu 2007. a do 2009. godine su imali prvu berbu i izašla je prva boca.

“Bilo je puno izazova: prve boce su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne pomoći,” kaže Goran. Ipak, nevjerovatno, okus je bio odličan i proizvod je bio kandidat za uspjeh. Te godine, Goran je uspio poslati uzorke svog inicijalnog proizvoda na takmičenje za degustaciju vina u poznatom restoranu na Menhetnu. Bilo je sedam takmičara, a boca broj četiri bila je njihova, sjeća se Goran. “Svih pet članova žirija, koji su bili vlasnici poznatih restorana, označili su bocu četiri kao najbolju. Pretpostavljam da je to bila početnička sreća,“ osmjehuje se.

Odmah su počeli izvoziti svoje vino u SAD, ali su se suočili sa problemima. Brojni elementi – od kvaliteta etikete do kvaliteta čepa boce – nisu bili kompatibilni sa zahtjevima međunarodnih standarda i shvatili su da ovim pitanjima treba posvetiti više pažnje. Goranova supruga, koja je porijeklom iz Amerike, je preuzela marketinški dio preduzeća. Počeli su koristiti kvalitetne čepove za boce iz Francuske i papir za etikete iz Njemačke. Ubrzo je uspjeh bio neizbježan jer je kompanija počela izvoziti u Njemačku, Skandinaviju, Švajcarsku, pa čak i Japan.

Kako je tržište raslo, 2011. Goran i njegova supruga su odlučili da angažuju profesionalne konsultante kako bi osigurali održiv rast njihovog posla. Angažovali su agronoma i visokokvalifikovanog tehnologa sa dugogodišnjim iskustvom u zemlji i inostranstvu. Obojica su pomogla da vinarija postane međunarodno priznat brend.

“Zahvaljujući EU podršci, mogao sam upotrijebiti planirani novac za ove neophodne investicije u druge dijelove poslovnih operacija.”

O projektu

Dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj fokusira se na poljoprivredno-prehrambene sektore i ruralna područja ovih zemalja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bila održivija, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Na putu uspjeha vinarije, imali su i podršku Evropske unije. U toku 2018.godine, prijavili su se za program Instrumenata pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji finansira EU i dobili su podršku za nabavku mašina kao što su viljuškar, traktor, vibro-kultivator, vinogradarski plug i motorna drljača. Uz usporavanje poslovanja tokom pandemije, ova podrške je došla u pravo vrijeme. “Zahvaljujući EU podršci, mogao sam upotrijebiti planirani novac za ove neophodne investicije u druge dijelove poslovnih operacija,” kaže Goran.

Goran ima četvero djece, a njegov najmlađi sin Luka studira tehnologiju vina na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. „Sanjao sam ovu vinariju 27 godina i naporno radio da uštedim novac za njeno pokretanje. Moj sin će ovo naslijediti i nastaviti tradiciju. To me čini izuzetno srećnim i ispunjenim,“ kaže Goran.

RHP isporučuje ključeve za 44 novoizgrađena stana u Subotici u Srbiji

Ključevi za 44 novoizgrađena stana iz Regional Housing Programme (RHP) su uručeni izbjegličkim porodicama u Subotici u Srbiji. Do danas, više od 6.800 RHP domova je dodijeljeno korisnicima širom Srbije, jednoj od četiri zemlje partnera RHP-a.

 

Pored samih korisnika, na ceremoniji uručenja ključeva prisustvovali su i Nataša Stanisavljević, Komesarka za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Stevan Bakić, gradonačelnik Subotice; Emanuele Giaufret, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji; Christian Ebner, ambasador Austrije u Srbiji; Daniel Mohseni, drugi sekretar Ambasade Njemačke u Srbiji; Ivana Jelić, pomoćnica službenika za trajna rešenja u United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR) u Srbiji i Dušan Kovačević, direktor Jedinice za upravljanje projektima u javnom sektoru d.o.o.

