Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Približavanje mladih kulturi i umjetnosti

Written on . Posted in Priče.

Interaktivni, inovativni alati u programu omladinskog rada koji finansira EU približavaju kulturne institucije mladima u Srbiji i šire

Galerija Matice Srpske u Novom Sadu, osnovana 1847.godine, danas predstavlja jedan od najbogatijih muzeja umjetnosti u Srbiji. U stalnoj zbirci izložena su značajna umjetnička djela iz osamnaestog, devetnaestog i dvadesetog vijeka i ilustruju nastanak i razvoj srpske umjetnosti Novog doba, pokazujući položaj nacionalne srpske kulture u evropskom kontekstu. Pored stalne postavke, Galerija je mjesto na kojem se održavaju međunarodne, monografske, tematske i druge privremene postavke. Posjetilaca galerije nikada ne manjka, međutim, broj mladih ljudi među njima je razočaravajući.

Nedostatak mladih posjetilaca nije nešto specifično za ovu galeriju. Problem je uočen i u drugim zemljama regije i šire. U cilju rješavanja ovog problema u širem kontekstu i uopšte približavanja kulturnih institucija mladim ljudima, udruženje nevladinih organizacija iz Srbije, NAPOR, pokrenulo je projekat Melting Pot uz finansiranje Evropske unije. Projekat je implementiran u tri zemlje Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

“Ideja projekta je bila da se mladima približi kulturni sadržaji uopšte ali i da se podstakne stvaranje programa za mlade od strane kulturnih institucija.”

Nedeljka Ivošević je menadžer komunikacija u NAPOR-u. Objašnjava da je ideja ovog projekta bila zasnovana na strateškom planu organizacije, a to je da spoji institucije i omladinske radnike i metodologije rada mladih. “Ideja projekta je bila da se mladima približi kulturni sadržaji uopšte ali i da se podstakne stvaranje programa za mlade od strane kulturnih institucija,” kaže Nedeljka.

Inicijalno je projekat sproveo istraživanje u tri zemlje o potrebama različitih grupa mladih vezano za kulturu. Rezultati istraživanja su da je 60% mladih koji su učestvovali u anketi reklo da je kultura važan dio njihovog života, ali 90% njih tvrdi da ih institucije nikada nisu konsultovale kada je riječ o uključivanju u planiranje programa, dodjeljujući im ulogu pasivnih konzumenata kulturnog sadržaja. Kao druge glavne razloge zbog kojih ne učestvuju redovno u kulturnim događajima naveli su manjak informacija, neprivlačan sadržaj i manjak kulturnih aktivnosti u njihovim sredinama.

Kako bi pružio dobre primjere povezivanja mladih sa kulturnim institucijama i testirao ove dobre primjere, projekat je razvio i realizovao šest kulturnih programa: dva po zemlji. Programi su uključili po 20 mladih u svakoj zemlji i svaki je trajao oko četiri mjeseca. Na primjer, u Srbiji galerija Matice Srpske je razvila program pod nazivom “ Zaigrajmo! Umјetnost i sloboda izražavanja” koji povezuje slike u galeriji sa informacijama pored slika kao što su detalji o drugim umjetnicima iz istog vijeka kada je slika nastala. “ Svrha je bila da mladi osjete galerijski prostor kao nešto što nije namijenjeno samo za elitu,” kaže Nedeljka.

 

“Bio je to veliki i složen projekat koji je realizovan u tri zemlje. Podrška EU je bila ključna jer bez sredstava ne bismo mogli da realizujemo projekat.“

O projektu

Projekat Melting pot je započeo u martu 2021. i završio u septembru 2022. Projekat je implementiran u tri zemlje – Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – kroz partnerstvo sa NAPOR-om, Galerija Matice srpske, Mreža mladih Hrvatske, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Sojuz za mladinska rabota Skopje i Opstinska ustanova Muzej na grad Negotino. Projekat je finansirala Fondacija Tempus kroz ERASMUS+ program Evropske unije.

U okviru projekta je razvijen i obrazovni kurikulum za primjenu neformalnih pristupa sa ciljem povećanja kapaciteta mladih radnika i kulturnih radnika za razumijevanje pristupa i principa koji podržavaju lični i društveni razvoj mladih ljudi. Njihova brošura, “ Melting pot inovacija u omladinskom radu i kulturnim institucijama “ sadrži pregled omladinskog rada i kulture u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj i drugim EU zemljama. Brošura daje primjere inovativnog i kreativnog digitalnog rada mladih i spisak više od 50 digitalnih platformi, alata i pristupa. 

