Skip to main content

Аутор: WeBalkans

EU i Zapadni Balkan jačaju veze na prvom ministarskom sastanku o kulturi

U Tirani je 27. i 28. juna održan ministarski sastanak Zapadnog Balkana o platformama za kulturu, istraživanje i inovacije, obrazovanje i obuku. Ovaj sastanak sa ministrima kulture bio je prvi svoje vrste na Zapadnom Balkanu. Komesarka Marija Gabriel zvanično je otvorila platformu.

 

Komesarka je pozvala ministre da u potpunosti iskoriste susret, da rade zajedno na razvoju saradnje između EU i Zapadnog Balkana i da doprinesu integraciji regiona u EU. „Razmena najboljih praksi, znanja i iskustava podići će naš zajednički rad u oblasti kulture na novi nivo“, rekla je Marija Gabriel u uvodnoj reči.

 

Na prvom sastanku, komesarka Gabriel i ministri kulture regiona razgovarali su o ulozi mladih u promociji i zaštiti kulturnog nasleđa. Razgovor je obuhvatio teme kao što su nedostatak kvalifikovane radne snage, kako učiniti profesije u oblasti kulturnog nasleđa privlačnim za mlade, borba protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima i uloga kulturnog nasleđa iz perspektive pripadanja Evropi.

 

Sastankom su zajedno predsedavali Evropska komisija, Francuska kao predsedavajući Saveta Evropske unije i albanski ministar kulture.

Širenje ljubavi će na kraju zaustaviti mržnju

Srpske javne ličnosti na internetu učestvuju u borbi protiv govora mržnje usmerenog ka LGBTQ populaciji i drugim grupama

Kampanja „Blokiraj mržnju. Podeli ljubav“ je slogan nove inicijative Evropske unije/Saveta Evrope (CoE) koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje, uključujući sve veći obim negativnih onlajn sadržaja, posebno na društvenim mrežama. Imajući u vidu da će biti teško povući granicu između slobode izražavanja i govora mržnje, regulisati ono što je odgovarajuće i gde je potrebno primeniti filtere, kampanja ima za cilj da edukuje korisnike društvenih mreža da obrate pažnju na ono što objavljuju na svojim stranicama ili na drugim javnim platformama.

Inicijativa ima za cilj da se uhvati u koštac sa različitim oblicima govora mržnje koji su usmereni na određene zajednice i osetljive društvene grupe. U Srbiji, kao i drugde na Zapadnom Balkanu, kampanja je uključila javne ličnosti koje deluju i govore kao ambasadori promena. Ljudi koji su poznati po svojim dostignućima u umetnosti, glumi, sportu i drugim oblastima podstiču svoju publiku i pratioce da razgovaraju – i usvajaju – pozitivno ponašanje u raznolikim društvima, nastoje da promene stereotipe i promovišu jednakost. Lideri kampanje smatraju da se time može pokrenuti preko potrebna promena u javnom mnjenju i smanjiti količina problematičnog jezika na internetu.

„Pozivamo ljude da dvaput razmisle pre nego što nešto objave na internetu: imajte na umu da toksični narativi mogu brzo da se šire, ali njihove posledice mogu da budu nepopravljive, jer mogu da podstreknu mržnju i čak podstaknu nasilje nad pojedincem ili grupom, bez obzira na vašu početnu nameru.“

Ninoslav Mladenović iz antidiskriminacionog odeljenja SE član je tima koji radi na projektu „Promocija različitosti i ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu“. On objašnjava da je važno preneti ovu poruku ljudima koji nisu svesni štete koju nanose, možda nehotice, i ukazati im na različite posledice koje njihove izjave mogu imati. „Pozivamo ljude da dvaput razmisle pre nego što nešto objave na internetu: imajte na umu da toksični narativi mogu brzo da se šire, ali njihove posledice mogu da budu nepopravljive, jer mogu da podstreknu mržnju i čak podstaknu nasilje nad pojedincem ili grupom, bez obzira na vašu početnu nameru.“

Svest o tragu na internetu

Regionalna kampanja SE dobila je dodatnu dimenziju u Srbiji gde je korisnicima onlajn medija postavljeno pitanje sa sloganom: „Kakav je vaš trag na internetu?“. To je podstaklo korisnike da razmisle pre nego što nešto objave, podsećajući ih da je sadržaj tu da ostane i da neće nestati odmah, bez obzira na to da li podstiče nasilje ili deli saosećanje.

„Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje saosećajnosti, razumevanja i uzajamnog poštovanja, jer to je ono što nam nesumnjivo nedostaje u društvu.“

O programu

Ovaj program pruža podršku ključnim lokalnim akterima i ustanovama korisnicama u Srbiji i na Zapadnom Balkanu u borbi protiv diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje, nad manjinama, pripadnicima LGBTI zajednice i drugim ugroženim grupama u srpskom društvu. Takođe podržava trud Srbije i zemalja Zapadnog Balkana u kontekstu pregovora o pridruživanju sa Evropskom unijom u oblasti osnovnih prava. Program se finansira u okviru Horizontalnog instrumenta Evropske unije / Saveta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

Jedna od najznačajnijih ličnosti u svetu glume Slaven Došlo pridružio se nacionalnoj kampanji kao ambasador za širenje poruke inkluzivnosti. „Važno je da imamo moć da koristimo svoj javni prostor za promovisanje saosećanja, razumevanja i uzajamnog poštovanja, jer nam to nesumnjivo nedostaje u društvu“, rekao je Došlo u intervjuu za medije u sklopu kampanje. Poznati glumac prihvatio je glumačke uloge koje se odnose na pitanja za koja smatra da moraju da se reše, kao što su zloupotreba ljudskih prava i nejednakost. Kada je Slaven Došlo igrao ulogu lika iz LGBTI zajednice, dobio je niz kritika, pa čak i poruka mržnje od korisnika interneta koji su povezali glumca sa likom koji je glumio.

Ovakav govor mržnje ne iznenađuje organizatore kampanje „Blokiraj mržnju. Podeli ljubav”. Prema studiji koju je ove godine objavio Centar za slobodne izbore i demokratiju, korisnik granta SE, manje od 20 odsto građana u Srbiji ima pozitivan stav prema LGBTI zajednici, a 50 odsto ispitanika ima negativan stav. Jedna od preporuka studije je da se razvije strategija uključivanja korisnika onlajn medija i društvenih mreža koji su mlađi od 40 godina kako bi uticali na druge članove društva.

Ova preporuka se već sprovodi u kampanji kroz uključivanje posebne vrste influensera – Mladih evropskih ambasadora(YEA) „bez mržnje“. Njihova mreža promoviše aktivizam mladih u njihovim lokalnim zajednicama kao snažnu silu društvenih promena. YEA su učestvovali u paradama ponosa, projekcijama filmova, diskusijama o istopolnim partnerstvima i načinima da se poboljša položaj LGBTI osoba koje su među najdiskriminisanijim grupama u društvu. Oko 25 Mladih evropskih ambasadora prošlo je obuku tima Saveta Evrope da bi se povećala njihova svest o govoru mržnje i da bi razvili veštine u osmišljavanju narativa o ljudskim pravima kada govore u javnosti i objavljuju na društvenim mrežama.

Međutim, potrebna je akcija na više frontova da bi se promenila percepcija i odnos prema LGBTI zajednici. Mladenović objašnjava da su počeli sa radom u maju, uoči Dana Evrope, i nastavili sa školskim posetama kako bi podigli svest o šteti koju govor mržnje može da nanese društvu.

Pored aktivnosti podizanja svesti, SE sarađuje sa partnerima na ostvarivanju strukturnih i sistematskih promena u sistemu. Jedan od primera je rad sa lokalnim ustanovama na jačanju njihovih kapaciteta za uključivanje LGBTI prava u dokumenta i podzakonska akta lokalne politike.

