Skip to main content

Аутор: WeBalkans

Maribor efekat: usavršavanje profesionalnih veština u inostranstvu

Projekat Intervet koji finansira EU pomaže u povećanju i stvaranju novih mogućnosti za mobilnost učenja na Zapadnom Balkanu.

Engjull Miftari je 17-godišnji srednjoškolac sa Kosova. On je na završnoj godini Škole za stručno obrazovanje „7. septembar“ u Prištini. Engjull kaže da je fasciniran ugostiteljskim poslom od malih nogu. Objašnjava da je to verovatno zbog njegovog oca: „Moj otac je bio kuvar u restoranu više od 17 godina i ponekad bih ga pratio na posao; Zaljubio sam se u ovu profesiju“, kaže Engjull. Kako u srednjoj školi nije bilo moguće studirati kulinarstvo, odabrao je studije turizma uopšte, uključujući i rukovođenje turističkim agencijama i recepcijama, i kaže da se ne kaje zbog svoje odluke – pa čak i da je imao širi izbor, ne bi sada izabrao drugu stručnu školu.

„Iskustvo prakse u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osećaj da mi je potrebno više praktičnog radnog iskustva, kao i raznolikost.”

Engjull se pokazao kao veoma dobar učenik, sa visokim ocenama i pohvalama svojih nastavnika. Kao rezultat toga, raspoređen je na četvoromesečnu praksu na recepciji hotela Grand, jednog od istorijskih hotela u centru Prištine. „Iskustvo prakse u Prištini je bilo veoma korisno. Međutim, imao sam osećaj da mi je potrebno više praktičnog radnog iskustva, kao i raznolikost“, kaže Engjull. Ova prilika se ukazala vrlo brzo kada je projekat Intervet koji finansira EU pokrenuo poziv za međunarodnu praksu za učenike srednjih škola stručnog obrazovanja (VET) sa Kosova.

Kao učenik VET škole, Engjull je čuo za ovu priliku od svog profesora engleskog jezika i odmah je odlučio da se prijavi. Ispunio je kriterijume tako što je bio dobar student i ima dobro poznavanje engleskog jezika, a izabran je među mladim učenicima sa Kosova koji bi se pridružili jednomesečnom programu prakse u planinskom hotelu u Mariboru, Slovenija. „Bio sam veoma uzbuđen“, seća se Engjull.

„Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam unapredio svoje profesionalne veštine, već sam i naučio o kulturi i razvio svoje jezičke veštine.”

O projektu:

Cilj projekta Intervet Western Balkans koji finansira EU je stvaranje mogućnosti za mobilnost učenja u centrima za obuku na Zapadnom Balkanu, internacionalizacija VET sistema i poboljšana kultura mobilnosti učenja u oblasti stručnog obrazovanja. Da bi se ovo postiglo, projekat sprovodi aktivnosti na dva nivoa: s jedne strane, mobilnost učenika u stručnom obrazovanju i sa druge, izgradnja kompetencija stručnog osoblja. Njihov konzorcijum uključuje poslovna i obrazovna udruženja, mala i srednja preduzeća, VET centre, privredne komore i univerzitete iz šest zemalja Zapadnog Balkana i osam zemalja EU, dok je Priština REA zemlja partner projekta na Kosovu. Do završetka, projekat ima za cilj da implementira 56 mobilnosti PRO tipa, 360 radnih mesta u trajanju od jednog meseca, 54 iskustva u praćenju posla, učešće 36 VET nastavnika u letnjim školama – u Amsterdamu, Bolonji, Lionu, Mariboru i Sevilji , i učešće 72 VET nastavnika i menadžera u aktivnostima koje su domaćini Malteškog koledža za umetnost, nauku i tehnologiju (MCAST), ROC Da Vinci College (Holandija) i SEPR (Francuska)

Tokom prakse u Mariboru, Engjull je praktikovao svoje veštine na različitim pozicijama, od administrativne podrške preko odeljenja za usluge održavanja hotela, do servisa restorana, recepcije i banje. Pored sticanja profesionalnog iskustva, u slobodno vreme imao je priliku da sa drugim studentima obiđe grad i sazna više o kulturi. Posetili su gradski muzej i glavne atrakcije, a imali su priliku da posete i Ljubljanu, kao i grad Grac u Austriji koji se nalazi nedaleko od Maribora.