Preko 600 mladih bilo je direktno i indirektno uključeno u aktivnosti projekta. Nedeljka smatra da je projekat imao značajan uticaj i da je podrška EU bila neophodna. “Bio je to veliki i složen projekat koji je realizovan u tri zemlje. Podrška EU je bila ključna jer bez sredstava ne bismo mogli da realizujemo projekat”, kaže ona.

ČITANJE (READing) širom Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše čitalačke navike i vještine, te kulturnu saradnju.

Jedna od prvih stvari koju je zapazila bivša direktorica Goethe instituta za Sjevernu Makedoniju, Tanja Krüger, kada je preuzela dužnost bila je nedostatak čitalačkih navika među mladima u zemlji. Stoga je odlučila da tokom svoje misije ona i njen tim treba da daju prioritet povećanju čitalačkih navika među mladima, posebno u ruralnim i udaljenim područjima zemlje.  Goethe institut je već imao projekte koji se realizuju na ovu temu u Sjevernoj Makedoniji, ali je postojala potreba da se uradi više, sjeća se Marija Čorbeva Penovska sa instituta u Skoplju.

Prilika se pružila pozivom za dostavljanje prijedloga kulturnih aktivnosti iz Programa za civilno društvo i medije Evropske unije. Uz njihovu podršku, Goethe institut je – zajedno sa partnerima iz drugih zemalja u regionu – pokrenuo projekat Regionalne mreže za kulturnu raznolikost (READ) koji ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

“Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima.”

Marija Čorbeva Penovska je menadžer projekta READ. Ona objašnjava da projekat uključuje četiri različita programa, a jedan od njih je „ČITAJ (READ) na točkovima“, što je regionalna mobilna biblioteka opskrbljena knjigama i drugim sadržajima iz zemalja partnera projekta. Biblioteka putuje po regionu i Turskoj sa posebnim fokusom na škole i biblioteke, u periodu od tri godine. Pokretna biblioteka u kombiju sa pratećom ekipom već je obišla Sjevernu Makedoniju i Srbiju, obilazeći uglavnom udaljena sela u kojima su organizovali pripovijedanje, radionice kreativnog pisanja, predstavljanje novih pisaca, predavanja i debate, iznajmljivanje knjiga i donacije knjiga i slična kulturna dešavanja sa djecom i mladim ljudima. „Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima “, kaže Marija.

Druga komponenta projekta je podrška književnim festivalima u pet ciljnih zemalja, što je ključno sredstvo za promociju međukulturalne saradnje u regionu. Projekat uključuje i rezidencijalni program koji, putem otvorenih poziva, pruža autorima u pet zemalja priliku da upoznaju književnu, umjetničku i kulturnu scenu u regionu i da podrže regionalnu difuziju književnog rada iz ciljnih zemalja. Istovremeno, lokalnoj publici je data jedinstvena prilika da budu upoznati sa radom odabranih umjetnika.

Četvrta komponenta je podrška kapacitetima civilnog društva, kroz šemu pod-grantova koja pruža podršku manjim organizacijama u oblasti prevođenja, objavljivanja i/ili promocije djela kako bi se povećao pristup i svijest o literaturi izvan nacionalnog konteksta. Komponenta uključuje inovativne višejezične i interkulturalne projekte.

Marina Terpovska Stargo, koordinatorka za grantove projekta, objašnjava da su do sada kroz dva poziva za podnošenje prijedloga dali grant podršku za 54 organizacije. Očekuje se da će ukupno 90 organizacija biti podržano kroz grantove projekta.

“Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta.”

