Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Kreiranje nove generacije volontera

Projekat koji finansira EU na Kosovu podržava prihvatanje volonterizma u školama

Rina Recica ima 14 godina i jedna je od najpametnijih učenica u svojoj generaciji. Osim za učenje, veoma je zainteresovana i za društvena pitanja i probleme kao što su zaštita životne sredine i ljudska prava. Tokom proteklih godina, ona i njeni prijatelji redovno su davali doprinos kroz volonterske aktivnosti u njenoj školi. „Redovno smo organizovali inicijativu za čišćenje školskog dvorišta i izrađivali plakate protiv maltretiranja. Ali nekako sam uvijek imala osjećaj da ne radimo dovoljno i da možemo više – objašnjava Rina.

Ovo se promijenilo kada se nevladina organizacija pod nazivom TOKA obratila školi i ponudila da organizuje Klubove za učenje (klubove volontiranja) uz pomoć njihovih dvoje nastavnika. „Ovo je puno pomoglo“, kaže Rina, „obzirom da sada imamo redovnije i bolje koordinisane aktivnosti, a upoznali smo i druge ljude u školi koji su se bavili volonterskim aktivnostima koje ranije nismo poznavali“.

“Razlog za iniciranje ovog programa je bio prilično jednostavan. Cilj nam je bio da mlade ljude učinimo aktivnijim u pitanjima koja se tiču zajednice i da u isto vrijeme doprinesemo njihovom neformalnom obrazovanju.”

Program volontiranje u obrazovanju počeo je na Kosovu prije pet godina i u poslednje tri godine se sprovodi uz podršku Evropske unije. Ukratko, program se odnosi na pomoć mladima kako bi se više uključili u volonterstvo, a istovremeno sticali nova znanja, vrijednosti i vještine; kao što su kritičko razmišljanje, komunikacija, rješavanje problema, društvene vještine, donošenje odluka, liderstvo i poboljšana samo efikasnost i svijest za aktivno građanstvo.

Hatixhe Zeka, koji je menadžer programa, objašnjava da mnoge zemlje imaju volonterizam uključen u svoj sistem formalnog obrazovanja kroz programe volontiranja u obrazovanju. Međutim, Kosovo je među onima koji nemaju volonterstvo kao dio svog formalnog obrazovanja. “Razlog za iniciranje ovog programa je bio prilično jednostavan. Cilj nam je bio da mlade ljude učinimo aktivnijim u pitanjima koja se tiču zajednice i da u isto vrijeme doprinesemo njihovom neformalnom obrazovanju“, kaže Hatixhe.

U početku je program započeo pozivom za učestvovanje koji je bio otvoren za sve školske nastavnike širom Kosova, nakon čega je uslijedilo šest dana obuke za odabrane kandidate o tome kako da koordinišu i iniciraju volonterske aktivnosti u školi. Nakon toga, obučeni nastavnici su se vratili u svoje škole i počeli sa organizovanjem volonterskih klubova sa svojim učenicima. Aktivnosti su nastavljene na sedmičnim sastancima na kojima su nastavnici i učenici razgovarali o konkretnim volonterskim akcijama. Na ovim sastancima, uz podršku programa, nastavnici su isprobavali korištenje određenih modula obuke kako bi članovi klubova bili bolje pripremljeni za volonterske aktivnosti.

Prvi modul se odnosio na  razmišljanje o vlastitim vještinama i kapacitetima učesnika, drugi je uveo ciklus pripreme za volontersku akciju, uključujući analizu potreba zajednice i kako razviti ideje za rješavanje problema, a treći se osvrnuo na uspjehe i propuste u projektu. Volonterski klubovi u svakoj od odabranih škola sastajali su se redovno tokom nekoliko mjeseci, a pored učenja novih vještina, svaki od klubova je do kraja programa implementirao i najmanje jedan volonterski projekat. Svaki projekat je takođe finansijski podržan kroz simboličan doprinos tamo gdje je to bilo potrebno.

“Bilo je zaista inspirativno vidjeti trud i strast koji su nastavnici i učenici dali svojim volonterskim projektima – a još je veći interes za nove klubove koje ćemo uskoro pokrenuti”.

