Skip to main content

Аутор: WeBalkans

Proizvodnja grickalica uz pomoć solarne energije

Preduzeće iz BiH postalo je gotovo u potpunosti energetski nezavisno ugradnjom solarnih panela uz podršku EU

Kompanija Voćar iz Brčkog osnovana je pre više od 30 godina. Prve sadnice ove firme zasadio je Avdo Musić pre mnogo decenija. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao je sveže i suve šljive na lokalnim pijacama. Kada je privreda socijalističke Jugoslavije 1989. godine počela da se liberalizuje i građanima je dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho je odlučio da podigne poslovanje na viši nivo i zvanično registruje i otvori preduzeće Voćar. Voćar sada proizvodi širok asortiman grickalica, od napolitanki i keksa do kokica i putera od kikirikija. Slogan preduzeća je „Za bolji ukus života!“.

Voćarem sada rukovodi Avdov unuk Esed Musić. Esed objašnjava da je put od gajenja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila skoro sve, kao i mnoge druge porodice, a kada se rat završio, morali su da krenu gotovo od nule. Kada su ponovo počeli da rade, mislili su da mogu da pokušaju da prošire asortiman svojih proizvoda. „U to vreme gotovo da nije bilo proizvodnje u Bosni i Hercegovini: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom se pojavilo to veliko tržište i odlučili smo da iskoristimo priliku i usredsredimo se na zamenu uvezenih proizvoda“, kaže Esed.

„Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas.  Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze.“

Voćar je posle rata zaposlio pet radnika, a danas ih ima 60 stalno zaposlenih, s punim radnim vremenom, a imaju i mnogo kooperanata koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Trideset godina po obnovi proizvodnje, ovo preduzeće proizvodi više od 100 različitih proizvoda koji se nude klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i drugim.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije, kao uostalom i na svetsku privredu. Esed kaže da su tokom krize počeli da razmišljaju kako da ozbiljno smanje troškove ne bi li ostali profitabilni. Prvi trošak o kojem je razmišljao da nekako smanji bio je račun za struju, ali svaka investicija je bila skupa i činilo se nepraktičnim da se uloži u tako nešto u onakvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć projekta EU4AGRI, koji finansira EU, ostvario se dugogodišnji san za kompaniju Voćar, jer su uspeli da investiraju u sistem solarnih panela koji im je omogućio da zadovolje oko 65% svojih ukupnih potreba za električnom energijom. „Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas. Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

„Naši proizvodi se prave uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmerena ka modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona evra, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrednosti od skoro 5,5 miliona evra, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

„Na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u pogledu lokacije i oblika krova, postavljeni su solarni paneli“, objašnjava Esed. „Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.“ Troškovi izgradnje solarne elektrane iznosili su oko 83.000 evra, od čega je oko 54.000 obezbeđeno kroz projekat EU4AGRI, a oko 29.000 evra je obezbedio Voćar.

Dodatna korist od ovog projekta je smanjenje emisije ugljen-dioksida za približno 76%, čime se smanjuje njegov negativan uticaj na životnu sredinu. Kako Esed kaže, „Naši proizvodi se proizvode uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni“.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj Voćaru da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom zadovolji isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo više dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju uslove za ugradnju solarne elektrane i želimo da postignemo potpunu energetsku nezavisnost. Na taj način bismo dodatno doprineli zaštiti životne sredine“.

Mehanička ruka koja hrani ribe taman koliko treba

Laboratorija koju podržava EU omogućila je braći iz Crne Gore da razviju uređaj za upravljanje količinom i kvalitetom riblje hrane.

Bogdan i Goran Maksimović su braća iz Nikšića. Mlađi brat Bogdan je stručnjak za IT, dok je njegov stariji brat Goran električar i strastveni ribar. Kada su se udružili, napravili su inovativnu hranilicu za ribe. „Današnji proces ishrane ribe je prilično zastareo: isti je kao pre 50 godina. Ljudi i ne znaju koliko riba imaju u jezeru, a kamoli koliko hrane im je potrebno, pa smo osmislili sistem koji može da pomogne u štednji hrane, a samim tim i novca“, kaže Goran.