Ne možemo svi da utičemo na javne politike, ali kampanja nas podseća da svi možemo da blokiramo mržnju i podelimo ljubav.

YEA podržali Mesec ponosa širom regiona

Mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u događajima i aktivnostima koje su obeležile Mesec ponosa širom regiona. Mesec ponosa obeležava period posvećen podizanju glasa, slavljenju i podršci borbe za građanska prava i jednakost članova zajednice LGBTQ osoba – lezbejki, gejeva, biseksualaca, transrodnih osoba i kvirova. Tokom celog meseca juna, YEA su marširali, učestvovali u projekcijama i čitanjima, i raspravljali o izveštavanju medija.

 

U Sarajevu, YEA su učestvovali u šetnji ponosa u centru grada, aktivnosti koja je usledila nakon debate o uticaju dinamike porodice u medijskom izveštavanju, kao i porodičnog piknika, uključujući diskusije za podizanje svesti u javnosti.

 

U Podgorici, niz događaja organizovale su organizacije civilnog društva u kojima su učestvovali neki od YEA. Počeli su sa radionicom o medijskom izveštavanju o LGBTQ temama, sastankom na kojem se razgovaralo o mentalnom zdravlju, kao i o pravnim pitanjima u vezi sa pravom rodnog identiteta. Trodnevni seminar za aktiviste privešće kraju događaje u Crnoj Gori.

 

YEA su bili deo događaja i u Srbiji, gde su aktivisti otvorili mesec u Novom Sadu panel diskusijom o identitetu, interseksualnim osobama i pravima LGBTQ osoba. U međuvremenu, u Beogradu je bila filmska projekcija i objavljivanje izveštaja.

 

Mladi evropski ambasadori učestvovali su u marševima ponosa u Skoplju i Prištini. YEA su imali i iskustvo sa poetskim popodnevom u Prištini, gde su izvođene pesme albanskih kvirova, a učesnici su pozvani da podele svoje pesničke kreacije.

 

Aktivizam u lokalnim zajednicama jedna je od ključnih tačaka platforme YEA, kao ideja da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promena.

Albanski BIRN poziva na istraživanje ekoloških pitanja

Balkanska mreža istraživačkog novinarstva (BIRN) u Albaniji raspisala je konkurs za objavljivanje istraživačkih priča. Četvoro novinara će dobiti bespovratna sredstva za izradu tekstova o temama vezanim za životnu sredinu. Poziv je deo projekta pod nazivom „Korišćenje big data i multimedije da bi se poboljšao kvalitet i nezavisno novinarstvo u Albaniji“, koji podržava Evropska unija.

Cilj projekta je stvaranje podsticajnog okruženja za albanske novinare da proizvode nezavisne sadržaje kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku i blisku saradnju sa civilnim društvom, čime bi se poboljšala sloboda izražavanja i ojačao pluralizam medija u Albaniji.

 

Poziv je zasnovan na temama koje su predložili aktivisti i novinari civilnog društva tokom radionice održane 10. juna u Tirani. Radionici je prisustvovalo dvadesetak aktivista i novinara civilnog društva koji su razgovarali o važnim ekološkim temama koje bi trebalo istražiti, kao i o potrebi izgradnje bolje komunikacije i saradnje između organizacija civilnog društva i novinara.

 

Novinari koji su podržani kroz ovaj poziv imaće oko tri meseca da dublje zagrebu i istražuju svoje ideje, a takođe će imati priliku da rade sa iskusnim urednicima koji će ih kao mentori voditi kroz proces pisanja u skladu sa BIRN-ovim standardima.

EIB obezbedila bespovratna sredstva od 1,5 miliona evra za energetsku efikasnost u Prištini

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna ustanova EU – obezbedila je bespovratnu tehničku pomoć u iznosu od 1,5 miliona evra preko svog novog ogranka EIB Global, za finansiranje pripreme projekta za proširenje sistema daljinskog grejanja u Prištini. Projekat će dovesti do energetski efikasnijeg sistema grejanja za grad, što će doprineti smanjenju zagađenja vazduha i poboljšanju uslova za život oko 210. 000 ljudi.