 

U ime Evropske unije – glavnog donatora RHP-a – Emanuele Giaufret je čestitao porodicama na njihovim novim domovima i osvrnuo se na ulogu EU i njenih partnera u obezbjeđivanju stambenih objekata za brojne izbjegličke porodice. “Veliko je zadovoljstvo uručiti ključeve za 44 porodice koje će ovako započeti novi život,” rekao je. Ove porodice su mnogo propatile tokom ratova 1990-ih u Jugoslaviji, a sada se konačno okreću budućnosti i boljem životu.”

Događaj Debatnog kluba YEA povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a u Skoplju

Na inicijativu Mile Mladenove, studentkinje medicine i mlade evropske ambasadorke (YEA) iz Sjeverne Makedonije, Evropska kuća u Skoplju organizovala je 1. decembra diskusiju povodom Svjetskog dana borbe protiv side. Cilj diskusije je bio podizanje svijesti o HIV/AIDS-u, pružanje informacija zasnovanih na činjenicama i praktičnih informacija o ovoj temi, kao i pomoć u razbijanju stigme o osobama koje žive sa HIV/AIDS-om.
 
Govornici su bili ambasador EU u Sjevernoj Makedoniji David Geer, ljekari i predstavnici civilnog društva, koji su sa učesnicima podijelili relevantne informacije o HIV-u, AIDS-u, dijagnozi, prevenciji, liječenju, studentskim aktivnostima i projektima vezanim za HIV/AIDS, socijalnom radu sa HIV pozitivnim osobama, njihovim izazovima i potrebama i mjerama koje treba poduzeti za poboljšanje statusa osoba koje žive sa HIV/AIDS-om.
 
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a bio je prvi svjetski dan zdravlja i 1. decembra svake godine od 1988. godine, svijet se ujedinjuje u borbi za okončanje epidemije AIDS-a. Svjetski dan borbe protiv AIDS-a nudi svijetu priliku ne samo da žali i oda počast onima koji su umrli od ove bolesti, već i da se podigne svijest o stalnoj potrebi za prevencijom i edukacijom, smanjenjem stigme i bolje razumijevanje o tome kako AIDS nastavlja uticati na javno zdravlje širom svijeta.
 

RCC domaćin drugog Butterfly Inovation and Business Foruma u Sarajevu

Drugi Butterfly Innovation and Business Forum održan je 6. i 7. decembra u Sarajevo. Domaćin je bio Regional Cooperation Council (RCC) u saradnji sa EU4DigitalSME – Inovacije i digitalizacija malih  i srednjih preduzeća u BiH – projekat koji sprovodi GIZ i Enterprise Europe Network.

 

Ovogodišnji forum se fokusirao na promociju održivih modela akademske i poslovne saradnje i snage centara za digitalne inovacije, strat-up preduzeća, partnerstva sa visokoškolskim ustanovama, kao i izvanrednih inovativnih inicijativa koje su zahvatile jugoistočnu Evropu. Zanimljivi govornici su podijelili svoja transformativna iskustva iz prve ruke u skladu sa motom “Imagine. Innovate. Create…” (“Zamisli.Inoviraj. Napravi…”)

 

Forum je okupio impresivnu grupu stručnjaka koji se bave inovacijama koji su podijelili naučene lekcije o razvoju ekosistema za inovacije i saradnji akademske i poslovne zajednice. Ova aktivnost je dio Common Regional Market Action Plan (Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište), a sufinansira  ga Evropska unija.

Preko 200 firmi u Sjevernoj Makedoniji poboljšavaju konkurentnost uz podršku EU i EBRD-a

Više od 200 malih i srednjih preduzeća (MSP) u Sjevernoj Makedoniji (North Macedonia) uspješno je realizovalo investicione projekte i postalo konkurentnije zahvaljujući SME Competitiveness Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i SME Competitiveness Programme (Programu konkurentnosti MSP) koji podržava Evropska Unija (European Union).

 

Program, koji je pokrenut 2019.godine, kombinuje EBRD kredite i podsticajne grantove koje finansira EU a koji se pozajmljuju malim preduzećima u partnerstvu sa lokalnim komercijalnim bankama. Ukupno 51 milion eura kredita je odobreno malim preduzećima u Sjevernoj Makedoniji za 316 investicionih projekata. Većina ovih investicija je bila u proizvodnji, transportu, maloprodaji i uslugama i prehrambenoj industriji, a više od 60% njih se odnosilo na MSP koja su smještena van glavnog grada.

