Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

MADE OF US: Nevjerovatna avantura uskoro počinje u proljeće 2023

WeBalkans sa ponosom pokreće poziv za prijave koji se odnosi na mlade vlogere sa Zapadnog Balkana koji žele biti dio “Made of us” turneje po Zapadnom Balkanu. Ova avantura treba da se održi u proljeće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave na portal WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posjetiti projekte koje je podržala EU i upoznati zanimljive i inspirativne ličnosti,  istovremeno će vidjeti prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti  i jedinstveno kulturno naslijeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će snimati svoje iskustvo koristeći svoju opremu i prenijeti svoje putovanje na visoko kvalitetne društvene medije i web sadržaje, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani preko njihovih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobjednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružit će im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na cjelokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće priliku da istraže najbolje od Zapadnog Balkana, te  ispričaju ostatku svijeta o tome vlastitim riječima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posjete našu web stranicu webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući uslove i odredbe za učestvovanje. Faza prijava počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. “Made of Us” je treće regionalna kampanja podizanja svijesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska Unija.

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani reafirmiše perspektivu Zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Danas su, predsjednica European Commission, Ursula von der Leyen, predsjednik European Council, Charles Michel, visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell, komesar Olivér Várhelyi, kao i šefovi država i vlada zemalja članica EU i partneri sa Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Western Balkans u Tirani. Organizacija samita po prvi put u regionu je jasan znak snažne posvećnosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu prema EU.

 

Lideri EU su ponovo potvrdili potpunu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Pozvali su na ubrzavanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, fer i rigoroznim uslovljavanju i principu zasluga

 

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji eskalira, dovodi u pitanje evropski i globalni mir i sigurnost. Naglašava značaj strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.

 

Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, rekla je: „Ovaj samit, prvi put održan u zemlji Zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, našem jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. I koristimo svaku priliku da približimo naše regije i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje cijena rominga. Ovo je veliko dostignuće.”

 

Ovaj samit je, osim toga, bio prilika da se razmotri napredak u implementaciji Economic and Investment Plan-a od gotovo 30 milijardi eura koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje 40 vodećih projekata u transportu, povezivanju, energetskoj tranziciji, zelenoj agendi, digitalnoj tranziciji i razvoju ljudskog kapitala, uz podršku EU od 1,8 milijardi eura i investicijama u ukupnoj vrijednosti od 5,7 milijardi eura.

 

Ovo uključuje 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu evra, koji se sastoji od dva stuba:

 
  • 500 miliona eura za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
  • 500 miliona eura kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Western Balkans Investment Framework za unapređenje energetske tranzicije i energetske bezbjednosti. Paket pokriva dopunu Regional Energy Efficiency Programme za energetski efikasno obnavljanje privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri šeme grantova za energetski tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnost. Očekuje se da će u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi eura ukupnih investicija.
 

Lideri su prisustvovali potpisivanju predstavnika telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana deklaracije o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga između regiona i EU počevši od oktobra 2023. European Commission i Regional Cooperation Council pomogli su u pregovorima o sporazumu,  a odluke o daljem smanjivanju se očekuju u maju 2023.

 

Konačno, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber-bezbjednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila finansiranje 70 miliona eura za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicom i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na zapadnom Balkanu. EU takođe pojačava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, uključujući kroz novi program od 5 miliona euraza cijeli region koji treba da počne početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će također biti uključeni u European Universities initiative  u okviru Erasmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Od danas, Komisija otvara prijave za Novi evropski bahaus nagrade za 2023. (New European Bauhaus Prizes 2023). Nakon uspješna prethodna dva izdanja na koja je pristiglo preko 3.000 prijava iz svih zemalja članica EU, konkurs 2023. će nagraditi 15 primjernih inicijativa koji povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri ključne vrijednosti New European Bauhaus-a.

 

U kontekstu Evropske godine vještina (European Year of Skills), ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Po prvi put, prihvatićemo prijave za projekte i koncepte sa Zapadnog Balkana. Kao i prošle godine, biće posebne nagrade za mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31.januara 2023. do 19 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Konkurs 2023 će nagraditi postojeće projekte kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

– Povezivanje sa prirodom

– Povratak osjećaja pripadnosti

– Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije

– Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

U svakoj kategoriji kandidati mogu birati između tri paralelna takmičarska dijela:

-Dio A: “New evropski bauhaus šampioni”, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Dio B: “Nove evropske bauhaus zvijezde u usponu” posvećen konceptima koje su poslali mladi talenti starosti do 30 godina. Koncepti mogu biti različite faze razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Dio C: “Nove evropske bauhaus šampioni u obrazovanju” posvećen inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su I završeni projekti kao i inicijative sa minimalnim nivoom zrelosti.