Sve u svemu, ovo je bilo sjajno iskustvo učenja za Engjula i druge učenike. „Moje iskustvo tokom prakse u Mariboru je bilo odlično. Ne samo da sam unapredio svoje profesionalne veštine, već sam i naučio o kulturi i razvio svoje jezičke veštine“, kaže Engjull.

Od Beograda do Niša brzinom od 200 km/h – finansijski paket EU od 2,2 milijarde evra za Železnički koridor 10

Evropska komisija, Evropska investiciona banka (EIB), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Srbija najavile su 28. februara 2023. godine zajednički finansijski paket od 2,2 milijarde evra za modernizaciju železničkog Koridora 10. Paket se fokusira na obnovu železničke deonice između Beograda i Niša, omogućavajući brzu železničku vezu do 200 km/h između dva grada, uz brži protok robe i usluga i brzu integraciju u železničku mrežu EU.

 

Paket uključuje investicioni grant do 598 miliona evra iz EU najveći grant EU za jedan projekat u Srbiji, zatim kredit EIB-a od 1,1 milijarde evra i kredit EBRD-a od 550 miliona evra. EU je već odobrila 265 miliona evra bespovratnih sredstava iz IPA fonda, a prva tranša od 82,8 miliona evra potvrđena je protokolom koji je potpisan u vozu od Beograda do Niša.

 
Potpisivanje je održano u prisustvu evropskog komesara za susedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i šefa Kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan AlesandraBragoncija, direktora EBRD-a za Zapadni Balkan Matea Kolanđelija, ministarke za evropske integracije Tanje Miščević, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića i ministra finansija Siniše Malog, kao i diplomatski predstavnika država članica EU.  
Železnički koridor 10 je jedan od panevropskih koridora koji povezuje centralnu Evropu sa Solunom u Grčkoj. Identifikovan je kao Glavni projekat 1 – Povezivanje Istoka sa Zapadom, u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan. Plan ima za cilj da pokrene ulaganja u transport, energetiku, zelenu i digitalnu tranziciju, kako bi se stvorio održiv rast i radna mesta koja će dostići jednu trećinu BDP-a Zapadnog Balkana.

Radionice medijske i informacione pismenosti Mladih evropskih ambasadora počinju na Zapadnom Balkanu!

Dana 7. marta, Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana započeli su sa održavanjem Radionica medijske i informacione pismenosti. Ove vršnjačke događaje sprovodiće YEA koji su učestvovali u obuci na temu medijske i informacione pismenosti.

 

Prva radionica održana je u Evropskoj kući u Tirani, albanskoj prestonici. Radionicu su vodila dva YEA iz Albanije –Erisa Zemzadja i Benard Babaj. Učesnici su na radionici mogli da saznaju više o medijskoj i informacionoj pismenosti kroz praktične i teorijske vežbe. Ova radionica je označila početak procesa održavanja radionica širom Zapadnog Balkana. Za više informacija i datuma, obavezno pratite www.webalkans.eu!

NVO Mozaik osnažuje osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori

Priča o socijalnoj inkluziji, kreativnosti i podršci kroz program ReLOaD2 koji finansira EU.

U Crnoj Gori, osobe sa invaliditetom se često suočavaju sa izazovima kada je u pitanju učešće u društvenim procesima u njihovoj lokalnoj zajednici. Ovo može biti zbog nedostatka infrastrukture koja zadovoljava njihove potrebe, finansijskih poteškoća ili nedostatka motivacije. Ovo posebno važi za Nikšić, koji je drugi po veličini grad u zemlji sa oko 60.000 stanovnika. U ovom gradu je osnovana nova nevladina organizacija (NVO) Mozaik koja se bavi ovim pitanjem. Prema organizaciji, u Nikšiću je postojao očigledan nedostatak socijalne uključenosti za osobe sa invaliditetom, pri čemu su mnoge od njih bile izolovane i nemaju pristup društvenim aktivnostima ili podršku za poboljšanje kvaliteta njihovog života.