 

Mala i srednja preduzeća su mogla aplicirati za sredstva za investiranje u novu opremu i poboljšanja koja će povećati njihovu produktivnost, smanjiti operativne troškove, povećati energetsku efikasnost i poboljšati njihovo usklađivanja sa EU standardima. Pored kredita, MSP su imala koristi od podsticajnih sredstava koje finansira EU u vrijednosti do 15% od ukupnog iznosa kredita.

 

Poboljšan pristup finansijama pomogao je malim i srednjim preduzećima da izađu iz okvira svog uobičajenog poslovanja i investiraju kako bi postali konkurentniji na lokalnim i tržištima EU.

 

EBRD-ov SME Competitiveness Programme implementiran je u svim zemljama Zapadnog Balkana, s ciljem da im se pomogne da poboljšaju pristup finansiranju za lokalna MSP. Do sada je više od 850 preduzeća koristilo regionalni program.

EU, EBRD i WBIF Bilateralni donatori finansiraju proširenje širokopojasnog pristupa u ruralnoj Srbiji

Projekat Rural Broadband Rollout koji podržava EU pokrenut je 2020. godine i omogućava Srbiji da proširi postojeću optičku mreža na 300.000 domaćinstava i 1.500 škola/javnih institucija u 1.800 udaljenih naselja u ruralnim područjima, bez pristupa širokopojasnoj mreži.

 

Investicije, koje će se implementirati u dvije faze, stvorit će nove ekonomske mogućnosti i vještine za lokalno stanovništvo u manje razvijenim regijama kroz povećani pristup povezivanju i obuci, kao i unaprijediti angažovanost politike usmjerene na konkurentnost u sektoru telekomunikacija.

 

Faza 1 projekta napreduje i već je proširila širokopojasnu mrežu u ruralnim područjima Srbije. U decembru 2022. godine počeli su radovi na povezivanju lokalne škole u jednom selu u Šumadiji (Centralna Srbija), u prisustvu premijerke Srbije Ane Brnabić i ministra informisanja i telekomunikacija Mihajla Jovanovića, kao i ambasadora EU u Srbiji Emanuele Giaufret i Matteo Colangeli, direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan.

 

Investicija je podržana investicionim grantom od 34 miliona evra iz EU, paketom kredita EBRD-a od 118 miliona evra i grantom tehničke pomoći od 1,7 miliona evra od strane bilateralnih donatora WBIF-a.

Odabrani prvi korisnici grantova Culture Moves Europe za mobilnost

176 umjetnika i profesionalaca iz oblasti kulture će biti u mogućnosti da pokrene svoje projekte kulturne mobilnosti putujući u drugu Creative Europe zemlju. Prva korisnica koja je otputovala iz Ukrajine 23.novembra 2022., već je započela svoj projekat vezan za kulturno naslijeđe u Litvaniji. Još nekoliko njih će započeti projekte do kraja 2022.godine.   
Uspješne prijave su pristigle iz 26 zemalja Creative Europe, naročito iz Njemačke, Italije, Francuske, Finske, Španije, Belgije i Ukrajine uključujući jedan virtuelni projekat. Dobitnici grantova su izabrali 29 zemalja odredišta, a najpopularnije zemlje odredišta mobilnosti bile su Njemačka, Španija, Island, Italija, Finska i Portugal. Neki projekti će biti implementirani u Ukrajini, Tunisu i Srbiji.  
Od 7 prihvatljivih sektora, većina odabranih projekata je u scenskoj i vizuelnoj umjetnosti, kao i u muzici. U prvom evaluacijskom periodu nije bilo uspješnih projekata iz oblasti arhitekture, a samo nekoliko je odabrano u književnom prevodu. U 44 projekta od 111 odabranih, učesnici su odlučili putovati na održiviji način i zatražili dodatak za „zeleno putovanje“. Ovo je moguće za one koji ne putuju avionom. 25% odabranih projekata prijavljeno je po grupama, do 5 osoba.