Skip to main content

Аутор: WeBalkans

Komesar EU Varhelji posetio infrastrukturni projekat koji EU finansira u Albaniji

Komesar EU za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji posetio je, zajedno sa albanskim premijerom Edijem Ramom, obilaznicu oko grada Valone na jugu zemlje, koju finansira EU.

 

Deonica puta duga 29 kilometara skratiće vreme putovanja ka Albanskoj rivijeri, povećati bezbednost na putu, smanjiti zagađenje vazduha i doneti nove mogućnosti albanskim preduzećima.

 

EU je podržala izgradnju obilaznice oko Valone sa 20 miliona evra. Pored toga, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kao vodeća međunarodna finansijska institucija i Evropska investiciona banka (EIB) obezbedile su kredite u iznosu od po 18 miliona evra.

 

Tokom zajedničke konferencije za novinare sa premijerom Ramom, komesar Varhelji je rekao: „Sa zadovoljstvom danas posećujem obilaznicu oko Valone. Ovo je lep primer naše bilateralne pomoći Albaniji i pokazuje kako možemo da menjamo region zahvaljujući našem ekonomskom i investicionom planu“.

 

Obilaznica oko Valone predstavlja vitalnu vezu u jugozapadnoj Albaniji. Njome će se poboljšati uslovi drumskog saobraćaja u Valoni i okolnim oblastima, uključujući priobalni put duž Valonskog zaliva. Ova deonica puta doneće korist turizmu, podstaći privatni sektor i olakšati trgovinu, podstaći regionalni i nacionalni rast i doprineti ekonomskoj i društvenoj koheziji.

Predsednica Fon der Lajen u Skoplju

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posetila je u četvrtak, 14. jula, Skoplje, prestonicu Severne Makedonije. Tokom posete, predsednica Fon der Lajen se prvi put susrela sa Stevom Pendarovskim, predsednikom Severne Makedonije, a posle njega i sa premijerom Dimitarom Kovačevskim.

 

Kao centralni događaj njene posete, predsednica Fon der Lajen se obratila Parlamentu Severne Makedonije na svečanoj sednici kojoj su prisustvovali predsednik, premijer, poslanici i državni zvaničnici.

Savet EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora i EU sastale su se – na ministarskom nivou – na 11. Savetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je održan u Podgorici.

 

To je bio prvi put da je sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana. Time je podvučena nedvosmislena posvećenost Evropske unije integraciji čitavog regiona u EU i procesu pridruživanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o strategiji pristupanja – posebno u svetlu Izveštaja Komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu. Učesnici su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pridruživanju, sa sva 33 pregovaračka poglavlja otvorena i tri privremeno zatvorena.

 

Savet za stabilizaciju i pridruživanje takođe je razmotrio bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmenio mišljenja o nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Evropska strana svesrdno je pohvalila potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mere EU posle ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila to kao očigledan znak strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pridruživanja EU. Učesnici su takođe pozdravili već preduzete napore za implementaciju sankcija i podstakli ih da nastave sa neophodnim koracima za potpunu primenu usvojenih restriktivnih mera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Žozep Borel i komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsedavao visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Najmlađi preduzetnici razvijaju veštine prelazeći granice

Srednjoškolci u pograničnom području između Srbije i Severne Makedonije poboljšavaju svoje mogućnosti za razvoj karijere uz podršku EU.

Marina Đorić je upravo završila ekonomsko-trgovačku gimnaziju u Vranju. Od mnogih smerova, izabrala je turizam. „Već na prvoj godini sam shvatila da je to moj profesionalni poziv“, kaže Marina. Marina i njene kolege učili su u školi o temama kao što su turistički menadžment i marketing i preduzetništvo, ali je nedostajao jedan važan obrazovni element: prilika da se ove veštine primene u stvarnom životu. Ova prilika pružena je kroz projekat koji je finansirala EU tokom poslednje godine školovanja, baš kada je Marini i njenim prijateljima bila potrebna ova podrška.

Još jedna praznina u obrazovanju bila je stara informatička oprema koja nije radila kako treba. Projekat je stoga podržao školu i opremom. Međutim, Marina ističe praksu kao najvažniji dobitak za nju.