O projektu

Regionalna mreža za kulturnu raznolikost (READ) je četvorogodišnji regionalni kulturni projekat finansiran od strane EU koji sprovodi Goethe institut u Skoplju zajedno sa partnerskim organizacijama: Centrom za balkansku saradnju – Loja (Sjeverna Makedonija), Instituti I Librit dhe i Promocionit (Albanija), Kulturno udruženje Kalem (Turska), Krokodil (Srbija) i Qendra Multimedia (Kosovo). Projekat doprinosi pomirenju i interkulturalnoj toleranciji otvaranjem novih kanala komunikacije između nezavisnih kulturnih društava, nudeći im mogućnosti umrežavanja daleko od političke pozornice. Projekt ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

Marija Čorbeva Penovska kaže da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno sa učinkom pod-grantova. U početku smo bili skeptični u vezi rezultata ovih malih projekata kako je finansijski iznos grantova bio simboličan. Međutim, svaki mali projekat  se pretvarao u uspješnu priču zahvaljujući trudu ovih manjih organizacija,” kaže Marija.

Ipak, Marija vjeruje da je najvažniji uspjeh projekta olakšavanje saradnje kulturnih organizacija i mladih u regionu. “Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta” kaže ona.

Predsjednica von der Leyen na Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU u rješavanju energetske krize

Written on . Posted in Vijesti.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štede Zapadni Balkan. EU je odlučna da podrži svoje partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske sigurnosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu ove sedmice. Predsjednica je prvo posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje je imala sastanake sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. Predsjednica  von der Leyen je u četvrtak ujutru otputovala u Prištinu, na Kosovu gdje se susrela sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem. Poslijepodne, predsjednica je otputovala u Tiranu u Albaniji, gdje se susrela sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.
 
U petak ujutru, putuje za  Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tamo će se predsjednica sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i izabranim predstavnicima društva. Poslijepodne, predsjednica von der Leyen će otputovati u Beograd u Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Sa predsjednikom Vučićem će posjetiti i Gas Interconnector Serbia-Bulgaria u selu Jelašnica. Na kraju, u subotu, predsjednica će biti u Podgorici u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Posjetiće projekat Trans-Balkan Electricity Corridor: Grid Section in Montenegro’.

Povećanje adrenalina u Skoplju

Written on . Posted in Priče.

Avanturistički park u Skoplju razvijen sredstvima EU

Karpoš je najurbanija opština Skoplja, glavnog grada Sjeverne Makedonije. Opština ima preko 70.000 stanovnika i skoro svi žive u visokim betonskim zgradama. Robert Jankovski radi u opštini Karpoš i prije 20 godina, on i neki njegovi prijatelji su razgovarali o tome kako je njihovoj opštini potrebna neka aktivnost ili atrakcija gdje bi ljudi mogli da provode vikende ili da odu nakon radnog dana. Parkovi oko stambenih zgrada nisu bili dovoljni da zadovolje ovu potrebu. „Mislio sam da Skoplje treba da ima atrakciju kao što to imaju veće evropske prestonice“, kaže Robert.

“Moji prijatelji i ja smo mislili da je Karpošu potrebna atrakcija po kojoj bi bio poznat: nešto slično avanturama Indiana Džonsa ili Tomb Rajdera, mjesto za sport i zabavu. Tako je nastala ideja o avanturističkom parku.”

U razgovoru sa prijateljima, Robert je prvo razmišljao o otvaranju golf terena ili parka. Međutim, njegova analiza tržišta je pokazala da će to biti previše skupo i da neće biti dovoljno ineresa. Onda je njegov prijatelj iz Engleske predložio pokretanje  nečeg uzbudljivijeg. “Moji prijatelji i ja smo mislili da je Karpošu potrebna atrakcija po kojoj bi bio poznat: nešto slično avanturama Indiana Džonsa il Tomb Rajdera, mjesto za sport i zabavu. Tako je nastala ideja o avanturističkom parku”, kaže Robert.

Robert objašnjava da je još  2005.godine opština otvorila skejt park u Karpošu, koji je bio prvi takve vrste u cijeloj zemlji. Sa kolegama iz opštine je razmišljao i došli su na ideju da se ta lokacija iskoristi proširenjem parka i dodavanjem avanturističkih atrakcija kao što su visoka užad.  U to vrijeme, ideja se dalje razvijala, ali je manjkalo sredstava kako bi sve realizovalo. Robert je bio osoba u opštini zadužena za saradnju sa međunarodnim i nevladinim organizacijama i zajedno sa Aleksandrom Teovom – načelnicom sektora za lokalni razvoj –  saznao je za projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koje je finansirala EU koji je podržavao opštine se problemima vezanim za  turizam i zaštitu okoline. Ovo je bila savršena prilika po mjeri za naš projekat, te smo odlučili da apliciramo,” kaže on.