On dalje objašnjava da neznanje o količini potrebne hrane može da izazove i druge probleme, jer prekomerna količina može da zagadi vodu i usmrti ribe. „Sada su svi ti problemi rešeni”, kaže Goran. Uređaj za hranjenje riba koji su njih dvojica dizajnirali može se koristiti za programiranje i praćenje količine hrane kojom se ribe hrane. Na osnovu tih informacija, uređaj takođe može da izračuna koliko im je hrane dnevno potrebno. Mašina radi uz pomoć solarnog panela, tako da je energetski efikasna i prenosiva, i može se koristiti u ribnjacima na udaljenim mestima kao što su planinski predeli.

„Morali smo da uvodimo i objašnjavamo iz početka koncepte kao što su inovacije, startap kompanije i tehnologija. Ali uspeli smo da stvorimo neku vrstu epicentra dobre energije, ideja, projekata i sposobnosti i veoma smo srećni zbog toga.“

Mesto za inovacije

Uređaj za hranjenje riba razvijen je i testiran u Tehnopolisu, Centru za inovacije i preduzetništvo u Nikšiću, centru za razvoj startap kompanija i preduzetništva. Nedavno je projekat pod nazivom „Unapređenje infrastrukture za istraživanje i inovacije koja se može koristiti za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP)“, koji Evropska unija finansira, podržao Tehnopolis u uspostavljanju nove laboratorije za industrijski dizajn, biotehnološke laboratorije i data centra. Model 3D za hranjenje riba razvijen je u laboratoriji za industrijski dizajn, koja je opremljena najmodernijim 3D štampačem, CNC mašinama i mehaničkom rukom.

Đorđije Brkuljan je zadužen za Centar za programske aktivnosti, istraživanje i razvoj u Tehnopolisu, koji je 2014. godine osnovala Vlada Crne Gore kao vladino neprofitno preduzeće sa ograničenom odgovornošću. Đorđije objašnjava da je početak bio veoma težak jer je sedište u Nikšiću, gde nije bilo nikakvih tehnoloških aktivnosti pre pokretanja Tehnopolisa. „Morali smo da uvodimo i objašnjavamo iz početka koncepte kao što su inovacije, startap preduzeća i tehnologija. Ali uspeli smo da stvorimo neku vrstu epicentra dobre energije, ideja, projekata i sposobnosti i veoma smo srećni zbog toga.“

Đorđije objašnjava da je njihova ciljna grupa veoma široka i obuhvata malu decu, odrasle srednjih godina i starije građane, studente, startape i preduzetnike, razvojne timove, mikro, mala i srednja preduzeća, poljoprivredne proizvođače, ustanove, investitore, lokalne i regionalne partnere i druge.

„Trenutno oko 40 inovatora koristi data centar, biotehnološku laboratoriju i laboratoriju za industrijski dizajn u našem centru, a sve to finansira EU.“

O projektu

Projekat „Unapređenje infrastrukture za istraživanje i inovacije koja se može koristiti za podršku razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP)“ koji finansira EU podržao je Tehnopolis sa razvojem infrastrukturnih kapaciteta biohemijske laboratorije, laboratorije za industrijski dizajn i data centra. Projekat je stvorio inovativne platforme za podršku novim uslugama i proizvodima u Crnoj Gori i doprineo konkurentnosti postojećih MSP-a, uz pomoć razvoju potpuno novih, tehnološki orijentisanih MSP-a. Ukupan budžet projekta iznosio je 818.000 evra.

Do sada je Tehnopolis realizovao oko 30 projekata, od kojih je 16 još u toku. Preko 90% sredstava za ove projekte obezbedila je EU, koja je podržala Tehnopolis sa oko 4 miliona evra kroz različite programe u poslednjih pet godina. „Trenutno oko 40 inovatora koristi data centar, biotehnološku laboratoriju i laboratoriju za industrijski dizajn u našem centru, a sve to finansira EU“, kaže Đorđije.

„Takođe razvijamo naše ljudske potencijale kako bismo obezbedili da imamo ljude sa odgovarajućim veštinama za rad sa ovom opremom. To znači da ćemo u bliskoj budućnosti moći da pružimo još veću podršku poljoprivrednicima, inovatorima i malim i srednjim preduzećima koji žele da unaprede svoj proizvodni proces i postanu konkurentni na tržištu“, zaključuje on.