 

Nagrade za 2023.će biti dodijeljene 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći u daljem razvoju i promociji njihovih projekata i koncepta

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani potvrda strateške veze EU sa pristupnim partnerima

U utorak 6.decembra, lideri EU i Zapadnog Balkana će održati Samit u Tirani, na kojem je domaćin premijero Albanije Edi Rama, a predsjedavajući predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel. Evropsku komisiju će predstavljati predsjednica,  Ursula von der Leyen, visoki predstavnik/ potpredsjednik za vanjske poslove i politiku sigurnosti Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi.  
Samit se po prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rješavanje posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno u energetskom sektoru. Komisija će izvijestiti o implementaciji Economic and Investment Plan u vrijednosti od skoro 30 milijardi eura kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Dalje, Komisija će izvijestiti o  Paketu energetske podrške od 1 milijardu eura za cijeli Zapadni Balkan koji je predsjednica von der Leyen predstavila u novembru  za pomoć ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u ublažavanju visokih cijena energije i ulaganje  u napredne ključne tehnologije za diverzifikaciju izvora energije, podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči samita, lideri će svjedočiti potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cijena rominga, počevši od oktobra 2023. godine, između regiona i EU.

YEA učestvuju u Blokiraj mržnju. Podijelite inkluziju! događaj u Pljevljima u Crnoj Gori

Davanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje, razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama je od suštinskog značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva, bez diskriminacije. To je istaknuto na radionici za studente koja je održana u Pljevljima 23. novembra u okviru inicijative European Union i Council of Europe „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!” i u saradnji sa RYCO – Regional Youth Cooperation Office. Događaj je okupio studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacija iz Pljevalja i mlade evropske ambasadore (YEA).

 

Na događaju su YEA-i i drugi mladi ljudi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, Ombudsman-a, Ministarstva prosvjete, Ministarstva sporta i mladih. U okviru diskusije, razgovarali su o načinima na koje se mržnja širi kroz sistem i društvo i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokažu važnost poštovanja i jedinstva. Takođe su ukazali na benefite multikulturalnog okruženja i potrebu da ohrabre druge mlade kako ne bi odustali i da nastave sa svojim radom i aktivizmom za dobrobit društva.

YEA-i na EYE Varaždin

European Youth Event (EYE) je redovan međunarodni događaj koji je 2014.godine pokrenuo European Parliament, a okuplja mlade iz cijele Evrope kako bi podijelili svoje ideje o budućnosti Evrope. Pored glavnog događaja, koji se održava svake dvije godine u Strazburgu u Francuskoj, ove godine su organizovana i dva lokalna EYE događaja, od kojih je jedan bio u Varaždinu u Hrvatskoj. Oko 600 mladih uzrasta 16 do 30 godina se okupilo radi druženja i razmjene mišljenja sa ekspertima, aktivistima, influenserima i donosiocima odluka.

 

Program je uključio aktivnosti i panel diskusije kao što su “Efektivne stambene politike za mlade – poželjno razmišljanje?” i “2022. evropska godina mladih”. Mladi evropski ambasadori (YEA) su ove godine učestvovali na EYE aktivnostima u Varaždinu. Uz učešće u drugim aktivnostima YEA-i su organizovali šest Kahoot kvizova sa pitanjima iz svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Šest pobjednika kvizova osvojilo je paket sa gadžet uređajima.

Savjet usaglasio pregovarački mandat o bezviznim putovanjima za građane Kosova

Ambasadori zemalja članica EU usaglasili su danas pregovarački mandat Vijeća o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, Predsjedništvo će započeti pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrt pravila bi omogućio vlasnicima kosovskih pasoša da putuju u EU bez vize na period boravka od 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od viznog zahtjeva primjenjivaće se od datuma početka rada European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), a u svakom slučaju najkasnije od 1. januara 2024.

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje

Poziv za projekte saradnje Kreativna Evropa će podržati projekte za sprovođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa koje uključuju umjetnike i zainteresovane strane koje su aktivne u različitim kulturnim i kreativnim sektorima. Sa budžetom od 60 miliona eura, akcija će podsticati saradnju između organizacija aktivnih u oblasti kulture, kako bi se povećala evropska dimenzija stvaranja i cirkulacije evropskog umjetničkog sadržaja, kao i podstakao razvoj, eksperimentisanje, širenje ili primjena nove i inovativne prakse.

 

Projekti evropske saradnje su otvoreni za sve kulturne i kreativne sektore. Međutim, kako je ova aktivnost dio programa Kultura, projekti sa isključivo audio-vizuelnim sadržajem i/ili isključivo sastavljeni od organizacija iz audio-vizuelnog sektora nisu prihvatljivi za apliciranje.

 

Rok za prijavu je 23 februar 2023. godine.

Izabrani pobjednici foto konkursa Biti mlad u Srbiji

Zabava, sportske aktivnosti, umjetnost, borba za bolju budućnost – sve ovo je dio svakodnevnog života mladih ljudi u Srbiji, a inspirisalo je učesnike ovogodišnjeg foto konkursa sa temom “Biti mlad u Srbiji” (Being young in Serbia).