“Ne bismo to mogli bez podrške EU jer naša opština nije bogata i imamo puno drugih prioriteta kao što su putevi i vodosnabdijevanje.”

O projektu  

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija finansirana grantom Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijom, te će obezbijediti investiciono finansiranje i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, ulaganja u destinacije i prosperitet određene destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i poboljšanje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje razvoja turizma i olakšavanje upravljanja destinacijom.

Nakon nekoliko krugova evaluacije, njihova ideja je odabrana među uspješnim i san o avanturističkom parku se ostvario. Sada, avanturistički park koji finansira EU uključuje avanturistički dio sa visokim užadima i zip-lajnovima, ali i prostore za fudbal i odbojku na pijesku i dio za djecu. Kako Robert objašnjava, park sada posjećuju ljudi koji vole avanturu, ali i porodice, a koristi se za događaje poput rođendanskih proslava i druženja. Takođe privlači međunarodne posjetioce iz regiona i šire.

Osvrćući se na vrijeme kad je ideja počela, Robert kaže, “Ne bismo to mogli bez podrške EU jer naša opština nije bogata i imamo puno drugih prioriteta kao što su putevi i vodosnabdijevanje”.

Park je sada potpuno održiv od prodaje ulaznica. Njime upravlja privatni profesionalni izvođač, a opština redovno prati i kontroliše usluge uključujući mjere bezbjednosti i zaštite. Međutim, Robert i njegove kolege planiraju ga dalje prošire. Kako je park pored rijeke Vardar, prvo planiraju da izgrade zip lajn koji ide preko rijeke, a kasnije i platformu za bungee jumping. “Ovo su dugoročni planovi, ali ako se realizuju, park će postati jedan od glavnih simbola Skoplja,” kaže Robert.

Paket proširenja za 2022: European Commission ocjenjuje reforme na zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu

Written on . Posted in Vijesti.

European Commission je 12. oktobra 2022.godine usvojila Paket proširenja za 2022.godinu, u kojem je dala detaljnu procjenu stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na njihovom putu ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na implementaciji suštinskih reformi, kao i jasnim smjernicama o reformskim   prioritetima koji su pred nama.
 
Svake godine Komisija usvaja „Enlargement Package“ – grupu dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku Proširenja EU. Srž ovog paketa je Komunikacija o politici proširenja, koja daje pregled razvoja u prošloj godini. Analizira se napredak koji su napravile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i  reforme kojima se treba baviti i daje prijedloge za dalje. Pored glavne Komunikacije, paket sadrži Izvještaje u kojima Komisija predstavlja svoju detaljnu godišnju procjenu stanja napretka reformi u svakoj zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su praćene preporukama i smjernicama o reformskim prioritetima.

Tradicionalna odjeća za moderna kosovska vjenčanja

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU pomaže oživljavanju tradicionalnih zanata

Janjičari su bili elitna pješadijska jedinica koja je činila domaće trupe osmanskog sultana. Bili su poznati po strogoj disciplini, redu i žestini i hrabrosti u borbi. Bili su prepoznatljivi i po odjeći poznatoj kao kaftan dolama. Dolama je bio uniseks ogrtač dužine do koljena ili do sredine potkoljenice koji je bio usko skrojen u struku , s uskim donjim dijelom i dugim širokim rukavima. Riječ dolama, doslovno “umotavanje”, je pridjev koji označava da je odjevni predmet bio namijenjen za nošenje kao vanjskoj dio outfita.

 

Tokom narednih vjekova, dolama je postala odjeća koju su nosili ne samo janjičari, već i drugi ljudi, posebno bogate žene. Međutim, čak i među bogatima, dolama je bila utilitarna odjeća. Kroz istoriju, dolama je postala važna za mnoge druge zajednice kao dio odjeće za posebne prilike širom nekadašnjih teritorija Osmanskog carstva, uključujući i Zapadni Balkan.

 

Na Kosovu je dolama zadržala svoj sjaj i značaj, a u pojedinim krajevima svadbe su nezamislive bez ovog posebnog odjevnog predmeta. Danas ga nose mlade nevjeste i žene, u onoliko varijanti koliko ima zajednica koje žive na Kosovu.