„Na primer, imali smo zajedničku radionicu i takmičenje sa učenicima iz drugih škola gde smo morali da razvijamo ideje o startap biznisima i da napravimo poslovni predlog i kratki film o našim idejama. Kolega i ja smo došli na ideju o prodavnici slatkiša. Morali smo da vršimo istraživanja obilazeći prodavnice slatkiša u okolini da bismo razumeli kako funkcionišu, identifikovali najbolje primere i stavili ih u naš predlog. To nam je pomoglo da mnogo bolje razumemo kako ideje za razvoj posla funkcionišu“, kaže Marina.

„Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti praktičnog iskustva u školama, učenici su morali da utroše još jednu godinu ili više nakon mature, unapređujući svoje veštine kroz praktičan rad pre nego što bi dobili posao. Želeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema.“

Praktične veštine i znanje za bolji početak karijere

Jovan Jovanović je rukovodilac projekta prekogranične saradnje Severne Makedonije i Srbije koji finansira EU pod nazivom „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za socijalnu integraciju mladih“. Ideja projekta nastala je kako bi se rešili izazovi nedostatka opreme i mogućnosti prakse i stažiranja za srednjoškolce koji su zajednički sa obe strane granice. „Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti praktičnog iskustva u školama, učenici su morali da utroše još jednu godinu ili više nakon mature, unapređujući svoje veštine kroz praktičan rad pre nego što bi dobili posao. Želeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema“, kaže Jovan.

Pored srednje škole u Vranju, projektom je obuhvaćena i srednja škola Pero Nakov u Kumanovu u Severnoj Makedoniji. U obe škole projekat ima sedište u centru za inovativni razvoj društvenog preduzetništva i opremio je ove centre savremenom tehnologijom, obezbeđujući dodatnu obuku za nastavnike o društvenom i modernom preduzetništvu. Projekat je takođe pružio ciljanu podršku profilima ekonomskog obrazovanja koji se predaju u tim školama. U obe škole projekat je pokrenuo socijalna preduzeća koja mogu da ostvare prihod, ali i pomognu učenicima da steknu dovoljno praktičnog iskustva pre nego što maturiraju.

Na primer, škola u Kumanovu ima odsek za grafički dizajn, ali nema profesionalni štampač zahvaljujući kojem bi učenici mogli da vide svoj rad. Projekat je opremio ovu školu mašinama koje mogu da štampaju i na šoljama, tekstilu i drugim materijalima. Dizajni koje su proizveli studenti sada će biti štampani i ponuđeni na tržištu. Isto tako, škola u Vranju ima i kulinarski odsek, koji je projekat opremio savremenom profesionalnom opremom za kuvanje. Ova škola će uskoro na tržište plasirati i svoje ukusne prehrambene proizvode. „Ostale sekcije, kao što su prodaja, finansije i oglašavanje, biće deo tih društvenih preduzeća, gde će učenici moći da koriste svoje veštine u realnim situacijama i da ostvaruju prihod za škole“, kaže Jovan.

„Podrška EU je značajna u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti.“

O projektu

Opšti cilj projekta „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za socijalnu integraciju mladih“ koji finansira EU je podrška mladim ljudima da razviju svoj potencijal i započnu društveno preduzetništvo sa mogućnostima da testiraju svoje ideje u praksi.  Cilj projekta je da se ovaj cilj ostvari kroz aktivnosti kao što su pokretanje centara za preduzetništvo u školama, obuka nastavnika, realizacija studijskih poseta za učenike i opremanje škola savremenom opremom. Ukupna finansijska vrednost projekta je preko 170.000 evra i finansira se kroz IPA Program prekogranične saradnje za Srbiju i Severnu Makedoniju.

Za kraj, projekat će pokrenuti veb platformu od koje će, osim učenika, imati koristi i mala i srednja preduzeća (MSP). Portal će sadržati bazu podataka MSP-a iz regiona gde će moći da predstave svoje proizvode. Pored toga, stranica će imati odeljak gde će učenici moći da predstave sebe i svoje veštine kroz kratke video snimke. „Na taj način ćemo moći da povećamo privrednu saradnju u prekograničnom regionu, ali i da povećamo mogućnosti zapošljavanja učenika“, kaže Jovan.