Blagoje Šturanović i još dva prijatelja, koji su takođe osobe sa invaliditetom, su 2019. godine osnovali Mozaik da bi preduzeli akciju i rešili ova pitanja. Blagoje objašnjava da u Nikšiću nije bilo drugih organizacija koje su se posebno bavile potrebama osoba sa invaliditetom, te da je njemu i ostalim osnivačima Mozaika bila potrebna podrška. Iako su postojale druge organizacije koje su pružale određenu podršku, njihov fokus nije bio u potpunosti posvećen osobama sa invaliditetom.

 „Nažalost, u Nikšiću i na Zapadnom Balkanu uopšte, pristupačnost je ozbiljan problem za osobe sa invaliditetom kada je u pitanju pristup zgradama. Većina kafića, restorana i drugih mesta nije pristupačna za invalidska kolica, a tokom leta grupa je mogla da se okuplja samo na terasama.”

Osnivački partneri Mozaika su od početka imali ideju o stvaranju društvenog kluba gde bi se osobe sa invaliditetom mogle okupljati, družiti i učestvovati u raznim kulturnim i društvenim aktivnostima. „Nažalost, u Nikšiću i na Zapadnom Balkanu uopšte, pristupačnost je ozbiljan problem za osobe sa invaliditetom kada je u pitanju pristup zgradama. Većina kafića, restorana i drugih mesta nije pristupačna za invalidska kolica, a tokom leta grupa je mogla da se okuplja samo na terasama“, kaže Blagoje.

Pandemija je ove probleme pristupačnosti učinila još izazovnijim. Kako bi olakšao socijalizaciju i integraciju osoba sa invaliditetom u Nikšiću, Mozaik je osnovao prvi društveni klub za osobe sa različitim vrstama invaliditeta uz podršku programa ReLOaD2 koji finansira EU, a sprovodi UNDP.

Društveni klub, smešten u prostoru koji je obezbedila Opština Nikšić, ponudio je 15 motivacionih radionica za psihološku pomoć i 15 radionica zasnovanih na zanimanju. Pored toga, Mozaik je osnovao mali slikarski atelje i nudio kreativne kurseve slikanja za osobe sa invaliditetom. Blagoje napominje da su slikarski atelje i kurs bili najpopularnije aktivnosti Kluba, sa najvećim učešćem članova.

„Na primer, žena u 60-im godinama sa invaliditetom koja ranije nikada nije napuštala svoju kuću, ali je sada skoro svaki dan u gradu, učestvuje u radionicama ili se bavi drugim aktivnostima.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu kroz osnaživanje civilnog društva i podsticanje mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, kao i poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

Uticaj projekta na živote osoba sa invaliditetom u Nikšiću bio je značajan. „Na primer, žena od 60 godina sa invaliditetom koja ranije nikada nije izlazila iz kuće, a sada je skoro svaki dan u gradu, učestvuje u radionicama ili se bavi drugim aktivnostima“, kaže Blagoje.

Mozaikovi budući planovi uključuju još projekata koji će dodatno unaprediti živote osoba sa invaliditetom u Nikšiću. Blagoje se nada da će svi članovi Kluba, za koje veruje da imaju veliki potencijal, imati više mogućnosti da se integrišu i doprinesu zajednici.

BIRN započeo Projekat jačanja kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj II

U naredne tri godine, BIRN Hub će nastaviti da pruža sistemsku podršku za poboljšanje kvaliteta i profesionalnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj kroz projekat „Jačanje kvaliteta novinarstva II“ koji finansira Evropska unija.
 

Mladim novinarima, kao i onima koji se nalaze na sredini karijere, biće obezbeđene raznovrsne obuke, posle čega će uslediti urednička podrška. Istovremeno, u projektne aktivnosti će biti uključeni mejnstrim mediji i medijski javni servisi, posebno orijentisani ka proizvodnji sadržaja putem prekogranične saradnje. Putem već priznate šeme EU nagrada i nove regionalne nagrade, projekat će promovisati visoke standarde u istraživačkom novinarstvu. Akademske ustanove će biti uključene kroz različite aktivnosti, među kojima će biti i master program za istraživačko novinarstvo.