“Bilo je perioda kada su tradicionalne nošnje bile gotovo potpuno zaboravljene. Nekako, mladi ljudi su se modernizovali i nisu više na svojim vjenčanjima nosili tradicionalnu odjeću kao što su dolame. Kako je vrijeme prolazilo, tradicionalna odjeća se vratila u svadbenu modu. Danas ih mlade djevojke kombinuju sa suknjama: dolamase modernizuje.”

U Prizrenu je velika potražnja za ručno rađenim dolamama za razliku od mašinski proizvedenih verzija. Potrebne su sedmice – i naravno, puno pažnje i ljubavi – kako bi se napravio jedan komad, a prekrasne rukotvorine se prodaju po cijeni i do 2,000 eura. Tehnika izrade dolame je jedinstvena i ne uči se u školama niti u bilo kojoj drugoj formalnoj instituciji. Kao rezultat, zanat je bio u opasnost da bude zaboravljen, uprkos značajnoj tržišnoj potražnji.

Iz tog razloga, nevladina organizacija iz Prizrena pod nazivom “Ec ma ndryshe” počela je raditi na očuvanju tradicije, pomažući onima koji žele da očuvaju i ožive tradiciju na savremen način. Uz podršku EU, organizovali su obuku kako bi naučili žene ručnoj izradi dolama.

Sebahate Kabashi je vješta u zanatu izrade dolama, obučava druge žene izradi dolama. “Bilo je perioda kada su tradicionalne bile gotovo potpuno zaboravljene. Nekako, mladi ljudi su se modernizovali i nisu više na svojim vjenčanjima nosili tradicionalnu odjeću kao što su dolame. Kako je vrijeme prolazilo, tradicionalna odjeća se vratila u svadbenu modu. Danas ih mlade djevojke kombinuju sa suknjama: dolama se modernizuje,” kaže ona.

“Znala sam da ću po završetku ove obuke dobiti nešto posla, ali nisam mislila da će narudžbe početi tako brzo da stižu.”

O projektu

Obuka je sprovedena u okviru projekta „Žene i mladi za razvoj zajednice i kulturno nasleđe“, koji realizuje  nevladina organizacija „Ec Ma Ndryshe“. Projekat se realizuje uz podršku finansijskog granta obezbijeđenog od strane projekta „Kulturno nasleđe kao pokretač dijaloga među zajednicama i socijalne kohezije“ finansiranog od strane Instrumenta Evropske unije za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) i koji sprovodi UNDP Kosovo.

Učesnici kursa kažu da je ovo odlična prilika za učenje ove vještine. Za njih je ovo iskorak u životu, jer koristeći svoj talent mogu zaraditi i pomoći svojim porodicama. Jedna od učesnica je 30-godišnja Mirlinda. Ona kaže da je tradicija oduvijek bila važna, ali da je u pravljenju dolame važan i ekonomski faktor. “Ovaj zanat je profitabilan, a pruža mogućnost da se radi od kuće, što je važno za nas domaćice. Takođe je veoma tražena u opštini Prizren“, kaže ona.

Trenerica Sebahate, dodaje da su mnoge polaznice obuke počele raditi u vrijeme dok su još pohađale kurs. Jedna od ovih uspješnih polaznica je Qamile Bytyqi. Na kraju obuke objavila je svoj rad na Facebook-u i Instagram-u i narudžbe su odmah počele da pristižu. “Znala sam da ću po završetku ove obuke dobiti nešto posla, ali nisam mislila da će narudžbe početi tako brzo da stižu,” kaže ona.

 

EU i Kosovo potpisali sporazum za prvi IPA III godišnji program finansiranja

Written on . Posted in Vijesti.

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), vrijedan 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu između EU-a i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji je omogućio postepenu isplatu finansijske pomoći EU-a Kosovu u okviru IPA III okvirnog sporazuma o partnerstvu koji pokriva period 2021.-2027. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa financsranja od 2007. do 2020., u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada osigurala Kosovu više od 1,21 milijarde eura financijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III će biti iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u postizanju ekonomskih kriterija za pristupanje EU-u. Finansiranje će dalje biti usmjereno prema poboljšanju zaštite ljudskih prava i unapređenju ravnopravnosti polova, kao i poboljšanju pružanja opštinskih usluga te sigurnosti i javne sigurnosti na Kosovu“, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomáš Szunyog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće kombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i pružalac financijske pomoći.