O projektu

TOKA implemetira Program Service – Learning od 2017.godine. U ovaj program TOKA je uključila 2,500 mladih uzrasta od 12 do 17 godina iz više od 80 škola u 20 opština na Kosovu.  Ovi mladi ljudi su dio volonterskih klubova za učenje koje podržava TOKA. Klubove vode učitelji ili članovi civilnog društva koji su stariji od 18 godina i koji su obučeni za metodologiju iskustvenog učenja koja integriše učenje kroz iskustvo. Ovaj program takođe izlaže mlade konkretnim iskustvima kroz implementaciju projekata učenja, pravljenja kataloga potreba njihovih zajednica, rješavanje ili smanjivanje problema u njihovim zajednicama, postavljanje ciljeva, upravljanje projektnim aktivnostima, prikupljanje sredstava, izrada budžeta, kao i praćenje i evaluaciju projekata. Od 2019, projekat  podržava Kancelarija Evropske unije na Kosovu, kroz Evropske instrumenta za demokratiju i ljudska prava EIDHR.

Za pet godina, projekat je uspio da pokrene 29 klubova za učenje u 15 opština širom Kosova, angažujući 60 lidera klubova za učenje sa više od 500 članova volontera koji su se pridružili klubovima. Tokom školske godine sprovedeno je 60 projekata volontiranja u obrazovanju u različitim zajednicama širom Kosova. Kao rezultat toga, preko 50.000 ugroženih osoba podržano je na direktan ili indirektan način kroz projekte koji se realizuju u sklopu volonterskih klubova. “Bilo je zaista inspirativno vidjeti trud i strast koji su nastavnici i učenici dali svojim volonterskim projektima – a još je veći interes za nove klubove koje ćemo uskoro pokrenuti,” kaže Hatixhe.

Program je takođe uključio i studente sa Pedagoškog fakulteta i Odsjeka za psihologiju sa Univerziteta u Prištini koji će postati budući nastavnici i psiholozi. Oni su isto tako imali koristi od neformalnih nastavnih tehnika koje su im bile pružene u sklopu klubova. Prema Hatixhe, ukupni uticaj projekta bio je trostruk: nastavnici su naučili nove nastavne metodologije koje su se pokazale i efikasne i praktične, a oni su ih takođe koristili na svojim redovnim časovima; članovi kluba stekli su veće samopouzdanje u koordinaciji, analitičkim i drugim vještinama; a studenti Pedagoškog fakulteta i Odsjeka za psihologiju stekli su dragocjeno iskustvo u omogućavanju aktivnosti iskustvenog učenja, poput rukovođenja mladima, klubova i implementacije projekata u njihovim zajednicama

Hatixhe dalje objašnjava da je podrška EU za ovaj program bila ključna, i to ne samo sa finansijske tačke gledišta. “Podrška EU je povećala kredibilitet i značaj programa među uključenim stranama na opštinskom i centralnom nivou i dala je drugi značajan podsticaj u posljednje tri godine”, kaže ona.

Podrška EU 16. Guitar Art Summer Fest-u u Crnoj Gori

Jedan od najboljih akustičnih gitarista na svijetu Tommy Emmanuel i najbolji gitarista na Balkanu Vlatko Stefanovski otvorili su ovog mjeseca 16. Guitar Art Summer Fest na Kanli Kuli u Herceg Novom. Tommy Emmanuel nije krio oduševljenje nastupom na prelijepoj bini Kanli Kule, ističući kako je sretan što će nakon duže pauze zbog pandemije koronavirusa ponovo nastupiti na otvorenom. U međuvremenu, legendarni gitarista Vlatko Stefanovski, koji po drugi put učestvuje na festivalu, rekao je da obožava Herceg Novi, gdje često nastupa.

 

Tokom festivala organizovano je sedam besplatnih koncerata na Muzičkom trgu u Starom gradu, kao i izložba o gitari u vizuelnoj umjetnosti u galeriji Sue Ryder na Belavisti. Petodnevni gitarski spektakl podržala je Evropska unija u Crnoj Gori uz druge sponzore, među kojima su Ministarstvo kulture i medija, Opština Herceg Novi i Škola za osnovno muzičko obrazovanje.

Klara Šovagović i Josip Lukić dobitnici su nagrade Srce Sarajeva za najbolji studentski film

Mladi hrvatski režiseri Klara Šovagović i Josip Lukić osvojili su nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film na 28. Sarajevo Film Festivalu sa svojim filmom It's Not Cold for Mosquitoes (Nije hladno za komarce). Nagrada, čiji je pokrovitelj Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), uručena je na svečanom zatvaranju festivala.