 

BIRN Hub i sedam partnerskih organizacija sastajali su se tokom tri dana i planirali projektne akcije koje imaju za cilj da podrže 600 mladih novinara i novinara na sredini karijere da proizvode kvalitetne vesti i sprovode istraživačko izveštavanje, obezbede novinarsku obuku, sredstva za proizvodnju sadržaja i nagrade za zasluge u istraživačkom izveštavanju.

Paket energetske podrške u akciji – sanacija šest hidroelektrana u Severnoj Makedoniji

Sporazumi o finansiranju u ukupnom iznosu od 36,2 miliona evra potpisani su 23. februara 2023. godine za sanaciju šest hidroelektrana u Severnoj Makedoniji. Investicija se sastoji od 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava EU, 25 miliona evra kredita razvojne banke KfW i 200.000 evra od nemačke vlade – sva sredstva se plasiraju kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

 

Investicija će biti završena u naredne dve godine i predstavlja treću fazu sanacije šest velikih hidroelektrana (HE Vrutok, HE Vrben, HE Raven, HE Tikveš, HE Špilje i HE Globočica) koje obezbeđuju između 20% i 30% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji.

 

Investicije će produžiti životni vek elektrana i povećati njihove proizvodne kapacitete za 13,5 MW. Proizvodnja električne energije će se povećati za oko 47,5 G. Projekat je u skladu sa obavezom Zelene agende za Zapadni Balkan da se pređe na čistu energiju i doprineće Strategiji razvoja energetike Severne Makedonije. Cilj je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 61 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine i povećanje udela obnovljivih izvora energije na 45 odsto do 2040. godine.

 
Sporazume o zajmu, grantu i garanciji potpisali su šef Odeljenja KfW-a za energetiku i transport jugoistočne Evrope i Turske Pablo Obrador Alvares, ministar finansija Severne Makedonije Fatmir Besimi i direktor javnog preduzeća AD ESM – Skoplje Vasko Kovačevski. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su evropski ambasador Dejvid Gir i vršilac dužnosti ambasadora Nemačke Oto Graf.  
Projekat, identifikovan kao Flagship 4 – Obnovljivi izvori energije u Ekonomskom i investicionom planu EU, deo je truda Evropske komisije da poboljša energetsku bezbednost u regionu i prati usvajanje paketa energetske podrške za Zapadni Balkan vrednog milijardu evra. Finansira se kroz deo paketa WBIF-a (500 miliona evra) koji pokriva prioritetne glavne investicije za diversifikaciju snabdevanja energijom, podsticanje obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske efikasnosti.

Proton Cable: Pionirska održiva i inovativna proizvodnja kablova na Kosovu

Kako je podrška EU omogućila Proton Cable-u da predvodi tržište kablova bez halogena na Zapadnom Balkanu i da se proširi globalno.

Proton Cable, kompanija specijalizovana za proizvodnju električnih žica i kablova na Kosovu, brzo se etablirala kao ključni igrač na Zapadnom Balkanu od svog osnivanja 2010. godine. Put do ove tačke bio je izazovan, ali uspešan uz podršku Evropske unije . Besim Dida, izvršni partner kompanije Proton Cable, objašnjava da je vizija kompanije od samog početka bila da uvede novine na tržište kablova. Pre nego što smo započeli proizvodnju, kablovi na tržištu nisu imali brendiranje. Svi su znali da je to kabl, ali na kablu nije bilo odštampanog tipa ili brenda, a kablovi se nisu distribuirali u brendiranoj ambalaži“, kaže Besim.