 

Petočlani žiri je izabrao četiri pobjednika od preko 1,000 fotografija koje su pristigle na konkurs, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji, National Geographic Srbija, Politikin Zabavnik i Erasmus Studentska mreža Srbija. Ovo je jedna od aktivnosti sa kojom je Delegacija EU u Srbiji obilježila 2022. Evropsku godinu mladih.

 

U kategoriji za najbolju fotografiju građana, nagrada je dodijeljena:

  1.mjesto – Miloš Krstić, Festivalska euforija (Exit Festival, Novi Sad) 2.mjesto – Irena Ljubanović,Žena ženi pokazuje solidarnost (Beograd) 3.mjesto – Jana Cekić,I, šta ćemo sad? (Beograd)  

Fotografija koja je dobila prvu nagradu će biti objavljena u srpskom izdanju časopisa National Geographic, kao i u Politikinom Zabavniku. Četiri pobjedničke fotografije, kao i 16 fotografija koje su ušle u uži izbor, biće izložene tokom decembra u EU Info Centru u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Fotografi najboljih radova biće nagrađeni vaučerima za kupovinu elektronske opreme; pobjednička fotografija će biti nagrađena vaučerom za kupovinu elektronske opreme u vrijednosti od 1,000 EUR, druga nagrada je vaučer u vrijednosti od 500 EUR, treća nagrada je vaučer u vrijednosti od 300 EUR, dok će najbolja fotografija EU projekta dobiti sertifikat.

Pretvaranje strasti iz djetinjstva u profesiju

Projekat koji finasira EU pomaže mladima na Kosovu da ostvare profesionalne ambicije u IKT i digitalnom sektoru.

Detjon Qoqaj je 21-godišnjak iz Prizrena sa Kosova, jedan je od brojnih mladih ljudi koji posljednjih godina vide informacione tehnologije kao atraktivan sektor za svoj profesionalni život. Odluka da započne svoje profesionalno putovanje u IKT nije bila tehničke prirode za Detjona: počela je kao strast kad je imao samo 10 godina. Tada se Detjon prvi put susreo sa računarom preko prijatelja koji ga je imao. “To je bilo područje na kojem ste mogli beskonačno istraživati nove informacije: bila je to ljubav na prvi pogled,” kaže on. Prvi susret sa računarom natjerao ga je da moli roditelje da mu kupe računar. Oni su to i učinili, i počelo je uzbudljivo putovanje za Detjona.

“Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine.”

Detjon je dalje razvijao svoje IKT i digitalne vještine, a kad je došlo vrijeme za studiranje, nije imao dilemu šta će studirati. Krenuo je na studije 2020. godine, ali je želio da uči više i brže. Shodno tome, počeo je tražiti druge opcije i mogućnosti za unaprijeđenje svojih vještina i naišao je na najavu projekta finansiranog od strane EU i koji je nudio besplatne kurseve za IKT vještine za mlade sa Kosova. “Iako je univerzitet na koji idem prilično ažuran, oni još uvijek ne mogu u potpunosti pratiti brzi razvoj IKT-a. Stručni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine,” kaže Detjon.

Projekat EU-a Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora je fokusiran na sprovođenje obuke o IKT-u, digitalnim vještinama i poslovnom upravljanju, uključujući web razvoj, Java programiranje, cyber sigurnost, Python, velike podatke, mašinsko učenje, upravljanje IT projektima i napredne vještine. Dodatno, projekat nudi kurseve poslovnih obuka o upravljanju i liderstvu u IKT sektoru. Detjon je učestvovao na dva modula kursa: Java i Android ravoj i web razvoj.

“Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu.”

O projektu

Projekat EU Podrška konkurentnosti kosovskog IKT sektora, brendiran kao “ICT for Kosovo’s Growth”, ima za cilj jačanje konkurentnosti kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podržavanjem ekspanzije kosovskog IKT sektora, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.

Osim toga, projekat namjerava da premosti jaz između digitalnih i poslovnih vještina na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava izvoz kosovskih IKT preduzaća ali i gradi konkurentnost kosovskih IKT i tradicionalnih preduzeća kroz upotrebu IKT.

Projektom upravlja kancelarija Evropske unije na Kosovu, a implementira WeGlobal u partnerstvu sa European Projects Management Ltd i REA Priština. Trajaće 42 mjeseca, od januara 2020. do jula 2023.godine.

Kao rezultat njegovog napornog rada, znanja stečenog na univerzitetskim studijima, a posebno znanja koje je stekao na kursevima finasiranim iz  EU projekta, Detjon je dobio posao u Bottomline Technologies, kompaniji koja posluje u više od 90 zemalja širom svijeta. “Znanje stečeno na kursu mi je puno pomoglo. Na primjer, bilo je nekih tehničkih pitanja na mom razgovoru za posao na koja sam naučio odgovore na kursu, a to je uticalo na moj uspjeh na intervjuu,” kaže.

Detjon ima velike ambicije za svoju budućnost u IKT i digitalnom sektoru. “U budućnosti se vidim kao vlasnika proizvoda i direktora važnog IKT preduzeća koje zapošljava i stvara  pozitivnu perspektivu za druge mlade ljude,” kaže on.