 

Program, Srce Sarajeva za najbolji studentski film, koji je pokrenuo RCC, ima za cilj promociju filmova studenata regionalnih filmskih škola, fakulteta i umjetničkih akademija. Sarajevo Film Festival ovim dijelom takmičarskog programa pruža novu platformu za obuku talentovanih budućih profesionalaca u filmskoj industriji, na samom početku njihove karijere. Fokus je na igranim, dokumentarnim i animiranim filmovima do 60 minuta koji su nastali u sklopu nastavnog procesa regionalnih filmskih škola.

 

RCC je sponzorisao nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film od uvođenja Sarajevo Film Festivala 2017. Prethodni dobitnici nagrade su: Alexandru Mironescu (Rumunija) za Summer Planning (Ljetno planiranje),2021; Zeynep Dilan Süren (Turska) za The Great Istanbul Depression (Velika istanbulska depresija) iz 2020; Nikola Stojanović, (Srbija) za Sherbet (Šerbet) 2019; Hajni Kis (Mađarska) za Last call (Posljednji poziv) u 2018; i Neven Samardžić (Bosna i Hercegovina) za Clean (Čistoća) 2017.

Mladi evropski ambasadori prisustvuju Sarajevo Film festivalu

Sarajevo je u avgustu bilo centar regije zbog 28. Sarajevo Film Festivala. Ove godine, po prvi put, ovom događaju su prisustvovali i mladi evropski ambasadori (YEA) u okviru programa Dana ljudskih prava.

 

Programu je prisustvovalo 11 mladih ambasadora uz volontere Instituta za razvoj mladih, KULT, iz Bosne i Hercegovine. Gledali su poseban izbor filmova, prisustvovali predavanjima i radionicama koje su vodili stručnjaci iz oblasti ljudskih prava i angažovane umjetnosti, obišli relevantne institucije, te sudjelovali u panelima o suočavanju s prošlošću sa učesnicima omladinskog programa.

  Tokom ovih pet dana mladi ambasadori su imali priliku da pogledaju filmove uglednih producenata poput Arija Folmana i Josepha Piersona, da poslušaju priče i iskustva najpoznatije bosanske ratne reporterke Aide Čerkez, kao i Ajne Jusić, vođe nevladine organizacije Forgotten Children of War (Zaboravljena djeca rata). Bili su takođe u prilici razgovarati sa ambasadorom EU, Johannom Sattlerom, i ambasadorom Kraljevine Holandije, Janom Waltmansom. Program je kombinacijom umjetnosti – prvenstveno filma – i akademskog i aktivističkog rada postavio pitanje: kome danas pripadaju ljudska prava?

Mladi evropski ambasadori (YEA) promovišu svoje aktivnosti na EXIT festivalu

Na ovogodišnjem EXIT festivalu u Novom Sadu, u Srbiji, Mladi evropski ambasadori (YEA) organizovali su niz aktivnosti i učestvovali u njima s ciljem promocije vrijednosti EU, upoznavanja drugih kultura i podsticanja diskusija o važnim aktuelnim temama.

 

Prvi dan festivala bio je posvećen upoznavanju kolega sa cijelog Zapadnog Balkana i iz ostatka Evrope, razmjeni ideja i razmjeni iskustava i stavova. Tog dana su YEA informisali posjetioce organizovanih događaja o tome šta EU nudi i o politikama koje slijedi. Posjetioci s kojima su razgovarali bili su članovi organizacija civilnog društva i drugi aktivisti koji se bave društvenim i ekološkim pitanjima.

 

Prema riječima posjetilaca, ključne teme za koje bi EU trebalo da se zalaže su reciklaža; obezbjeđivanje prilika za zapošljavanje diplomaca; borba protiv globalnog zagrijavanja i korištenja nuklearne energije; prava imigranata; značaj usvajanja djece u homoseksualnim brakovima; i okoliš – posebno ugljikov otisak EU i sponzorstvo izuma koji stvaraju obnovljivu energiju. Opšte mišljenje je da građani mogu i trebaju učiniti više u rješavanju ovih važnih pitanja, da se trebaju više zalagati za uključenost ranjivih grupa u društvo, govoriti o kršenju ljudskih prava i generalno biti društveno aktivniji.

 

Posetioci su dijelili inicijative za očuvanje životne sredine mimo i tokom EXIT festivala. Razgovarali su o aktivnostima poput volonterskog čišćenja parkova i naselja i podučavanja školaraca o načinima kako da recikliraju.