 

Tehnička pomoć EIB-a podržaće izradu plana za dekarbonizaciju sistema grejanja u Prištini, pripremu neophodnih procena uticaja na životnu sredinu i društvo, kao i implementaciju projekta. Sredstva se obezbeđuju kao deo odgovora Banke i Evropske unije na jačanje ključne infrastrukture koja unapređuje živote ljudi. Sa ciljem da podrži otporan i inkluzivan rast na Zapadnom Balkanu, banka EU pruža finansijsku podršku razvoju infrastrukture i privatnog sektora.

 

Od početka pandemije EIB je obezbedila 70 miliona evra za Kosovo za podršku bržem oporavku malih preduzeća i izgradnji planova za prečišćavanje otpadnih voda u Gnjilanu i Mitrovici.

Korisnicima RHP-a u Srbiji uručena 81 kuća

U Beogradu je 20. juna obeležen Svetski dan izbeglica svečanim dodeljivanjem ugovora o kupovini 60 stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) za izbegličke porodice iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

 

Pored korisnika programa, događaju u Beogradu prisustvovali su i Nemanja Starović, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova; Nikola Bertolini, šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Srbiji; Ričard Kohli, šef saradnje u Ambasadi Švajcarske u Srbiji, Švajcarska kancelarija za saradnju; ambasador Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji; Stefani Krause, v.d. predstavnika UNHCR-a u Srbiji; Vladimir Cucić, komesar Srbije za izbeglice i migracije; Nataša Stanisavljević, sekretarka za socijalnu zaštitu u Gradu Beogradu i Dušan Kovačević, šef Jedinice za realizaciju projekata u javnom sektoru d.o.o. (Public Sector Projects Implementation Unit Ltd.)

 

U ime Evropske unije, najvećeg donatora RHP-a, gospodin Bertolini je napomenuo: „Jedan od glavnih ciljeva EU je da dostojanstven život učini dostupnim našim građanima. Ovaj program je pomogao da preko 6.000 porodica u Srbiji ostvari ovaj cilj.“

 

Tri dana pre beogradske manifestacije, izbegličkim porodicama su u Odžacima uručeni ugovori za 21 kupljenu seosku kuću.

Mladi evropski ambasadori na Prespanskom forumu

Mladi evropski ambasadori iz Severne Makedonije učestvovali su na ovogodišnjem dijalogu Prespanskog foruma koji je održan od 16. do 18. juna u Ohridu. Njihovo učešće obuhvatilo je panel diskusiju pod nazivom „Zapadni Balkan – sledeće generacije“. Mlada evropska ambasadorka Irena Šumenkovska govorila je o pitanjima koja brinu mlade, kao što su veće uključivanje u donošenje odluka i borba za radna mesta i mogućnosti.

 

Dijalog Prespanskog foruma je platforma koju je osmislila Vlada Republike Severne Makedonije kako bi omogućila zemljama, liderima, organizacijama i građanima da stvaraju dugoročne odnose i jačaju partnerstva. Ovogodišnja manifestacija okupila je visoke predstavnike Zapadnog Balkana i drugih zemalja.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa celog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove veštine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promena.

 

Ciljevi mreže su razmena vrednosti EU; podizanje svesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

UNICEF i EU u Crnoj Gori obeležavaju Mesec roditeljstva

U cilju obeležavanja Meseca roditeljstva, UNICEF je organizovao prezentaciju programa koji podržavaju roditelje u obavljanju njihovih važnih uloga. U saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, u Evropskoj kući u Podgorici predstavljena su dva programa – „Brižne porodice“ i aplikacija Bebbo.

 

Program Brižne porodice u Crnoj Gori traje već četiri godine, a u njemu je učestvovalo ili učestvuje više od 700 roditelja. Rezultati evaluacije programa ukazuju da je doprineo smanjenju grubog i nasilnog roditeljstva za 70% i značajnom (31%) smanjenju problema u ponašanju kod dece i roditeljske depresije (45%).