On dodaje da je finansijska podrška EU bila presudna za oživljavanje ove projektne ideje, jer te škole uglavnom dobijaju sredstva od svojih vlada samo za hitne potrebe, kao što je popravka krovova koji prokišnjavaju. Dodaje da sama činjenica da EU podržava projekat doprinosi njegovoj održivosti – finansiranje EU je „žig odobravanja“, daje neku vrstu garancije da se projekat zasniva na detaljnoj analizi i visokim standardima, što zauzvrat znači da lokalne i centralne vlasti i druge organizacije ozbiljnije shvataju projekat.

„Podrška EU je značajna u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu njene dugoročne održivosti“, kaže Jovan.

Susret YEA sa austrijskom ministarkom pravde gospođom Almom Zadić.

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine: Armin Poljak, Nikola Bodulović, Hana Kunić, Nejra Gurbeta, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir imali su priliku da se upoznaju sa austrijskom ministarkom pravde gospođom Almom Zadić, koja je učestvovala u panel diskusiji pod nazivom „Quo vadis, Bosnia and Herzegovina?“ zajedno sa ambasadorom EU gospodinom Johanom Satlerom i predstavnicima civilnog društva BiH.

 

Posle diskusije, YEA su imali priliku da razgovaraju sa gospođom Zadić, da joj predstave rad mreže YEA, kao i da razgovaraju o položaju mladih u Bosni i Hercegovini.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove veštine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promena.

 

Ciljevi mreže su razmena vrednosti EU; podizanje svesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i/ili posluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Nemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 

Glavni cilj programa je povećanje kapaciteta profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da se bolje prilagode promenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse nezavisnog medijskog sektora, program će pružiti kombinaciju značajnih kapitalnih investicija, prilagođenu tehničku podršku i niz aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unapređivanje poslovanja i razvoj kvalitetnog novinarstva.

 

Program će doprineti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja EU na Zapadnom Balkanu putem izgradnje kapaciteta u medijskim kućama i podsticanja povoljnog okruženja za pluralističke medije.

 

U okviru ovog programa biće dodeljeno 20 grantova u iznosu do 150.000 evra. Očekuje se da će ovi projekti trajati najviše tri godine.

EU i EBRD finansiraće deonicu puta od Skoplja do granice sa Kosovom

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansiraju novu deonicu autoputa u Severnoj Makedoniji, od prestonice Skoplja do graničnog prelaza Blace, na granici sa Kosovom. Novi put obezbediće brže i lakše veze za trgovinu i građane.  

Bespovratna sredstva EU za investicije u iznosu od 20,8 miliona evra, kao i sredstva u iznosu od 8,8 miliona evra za tehničku saradnju za pripremu, sprovođenje i nadzor radova, biće dopunjena kreditom EBRD-a u iznosu od 167,6 miliona evra za izgradnju autoputa. Ova strateška deonica unaprediće veze kako u regionu, tako i sa Evropskom unijom. Ona je deo transportne arterije od Skoplja do Prištine, koja je poslednjih godina zabeležila povećan obim saobraćaja, a takođe je deo veće evropske putne mreže koja povezuje Švedsku sa Grčkom preko Zapadnog Balkana.

 

Novi autoput sa dve trake u svakom pravcu prolaziće paralelno sa postojećim nacionalnim putem A4, koji ima po jednu traku u svakom pravcu, izgrađenim pre više od 50 godina. To će dovesti do značajnog poboljšanja bezbednosti u saobraćaju. Takođe se očekuje da će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje kroz povećanu povezanost i ekonomsku integraciju u regionu.