 

Posjetioci su već bili upoznati sa vrijednostima za koje se EU zalaže: demokratska politika, mir, jednakost, pravda, ljudska prava i fondovi EU za umjetnike. Većina ljudi s kojim se razgovaralo učestvovala je u obrazovnim programima EU ili je poznavala nekoga ko jeste. Ti programi su uključivali sjednice Evropskog parlamenta mladih na kojima se raspravljalo o problemima sa kojima se suočavaju mladi u Evropi, Erasmus+ projekte i druge projekte vezane za umjetnost i kulturu koje finansira EU.

 

Na kraju razgovora, učesnici su poslali poruke mladima sa Zapadnog Balkana o budućnosti EU. Tri najznačajnije poruke bile su:

“Budite ljubazni prema prirodi, starijim ljudima i djeci jer svi cijene geste ljubaznosti”

“Evropska unija je stvorena da održi mir u Evropi, posebno između Francuske i Njemačke. Budućnost Unije je da spriječi ratove poput ukrajinskog.”

„EU donira mnogo novca; trebao bi ga iskoristiti.”

 

Tokom četiri dana provedena na Petrovaradinskoj tvrđavi, uživajući u dobroj muzici i raznolikosti, YEA su još jednom pokazali da su vrijednosti EU ljudske vrijednosti, da je kultura Zapadnog Balkana dio kulture EU i da EU nije samo budućnost regiona već i sadašnjost.

Počelo je 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkometražnog filma Dokufest započeo je svoje 21. izdanje projekcijom filma “Fire of Love” koji je režirala Sara Dosa, rediteljka iz SAD. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz cijelog svijeta bit će prikazano tokom sedmice u Prizrenu. Osim projekcija, posjetioci će moći prisustvovati aktivnostima poput radionica, master obuka i diskusija.

 

Svake godine više od 200 ručno odabranih filmova iz cijelog svijeta je prikazano na najvećem filmskom festivalu na Kosovu u bioskopima i improvizovanim prostorima za prikazivanje filmova širom istorijskog centra Prizrena. Dokufest, koji je osnovan sa ciljem revitalizacije kinematografije i kulturnog života u Prizrenu, postao je najvažniji festival dokumentarnog i kratkometražnog filma u jugoistočnoj Evropi, a od 2019. ujedno je i BAFTA kvalifikacioni festival za kratke filmove. Festival je sufinansiran od strane Evropske unije.

 

Ove godine tema festivala je “kako preživjeti?”, a ona će se razmatrati s gledišta klimatskih promjena, fizičkog opstanka i rata u Ukrajini.

Mladi evropski ambasadori (YEA) učestvuju na forumu „So Keres Europa?!“ u Tirani, Albanija

‘Pa Keres Europa?!’ (“Šta ima, Evropo?!” u prevodu sa romskog jezika) je međunarodni jednonedeljni društveni forum i dio aktivnosti organizovanih pod pokroviteljstvom grada Tirane, Evropske prijestolnice mladih, koji je ugostio preko 150 mladih ljudi i pozvao da prisustvuje nizu radionica, uključujući mlade evropske ambasadore (YEA), iz cijele EU, Zapadnog Balkana i Turske. Radionice su održavane u Tirani od 11. do 17. jula a njihovi učesnici su bili Romi i neromi koji su razgovarali o temama ljudskih i manjinskih prava u Evropi, intersekcionalnosti, umjetnosti i kulturi, zagovaranju za pitanja mladih i otporu Roma.

 

Nakon jednonedeljne radionice, forum je kulminirao javnim događajem – Međunarodnim romskim festivalom mladih – gdje su grupe predstavile rezultate svog rada, a predstavnici Evropske prijestolnice mladih, predstavnici vlasti i nacionalni političari imali priliku da zajedno sa učesnicima iz Evrope zauzmu stav podrške raznolikosti i inkluziji svih mladih ljudi.

 

Domaćini događaja bili su organizacija Roma Active iz Albanije i inicijativa Tirana Youth Capital, a forum su sufinansirali EU, Erasmus+ i inicijativa Tirana evropska prijestolnica mladih 2022.