EU finansira tehničku pomoć za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču u Albaniji

Tehnička pomoć Investicionog okvira Zapadnog Balkana (WBIF) za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču pokrenut je 25. maja u Tirani, u prisustvu glavnih zainteresovanih strana, uključujući i komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Drač, Nacionalnu agenciju za vodosnabdevanje i kanalizaciju i infrastrukturu za otpad, Državnu agenciju za strateško planiranje i koordinaciju pomoći, i Delegaciju EU u Albaniji, kao i predstavnike WBIF-a, Francusku agenciju za razvoj (AFD), i infrastrukturni projekat Objekat 11, koji će sprovesti projekat.

 

Cilj projekta je da se poboljšaju uslovi života i primorske životne sredine 350.000 stanovnika u dračkom regionu. Projekat će ovaj cilj postići odvajanjem atmosferske i kanalizacione mreže u regionu, smanjenjem priliva atmosferskih voda u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se maksimalno povećala količina kanalizacione vode i biološko opterećenje postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, korišćenjem istog u maksimalnom kapacitetu, i izbegavanjem direktnog ispuštanja tokom padavina. Ovaj infrastrukturni poduhvat poboljšaće kvalitet površinskih i podzemnih voda u regionu i Jadranskom moru, čime će pozitivno uticati na biodiverzitet (prilagođavanje klimatskim promenama) i turizam (ekonomski razvoj).

 

Kanalizaciona mreža u Draču je stara, napravljena od betonskih cevovoda koji su skloni infiltraciji, bez odgovarajućeg nagiba i podložna je zapušavanju. Većina kanalizacionih sistema je kombinovana i prikuplja otpadne vode zajedno sa kišnicom. Značajne količine otpadnih voda otiču u more usled loše povezanosti, infiltracije otpadnih voda i prelivanja tokom suvog i kišnog vremena.

 

Evropska unija je putem WBIF-a obezbedila bespovratnu tehničku pomoć u iznosu od 500.000 evra. Procenjeni ukupni investicioni troškovi Projekta upravljanja otpadnim vodama u Draču iznose oko 40 miliona evra i planirano je da se finansiraju putem kredita AFD-a i iz lokalnih izvora.

Kosovski projekat među dobitnicima Nagrada za evropsko nasleđe 2022.

Evropska komisija i Europa Nostra objavile su dobitnike Nagrada za evropsko nasleđe / nagrada Europa Nostra za 2022. godinu. Godišnja nagrada EU za kulturno nasleđe nagrađuje 30 izvrsnih inicijativa i izvanrednih ličnosti iz 18 evropskih zemalja, predstavljajući najnoviji razvoj i prioritete vezane za politiku i praksu kulturnog nasleđa u Evropi.

 

Kategorije nagrada uključuju očuvanje i adaptivnu ponovnu upotrebu, istraživačko obrazovanje, obuku i veštine, uključenost građana i podizanje svesti i šampione kulturnog nasleđa.

 

Ove godine, projekat „Lumbardhi Public Again“  iz Prizrena, bio je među dobitnicima u  kategoriji angažovanja građana i podizanja svesti. „Lumbardhi Public Again“ je inicijativa za spas bioskopa Lumbardi od privatizacije i rušenja, i za njegovo vraćanje u stanje koje će mu omogućiti da ponovo bude mesto kulturnog nasleđa otvorenog za sve. Bioskop, koji se sastoji od zatvorene sale i bioskopa na otvorenom, izgrađen je pedesetih godina prošlog veka i uživao je veliku popularnost u Prizrenu do kraja osamdesetih. Nakon kampanja 2007. i 2014. godine, organizacije civilnog društva DokuFest i EC Ma Ndryshe pokrenule su Fondaciju Lumbardi 2015. godine. U proteklih sedam godina fondacija je ostvarila svoje osnivačke ciljeve. Oživljavanje bioskopa putem renoviranje i hitnih intervencija, u saradnji sa CHwB Kosovo i brojnim lokalnim i međunarodnim partnerima, uključujući EU, omogućilo je da blizu 1.000 javnih programa dopre do više od 100.000 korisnika i posetilaca.

Program ADRION raspisuje novi konkurs za univerzitete, istraživačke centre i poslovne institucije

Jadransko-jonski program (ADRION), koji radi u istoimenoj oblasti, raspisao je novi konkurs koji se odnosi na univerzitete i istraživačke centre, kao i na poslovne institucije. Cilj ovog petog vanrednog konkursa za podnošenje predloga je podizanje sposobnosti i veština u oblastima koje se smatraju od strateškog značaja za ovu oblast, premošćavanje do novog programskog perioda i održavanje morskih/pomorskih, ekoloških i društvenih inovacionih tema.