 

Bebbo aplikaciju je predstavila Unicefova predstavnica za rani razvoj u Crnoj Gori Ida Ferdinandi, kojoj se pridružila Maja Miranović, majka koja već duže vremena koristi aplikaciju. Aplikacija roditeljima dece mlađe od šest godina pruža pouzdane informacije o različitim temama, kao što su zdravlje, ishrana, dojenje, bezbednost, rano učenje i pozitivno roditeljstvo.

 

Program Brižne porodice i aplikacija Bebbo realizovani su u Crnoj Gori uz podršku Unicefa i uz finansijsku podršku Evropske unije.

Evropski savet usvojio meru pomoći za Balkansku radnu grupu za medicinu

U okviru Evropske mirovne pomoći (EPF), Evropski savet usvojio je meru pomoći u vrednosti od 6 miliona evra za Balkansku radnu grupu za medicinu (BMTF). Mere pomoći podržaće izgradnju kapaciteta za BMTF nabavkom neophodne opreme i materijala za medicinske jedinice koje učestvuju u BMTF, iz oružanih snaga Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.

Cilj mere je jačanje vojnih medicinskih kapaciteta regiona i civilne pomoći, a na kraju i doprinos regionalnoj saradnji i koheziji. Da bi se postigao ovaj cilj, pomoć će finansirati sredstva za mobilnost, komponente za terenske bolnice, laboratorijsku oprema i zalihe, kao i IT i komunikacionu opremu. Pomoć je u aprilu u ime BMTF-a zatražila Republika Severna Makedonija.

EPF je osnovan 2021. godine kao podrška partnerima u odbrani širom sveta, sa krajnjim ciljem sprečavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne bezbednosti i stabilnosti. BMTF je uspostavljena kao regionalna inicijativa koja okuplja šest zemalja učesnica – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Srbiju i Sloveniju – u cilju pružanja brzog i efikasnog odgovora u zemljama ili regionima pogođenim nepogodama, korišćenjem postojećih vojnih medicinskih kapaciteta zemalja učesnica.

Veštačka inteligencija za bezbedniju železnicu

Upoznajte robota koji je tim naučnika iz Srbije izmislio da bi putovanje železnicom bilo bezbedno!

Međunarodni železnički propisi nalažu da lokomotive moraju često da se pregledaju. To može podrazumevati vizuelni pregled, podrobnija merenja ili otvaranje dela vozila. Vrsta pregleda zavisi od serije proizvodnje lokomotive, vremena rada ili pređene kilometraže. Železnički inspektor vizuelne preglede obično vrši iz servisnog kanala, koristeći pritom ručnu lampu za osvetljenje. Ali ovo često nije tako jednostavno kao što zvuči.

Zahvaljujući liberalizaciji tržišta za teretne železničke prevoznike koja se dogodila u poslednjih nekoliko godina u Srbiji, došlo je do pojave brojnih malih železničkih operatera. Većina njih je donekle specijalizovana za prevoz određenih proizvoda i raspolažu sa ograničenim brojem lokomotiva, vagona i uslužnih resursa. Međutim, bez obzira na veličinu transportnog preduzeća, pravila inspekcije su ista za sve. S obzirom na to da manja preduzeća ne poseduju depoe sa kanalima za pregled, vozila moraju biti van upotrebe danima ili nedeljama da bi se pregledala u kolektivnim depoima. To dovodi do kašnjenja, prekida u pružanju usluga i gubitka prihoda. Grupa naučnika iz Srbije uhvatila se u koštac sa ovim izazovom, ne bi li pronašla rešenje.