EU i EBRD podržavaju prelazak na solarnu energiju u Severnoj Makedoniji

Planovi za dekarbonizaciju u Severnoj Makedoniji čine veliki korak napred. Evropska unija podržava javno elektroenergetsko preduzeće Elektrana na Severna Makedonija (ESM), u realizaciji projekta od 30 MW fotonaponske (PV) snage koji se sastoji od 10 MW na delu zatvorenog rudnika uglja termoelektrane Oslomej i 20 MW pored termoelektrane Bitolj. EU će kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbediti bespovratna sredstva u iznosu od 5 miliona evra. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozajmljuje 25 miliona evra kao dopunu ovom razvoju.  
Ambasador Dejvid Gir, šef Delegacije EU u Severnoj Makedoniji, rekao je: „Vidimo konkretne akcije u ostvarivanju Zelene agende za Zapadni Balkan i u pretvaranju Ekonomskog i investicionog plana u stvarnost. Investiciona bespovratna sredstva WBIF-a, kao i kredit EBRD-a, koji podržavaju prelazak elektrana Oslomej i Bitolj sa uglja na solarnu energiju, predstavljaju jasan pokazatelj da zemlja preduzima prave korake – prelazi na zelenu energiju, uz sprovođenje pravednog društvenog procesa tranzicije. Ova investicija je dugo kasnila i dolazi u pravo vreme za Severnu Makedoniju, obezbeđujući čistu i bezbednu snabdevenost energijom.“  

Nove solarne elektrane su nastavak prvog postrojenja od 10 MW PV izgrađenog na zatvorenim rudnicima uglja u Oslomeju i dokaz su dekarbonizacionog puta ESM-a i čitave zemlje. Kada prorade, novi objekti će proizvoditi skoro 48 GWh električne energije godišnje, što je dovoljno za snabdevanje 10.000 domova, a uštedeće 44.000 tona CO2 godišnje. Projekat će takođe podržati nameru EMS-a da obnovi rudnike koji su nekada snabdevali termoelektrane ugljem.

Ključevi 20 stanova predati korisnicima Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini

Ove nedelje je u Vlasenici, u Bosni i Hercegovini, 20 izbegličkih porodica proslavilo prijem ključeva svojih novih stanova izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP). Pored korisnika, manifestaciji su prisustvovali i predstavnici EU, Vlade Republike Srpske i UNHCR-a.

 

Stefano Elero, šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u svom je govoru čestitao korisnicima i istakao da je EU najveći donator RHP-a, kao i da bez podrške EU nije bilo moguće izgraditi stanove u Vlasenici. Ove reči ponovio je i premijer Višković iz Vlade Republike Srpske, koji je spomenuo i doprinos opštine Vlasenica, koja je obezbedila lokaciju za izgradnju stanova i neophodnu infrastrukturu.

 

Korisnici su vrlo rado podelili svoja osećanja. Goran i Daliborka Zoranović, raseljena lica iz Kladnja u BiH, opisali su svoj stan kao „divan“, dok je Radenko Belmiš rekao da mu je laknulo što je njegova petočlana porodica najzad dobila svoj dom. U ime korisnika, gospodin Belmiš se zahvalio svim donatorima RHP-a koji su obezbedili finansijska sredstva za izgradnju stanova. Njegova žena je rekla da se naprosto nikada u životu nije bila srećnija.

EU poklonila 150 detektora za metal Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Zajedno sa visokim vojnim zvaničnicima iz Vojnog komiteta EU, na kraju svoje posete Bosni i Hercegovini, 27 ambasadora Političkog i bezbednosnog komiteta Evropske unije poklonilo je Bataljonu za razminiranje Oružanih snaga BiH 150 detektora za metal. Detektori su predati ministru odbrane Bosne i Hercegovine i oni su prvi deo opreme isporučene u okviru Evropske mirovne pomoći u vrednosti od 10 miliona evra koja će obuhvatiti i 34 transportna i 34 medicinska vozila.

 

Mirovni instrument EU je novi mehanizam Evropske unije za izgradnju odbrambenih kapaciteta EU i najbližih partnera Unije. Pored mere pomoći za unapređivanje i poboljšanje kapaciteta Bataljona za deminiranje Oružanih snaga BiH, EU je nedavno odobrila i meru pomoći u iznosu od 6 miliona evra za unapređenje kapaciteta Balkanske medicinske radne grupe.

 

Ambasadori su pozdravili saradnju Bosne i Hercegovine sa EU u spoljnim poslovima, bezbednosti i odbrani, što je od presudnog značaja za obostranu stabilnost i prosperitet, a u vreme neosnovane agresije Rusije na Ukrajinu – važnije nego ikada. Deo posete na visokom nivou bio je i sastanak sa trupama i komandantom misije EUFOR Alteja.