EU podržava prvi Talent Picnic Festival u BiH

Written on . Posted in Vijesti.

Oko 3.000 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine uživalo je u prvom izdanju Talent Picnic Festivala koji je održan od 9. do 10. septembra u Sarajevu. Tokom dva festivalska dana mladi muzičari, bendovi, umjetnici i dizajneri imali su priliku da predstave svoju muzičko i umjetničko stvaralaštvo. Nakon ovog prvog izdanja, festival bi trebao postati redovna manifestacija.

 

Dvije večeri zaredom publika je uživala u koncertima poznatih regionalnih i bosanskohercegovačkih muzičara i muzičkih grupa. U petak uveče za dobru atmosferu pobrinuli su se Post Rem, Muha, Grše i TBF, dok je subota veče bila rezervisana za Mustra Orchestra, Frenkie, Kontru, Indigo, Z++ i Velahavle. Sve događaji i aktivnosti u okviru festivala bili su besplatni, a brojni posjetioci iskoristili su priliku da se lično upoznaju sa nekim od poznatih umjetnika iz regije.

 

Delegacija i Specijalno predstavništvo Evropske unije u BiH podržala je Talent Picnic Festival u sklopu programa EU4All, čiji je cilj podsticanje pozitivne evropske svijesti kod građana kako bi postali dosljedni zagovornici procesa EU integracija za dobrobit svojih lokalnih zajednica. Program promoviše zajedničke evropske vrijednosti i identitet, jednakost, društvenu uključenost, različitost, aktivno građanstvo i nediskriminaciju u BiH.

Unapređenje omladinskog rada u Srbiji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava omladinsku organizaciju da poveća kvalitet programa vezanih za mlade u Srbiji.

N.A.P.O.R. – Nacionalna asocijacija praktičara i praktičarki omladinskog rada  – je nevladina organizacija iz Srbije koju su 2009.godine osnovale organizacije civilnog društva koje se bave omladinskim radom u Srbiji. Bili su podstaknuti da pokrenu udruženje iz potrebe da se poveća kvalitet programa koji se odnosi na mlade. Posebno, postojala je potreba da se uspostave standardi za neformalno obrazovanje, podržavajući one koji obučavaju mlade ljude, ali isto tako rade sa javnim institucijama koje doprinose na ovom polju. Poslije više od deset godina, NAPOR je narastao u jednog od najznačajnijih igrača na polju programa za mlade u Srbiji, i trenutno 48 organizacija okupljaju pod svojim okriljem.

NAPOR doprinosi jačanju mladih na brojne načine. Ovo uključuje osiguravanje standarda kvaliteta među njihovim članovima putem redovnog praćenja i procesa akreditacije osnovnih standarda učinka; programe obuka za mlade radnike i lidere, uključujući razne module obuka, kao i kroz promociju etike u radu mladih. Posljednje je posebno značajna komponenta ako se uzme u obzir problem u komuniciranju u digitalnom prostoru. Pored toga, organizacija je vrlo uključena u zagovaranje priznavanja omladinskog rada generalno, naročito među javnim institucijama kao što su ministarstva, opštine i drugi učesnici koji su uključeni u podržavanje omladinskog rada.

“Veoma smo profesionalni u svojoj oblasti, posebno u vezi sa omladinskim radom. Ali shvatili smo da imamo ozbiljnih problema u oblastima kao što su prikupljanje sredstava, generisanje sistema koji osiguravaju održivost naših programa, kao i upravljanje kancelarijama i profesionalno komuniciranje našeg uticaja široj publici i zainteresovanim stranama.”

Nedeljka Ivošević je menadžerka komunikacija u NAPOR-u. Objašnjava da su sa prirodnim rastom organizacije na površinu počeli izlaziti ozbiljni izazovi i manjkavosti, posebno oni koji se odnose na dugoročnu održivost i vještine korporativne komunikacije. “Veoma smo profesionalni u svojoj oblasti, posebno u vezi sa omladinskim radom. Ali shvatili smo da imamo ozbiljnih problema u oblastima kao što su prikupljanje sredstava, generisanje sistema koji osiguravaju održivost naših programa, kao i upravljanje kancelarijama i profesionalno komuniciranje našeg uticaja široj publici i zainteresovanim stranama,” kaže Nedeljka.