„Odlučili smo da dalje razvijamo ovu zamisao, tako da čitav posao bude zaokružen uz podršku veštačke inteligencije, to jest robota.“

Profesor Aleksandar Miltenović sa Mašinskog fakulteta u Nišu rukovodilac je tima naučnika koji su razvili „ATUVIS“ (Autonomni sistem vizuelnog pregleda podvozja voza). Ovo promućurno i efikasno rešenje zasnovano na veštačkoj inteligenciji omogućiće inspekciju vozova izbegavajući skupe i dugotrajne postupke održavanja koji podrazumevaju isključivanje iz saobraćaja i odvoženje na inspekcijski kanal. Robot koji su izmislili profesor Miltenović i njegov tim može se montirati između tračnica, tako da kada voz pređe iznad njega fotografiše i automatski generiše izveštaj o stanju vozila.

Profesor Miltenović objašnjava da na ovom rešenju rade preko pet godina, na zahtev privatnih železničkih firmi. U početku su razvili primitivniji uređaj koji je uključivao mehaničko rešenje zasnovano na upotrebi kamere, ali im je i dalje bila potrebna ljudska podrška. „Međutim, odlučili smo da dalje razvijamo ovu zamisao, tako da čitav posao bude zaokružen uz podršku veštačke inteligencije, to jest robota“, kaže profesor Miltenović.

Od prototipa do tržišta

Ništa od toga ne bi bilo moguće bez podrške iz programa Proof of Concept (Dokaz o konceptu) koji finansira EU (EU4TECH PoC). Ovaj program podržava napredovanje intrigantnih tehnologija pružajući podršku javnim istraživačkim timovima i malim i srednjim preduzećima koji imaju ideje u fazi „dokazivanja koncepta“, uključujući i izradu prototipa i patentiranje, sa ciljem da se na kraju plasiraju na tržište. Podrška za izradu prototipa EU4TECH PoC za ATUVIS bila je usmerena na proveru izvodljivosti pregleda na neravnom terenu i sposobnosti komponenti kamere, dela sistema koji treba da se prilagodi položaju podvozja, kao i da bude postavljen u bočnom smeru. Pored toga, EU4TECH PoC je pomogao timu da istraži mogućnosti patentiranja izuma i da izabere pravi poslovni model.

„Čim smo završili projekat EU4TECH, podneli smo zahtev za više sredstava i dobili pozitivan odgovor. Bez EU4TECH-a, naša ideja bi i dan-danas bila na papiru.“

O projektu

EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans bio je dvogodišnji projekat Instrumenta za pretpristupnu saradnju (IPA) koji je uključivao više zemalja i koji je finansirala EU kroz Instrument za preduzetništvo i razvojne inovacije Zapadnog Balkana (WBEDIF). Projekat je obuhvatio šest privreda regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potekli su i od javnih istraživačkih organizacija i od startapa i MSP-a.

WBEDIF je jedan od instrumenata privatnog sektora podržan od strane Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) – zajedničke inicijative EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, čiji je cilj unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za socio-ekonomski razvoj regiona i doprinos evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

WBIF je glavno sredstvo za implementaciju ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan. Unapređenje konkurentnosti privatnog sektora i jačanje podrške istraživanju i inovacijama su srž Plana.

Tim je uz podršku EU4TECH-a uspeo da razvije naredni prototip koji je bio mnogo napredniji od prethodnog. „Čim smo završili projekat EU4TECH, podneli smo zahtev za više sredstava i dobili pozitivan odgovor. Bez EU4TECH-a, naša ideja bi i dan-danas bila na papiru“, kaže profesor Miltenović.

Za sledeću i poslednju fazu razvoja ideje, tim Mašinskog fakulteta iz Niša dobio je 300.000 evra podrške iz Inovacionog fonda Srbije, koji takođe dobija finansijsku pomoć od Evropske unije. Plan je da se u roku od dve godine ATUVIS stavi na raspolaganje železničkom tržištu. „Kada sam krajem devedesetih počeo da studiram, nisam mogao ni da zamislim da ćemo jednog dana razvijati robote za ovakve svrhe. I dalje imam utisak da je ovo san”, kaže profesor Miltenović.