 

Poziv je usmeren na sledeće teme: plava ekonomija, društvene inovacije, obnovljiva energija i kružna ekonomija. Cilj projekta je da se razviju pripremne mere za aktiviranje zajedničkih programa na master nivou koji će trajati do 2027. godine. Projekti koji odgovaraju ciljevima konkursa treba da budu strateški i dobiće bespovratna sredstva u okviru programa ADRION, Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2021-2027.

 

Predlozi projekata će dobiti doprinos EU (Evropski fond za regionalni razvoj i IPAII) od najviše 1 milion evra.

U Tirani proglašeni dobitnici regionalne nagrade Butterfly za inovaciju

Regionalne nagrade Butterfly (Leptir) za inovaciju dodeljene su za šest pobedničkih inovacionih ideja iz regiona na ceremoniji održanoj 28. juna u Tirani.

Dobitnici prvih regionalnih nagrada Butterfly za inovaciju su:

 

Nagrada za inovaciju u industriji: Orjon Roji, Albanija

Nagrada za Univerzitetske inovacije: TiPy-AIR Univerzitet u Banjaluci, Bosna i Hercegovina

Nagrada za zelenu inovaciju: GoBeyond, Kosovo

Nagrada za inovaciju mladih: GuesTool, Crna Gora

Nagrada za inovaciju za žene: WISE grupa, Severna Makedonija

STEM (nauka, matematika, inženjerstvo i tehnologija) nagrada za inovaciju: BIOIRC, Srbija

 

Svi dobitnici će dobiti priliku da promovišu svoje rešenje kroz mrežu kontakata i medijsko prisustvo RCC-a, dobiće tehničku podršku za mentorstvo u vrednosti od 5.000 evra i priliku da upoznaju potencijalne dodatne investitore. Ceremonija dodele nagrada, koju su zajedno organizovali RCC i Evropska komisija, održana je na marginama Ministarskog sastanka Upravne platforme Zapadnog Balkana za istraživanje i inovacije i obrazovanje i obuku, čiji je domaćin Evropska komisija.

 

Ceremonija dodele nagrada vrhunac je duže procedure koja je zvanično pokrenuta u decembru prošle godine tokom Foruma o inovacijama i poslovanju Butterfly. Regionalnu nagradu Butterfly za inovaciju finansira Evropska unija.

EU i EBRD pomažu malim i srednjim preduzećima u BiH da se digitalizuju

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) daje kredit od 5 miliona evra ProCredit banci u Bosni i Hercegovini, uz podršku bespovratnih sredstava Evropske unije (EU), u okviru nedavno pokrenutog programa Go Digital u Bosni i Hercegovini. Ovaj postupak će biti iskorišćen za pomoć malim preduzećima da ulože u digitalizaciju poslovnih procedura i za unapređivanje produktivnosti, učinkovitosti i otpornosti.

 

Mala i srednja preduzeća (MSP) moći će da apliciraju za sredstva za ulaganje u hardver i softver za projekte digitalne transformacije u oblasti digitalnih komunikacija, informacione i IT bezbednosti, upravljanja digitalnim kompanijama i procesima i uslugama digitalne proizvodnje. Cilj je da se podstakne digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i da ona postanu konkurentnija na tržištima EU i u skladu sa standardima koje zahtevaju direktive EU.

 

Pored kredita, MSP će imati koristi od podsticaja u vrednosti do 15% od ukupnog iznosa kredita. Te podsticaje finansira EU.

 

EU je obezbedila bespovratna sredstva (grantove) u iznosu od 9 miliona evra za podsticajna plaćanja, savetodavne usluge i programsku tehničku pomoć za zajednički program EBRD-EU Go Digital u Bosni i Hercegovini, dok je EBRD obezbedila kredite u iznosu od 40 miliona evra. Program će biti praćen aktivnostima nemačke agencije za međunarodnu saradnju GIZ, koja će sarađivati sa Vladom i zainteresovanim stranama kako bi pomogla u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije, uključujući habove za digitalne inovacije, u skladu sa najboljim praksama EU.