Tražeći podršku, NAPOR je stupio u kontakt sa EU TACSO 3, projektom koji finansira EU i koji doprinosi poboljšanju kapaciteta i jačanju uloge organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj. EU TACSO 3 projekat je podržao NAPOR kroz obuku i mentorstvo što je uticalo na poboljšanje njihove strategije prikupljanja sredstava i ukupne strategije finansiranja. Oni su se značajno poboljšali od početka  saradnje sa EU TACSO. Iz organizacije kažu da su poboljšali i komunikaciju sa masovnom publikom, javnim institucijama i donatorima.

“Glavni problem koji smo imali bilo je kako prevesti specifične teme i stručnu terminologiju omladinskog rada publici koja nema prethodno znanje o toj temi. Prije EU TACSO koristili smo tehnički i birokratski projektni jezik, ali zahvaljujući prilagođenom mentorstvu naše asocijacije preko EU TACSO 3 projekta, dobili smo pomoć u prevođenju ove komunikacije na jednostavan, jasan i zajednički jezik koji je svima razumljiv, uključujući i našim članovima i široj zajednici mladih. Na osnovu ukupnih povratnih informacija, mogu reći da je podrška EU TACSO 3 za nas uspješna priča,” kaže Nedeljka.

“Bez podrške EU TACSO 3 projekta ne bismo mogli doprijeti do određene publike i imati jasnu viziju o budućnosti naše asocijacije.”

O projektu

Tehnička pomoć EU organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (EU TACSO) je regionalni projekat, koji finansira Evropska unija, koji unapređuje kapacitete i ulogu organizacija civilnog društva (CSO). Projekat pomaže CSO da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu i stimuliše okruženje za razvoj civilnog društva i pluralističkih medija.

Projekat radi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crno Gori, Srbiji i Turskoj. EU TASCO projekat je dio mehanizma Civil Society Facility EU koji pruža podršku CSO u onim zemljama koje još nisu dio EU. CSO igraju važnu ulogu za EU kao ključni akteri u podršci procesu pridruživanja svojih zemalja

Biljana Severinova, ekspert za komunikacije iz EU TACSO 3 projekta, kaže da su se odlučili podržati NAPOR iz više razloga. Jedan je od njih je i taj što je NAPOR organizacija koja blisko radi sa mladima; asocijacija radi na nacionalnom konceptu motivisanja mladih da preuzmu inicijativu, pružajući im vještine i alate koji ih osnažuju. Podrška mladima je trenutno u fokusu EU i nastaviće da bude u godinama koje dolaze. “Drugi razlog je što NAPOR nije samo organizacija, već i udruženje koje daje doprinos i pomoć mnogim drugim organizacijama. Bio nam je to dobar model učenja za dalji razvoj naše metodologije pomoći za budućnost“, kaže Biljana.

Nedeljka objašnjava da je podrška EU TACSO 3 bila ključna za poboljšanje ukupne performanse njihove organizacije. Sada mogu bolje da planiraju unaprijed i imaju bolju perspektivu razvoja. “Bez podrške EU TACSO 3 projekta ne bismo mogli doprijeti do određene publike i imati jasnu viziju o budućnosti naše asocijacije,” kaže Nedeljka.

NAPOR planira da dodatno poveća svoje poslovanje i podršku omladinskom radu u Srbiji. Organizacija je trenutno samo udruženje omladinskih organizacija, ali imaju za cilj da se prošire i dalje pretvore u udruženje omladinskih profesionalaca, namijenjeno pojedincima koji imaju uticaj i znanje u oblasti omladinskog rada.

Govor o stanju Unije 2022 predsjednice Ursule von der Leyen

Written on . Posted in Vijesti.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održaće svoje treće obraćanje o stanju Unije Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. Kao i svake godine, u obraćanju će se prikazati dosadašnja dostignuća i njena vizija za budućnost . Nakon govora slijedi plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji nastavlja da bjesni na evropskom kontinentu nakon ruske agresije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeti svoju viziju budućnosti Evropske unije. Imajući u vidu  poseban geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego u prošlosti, očekuje se da će govor o stanju Unije privući sve veći interes i izvan EU-a.

 

SOTEU 2022 takođe će se prenositi uživo na Ebs, na kanalima društvenih medija Komisije: Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube i Telegram – kao i na Twitter, Instagram i LinkedIn stranicama predsjednice von der Leyen.