Susret Mladih evropskih ambasadora i Omladinskog orkestra Zapadnog Balkana

19. jula, grupa mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Kosova posetila je Omladinski orkestar Zapadnog Balkana na njihovoj poslednjoj probi prije koncerta u Prištini. U grupi su bili Amina Kaja, Desantila Muriqi, Eris Cunaku i Jora Zeneli. Mladi evropski ambasadori su imali priliku da sa članovima Omladinskog orkestra Zapadnog Balkana razgovaraju o mreži YEA i izvjesnim mogućnostima saradnje.  

Omladinski orkestar Zapadnog Balkana je inicijativa Artium Eudora, nevladine organizacije bazirane u Prištini, koja promoviše umjetnost kao sredstvo za individualni i društveni napredak. Orkestar je prvi put krenuo na turneju u oktobru 2021. godine, a u maju 2022. svirao je na Dan Evrope u Novom Sadu. Nakon koncerta u Prištini, orkestar je nastavio turneju u Skoplju i Novom Sadu, a nastaviće u Mostar (26. jula) i Kotor (28. jula). U avgustu će mladi muzičari nastupiti za njemačku publiku na koncertima u Ahenu, Berlinu, Esenu, Kaselu i Kenigsvinteru.

 

Turneja WBYO 2022. godine omogućena je uz podršku Generalnog direktorata EU za proširenje i susjedstvo, EU na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, nekoliko Rotari klubova iz regije Ahen, Engagement Global, ministarstava vanjskih poslova Njemačke i Luksemburga, Ambasada Češke Republike na Kosovu i Austrijskog kulturnog foruma u Srbiji.

European Spaces of Culture: žiri bira 11 novih ideja za projekte

Žiri od šest stručnjaka uvrstio je u uži izbor 11 projekat ideja za akciju European Spaces of Culture (Evropski prostori kulture) koje će se razviti u konkretne projekte za 2023. Nakon raspisanog poziva za ideje, Pripremna akcija European Spaces of Culture odabrala je ove izvanredne zamisli, uključujući i ideju za projekat iz Bosne i Hercegovine, da bi podstakli nove oblike saradnje u kulturnim odnosima.

 

Ostale zemlje iz kojih dolaze ideje za projekte u užem izboru su Angola, Bangladeš, Kina, Kolumbija, Palestina i Turkmenistan. Odabrani projektni timovi su sada pozvani da dalje razviju svoje ideje u konkretne prijedloge.

 

U septembru će se predstavnici projektnih timova sastati u online Spaces Lab-u kako bi razgovarali o procesu, njihovim partnerstvima i modelima evaluacije. Konačni odabir projekata biće obavljen prije kraja godine, a očekuje se da će projekti biti implementirani između januara i oktobra 2023. godine.

 

Pripremna akcija European Spaces of Culture (2019-2023) testira inovativne modele saradnje u kulturnim odnosima između evropskih i lokalnih partnerskih organizacija u zemljama van EU. Akcija i njeni pilot projekti imaju za cilj traženje novih načina saradnje u kulturnim odnosima, koji odražavaju strateški pristup EU međunarodnim kulturnim odnosima. Sedamnaest pilot projekata širom svijeta je već sprovedeno u djelo ili su u procesu implementacije.

Evropska unija uvodi novu šemu mobilnosti u iznosu od 21 milion eura za umjetnike i kulturne djelatnike

Evropska komisija potpisala je sporazum sa Goethe-Institutom o implementaciji nove šeme mobilnosti u iznosu od 21 milion evra za umjetnike i kulturne djelatnike: Culture Moves Europe (Kultura pokreće Evropu). Nova akcija Culture Moves Europe će postati stalna akcija u okviru programa Creative Europe (Kreativna Evropa) i prati uspješan pilot projekat I-Portunus koji je bio aktivan između 2018. i 2022. godine. Šema se gradi na preporukama koje proizilaze iz ove pilot faze.

 

Nudiće grantove umjetnicima, kulturnim operaterima i organizacijama domaćinima iz svih sektora prožetih kulturom i iz zemalja koje učestvuju u programu Creative Europe. Novim umjetnicima u usponu će biti posvećena posebna pažnja.

 

Culture Moves Europe ima budžet od 21 milion eura u naredne tri godine. To će omogućiti da oko 7.000 umjetnika, stvaralaca i kulturnih djelatnika ode u inostranstvo na profesionalni razvoj ili međunarodnu saradnju, da koproduciraju, sarađuju u kreiranju i predstave svoja djela novoj publici.

 

Prvi pozivi očekuju se na jesen 2022.