 

Novi program Go Digital u Bosni i Hercegovini direktno doprinosi digitalnoj agendi Evropske komisije za Zapadni Balkan, koja ima za cilj da podrži tranziciju privatnog sektora i pomogne preduzećima da u potpunosti obezbede prednosti digitalne transformacije privrede.

EU donirala IT i laboratorijsku opremu Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine

Evropska unija je donirala 1.250 laptopova, računara, servera, firewall-a i druge visokokvalitetne laboratorijske opreme Upravi za indirektno oporezivanje (ITA) u Bosni i Hercegovini (BiH). Oprema je vredna ukupno 2,3 miliona evra i pomoći će ITA-i da poboljša svoje svakodnevno poslovanje, primeni kvalifikovane digitalne potpise, pojednostavljene carinske i poreske procedure i dodatno poboljša učinak carinske laboratorije.

 

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johan Satler posetio je 21. juna carinsku laboratoriju Uprave za indirektno oporezivanje u Ramićima kod Banja Luke i zajedno sa direktorom Mirom Džakulom obišao prostorije ITA BiH i pregledao doniranu opremu.

 

ITA BiH će od 1. avgusta početi da koristi novi kompjuterizovani tranzitni sistem na nacionalnom nivou. Implementacija novog Zakona o carinskoj politici će od 1. avgusta omogućiti primenu pojednostavljenih carinskih procedura.

EU pokrenula nove smernice za podršku civilnom društvu u Regionu proširenja

Oko 200 predstavnika organizacija civilnog društva, Evropske komisije, Delegacije EU, državnih uprava Zapadnog Balkana i međunarodnih organizacija prisustvovalo je Forumu civilnog društva u Skoplju 8. i 9. juna. Glavni cilj sastanka bio je pokretanje revidiranih „Smernica za podršku EU civilnom društvu u Regionu proširenja 2021-2027“.

 

Forum je potvrdio važnost uloge organizacija civilnog društva u svojim zajednicama i u procesu integracije u EU. Takve organizacije mogu da doprinesu neophodnim reformama, da pomognu da se uključe građani i da podrže ekonomsku, društvenu i političku transformaciju regiona. U kriznim vremenima, organizacije civilnog društva su od suštinskog značaja u pružanju pomoći u praćenju uticaja, smanjenju dezinformacija i odbrani interesa marginalizovanih zajednica.

 

EU će koristiti smernice za nadgledanje u redovnim intervalima. To će pomoći EU, kao i drugim zainteresovanim stranama, da primete i reaguju u oblastima u kojima ima prostora za poboljšanje.

EIB promoviše socijalno inkluzivno zapošljavanje i preduzetništvo u Srbiji

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna ustanova EU – i UniCredit Banka Srbija zvanično su pokrenule kreditnu liniju u iznosu od 30 miliona evra u nameri da podrže zapošljavanje, stručno osposobljavanje i dugoročno zadržavanje ljudi iz ugroženih društvenih grupa. Ovi fondovi će omogućiti UniCredit-u da prosledi kredite srpskim preduzećima koja planiraju da još više povećaju društveni uticaj svog poslovanja i stvore dugoročne prilike za zapošljavanje i preduzetništvo za žene, mlade i one delove stanovništva koji se suočavaju sa većim preprekama za ulazak na tržište rada. Svečanom otvaranju prisustvovali su predstavnici Vlade Republike Srbije i Delegacije EU u Srbiji, koji su izrazili podršku društveno orijentisanim finansijskim instrumentima ove vrste.

 

Pored ove vrste pomoći, srpske firme će dobiti i finansijsku nagradu zasnovanu na učinku ukoliko ispune specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i druge, uključujući osobe sa invaliditetom i izbeglice koje se često suočavaju sa dodatnim preprekama kada pokušaju da pristupe takvim mogućnostima. Finansijska nagrada obezbeđena je kao bespovratna pomoć u okviru EIB-ove Inicijative za ekonomsku otpornost (ERI), koja ima za cilj podsticanje otvaranja novih radnih mesta i održivog rasta privatnog sektora. Ovo je prvi EIB-ov kredit privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu u okviru ERI-ja, koji će doprineti postizanju najvažnijih ciljeva u promovisanju održivog razvoja. EIB će takođe pružiti tehničku pomoć za pripremu i realizaciju projekata kako bi se ovi ciljevi ostvarili i imali širi društveni uticaj.