„Takođe smo otkrili da u našem regionu nema proizvođača kablova bez halogena, a cena tehnologije za njihovu proizvodnju bila je relativno visoka.“

Kompanija je 2017. godine pokrenula deo za preradu bakarne žice, povećavajući njihovu nezavisnost od proizvođača sirovina i njihovu održivost na tržištu. Kao kompanija fokusirana na inovacije i praćenje razvoja na međunarodnom tržištu, otkrili su da je Evropska unija uvela novu direktivu u kojoj se navodi da kablovi koji se koriste u javnim prostorima treba da budu bez halogena. Ovi kablovi, kada su u kontaktu sa vatrom, ne bi trebalo da ispuštaju štetne gasove, koji bi štetili životnoj sredini ili ljudskom zdravlju. „Takođe smo otkrili da u našem regionu nema proizvođača kablova bez halogena i da je cena tehnologije za njihovu proizvodnju bila relativno visoka“, kaže Besim.

Proton Cable je odlučio da postane prva kompanija u regionu koja će uvesti kablove bez halogena kompatibilne sa standardima EU. Kompanija je uspešno pokrenula fabriku kablova i bakarnih žica, ali kako je ova najnovija inicijativa bila finansijski veoma izazovna, potražili su pomoć, a podrška je stigla od Evropske unije. EU ih podržava u nabavci tehnologije za liniju za proizvodnju kablova bez halogena i za liniju granulatora za plašt.

Štaviše, kompanija je bila u mogućnosti da iskoristi priliku koju je pružio nedostatak proizvođača granulatora za plašt izazvan ratom u Ukrajini. „Kako smo imali novu tehnologiju nabavljenu uz podršku EU, odlučili smo da iskoristimo ovu priliku i proširimo naše tržište“, kaže Besim. Proton kabl je počeo da izvozi u obližnje zemlje i sada je dodatno proširio svoje tržište na Austriju i Hrvatsku.

„Ovaj grant iz EU je bio prekretnica za nas. Mi smo prvi proizvođači kablova bez halogena u regionu, a sada izvozimo, uključujući i zemlje EU.“

O projektu

Projekat finansiran od EU „Podsticanje zapošljavanja ugroženih grupa i povećanje globalne konkurentnosti industrije električnih instalacija na Kosovu u skladu sa principima održivog i socijalno inkluzivnog razvoja“ pokrenut je 2020. godine. Svrha projekta je bila podsticanje zapošljavanja, povećanje socijalnog uključivanja i kreiranja održivih modela preduzeća na Kosovu.

Proton se raduje daljem širenju svog tržišta i lobira kod institucija da prilagode direktivu EU za upotrebu električnih kablova na javnim prostorima na Kosovu.” Ovaj grant iz EU je za nas bio prekretnica. Mi smo prvi proizvođači bezhalogenih kablova u regionu, a sada izvozimo, uključujući i zemlje EU“, kaže Besim.

Zahvaljujući dobijenoj podršci, Proton je povećao i broj zaposlenih. 129 ljudi je obučeno osnovama elektroinstalacija i upotrebe bezhalogenih kablova, a njih 17 se odmah zaposlilo u Fabrici kablova Proton. Njih 50 je završilo praksu, dok je preostalih 58 usavršavalo svoje veštine i zapošljavalo se u drugim kompanijama.

Osnovna škola u Sarajevu dobila novi izgled uz podršku EU i EBRD

Osnovna škola Ćamil Sijarić, izgrađena pre gotovo 40 godina i teško oštećena tokom rata, jedna je od najstarijih i najvećih škola na području Dobrinje u Sarajevu i trenutno je pohađa više od 950 dečaka i devojčica. Iako je u međuvremenu nekoliko puta renovirana, škola je imala velike gubitke toplote jer su fasada, krov i prozori bili energetski neefikasni. Kada je kanton Sarajevo odlučio da krene u veliku rekonstrukciju javnih zgrada, ova škola identifikovana je kao jedan od prioriteta.

 

Uz finansiranje Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske unije (EU) i Austrije, Kanton Sarajevo pokrenuo je 2020. godine program obnove 40 javnih zgrada, uglavnom obrazovnih ustanova, kao što su jaslice, škole, studentski domovi i domovi zdravlja. Program ima za cilj da te zgrade učini energetski efikasnijim i smanji energetske troškove, kao i da dovede do smanjenja emisije CO2. Za prvu fazu programa izabrano je 15 zgrada, od kojih je do sada rekonstruisano 13.

 

EU je obezbedila bespovratna sredstva u iznosu od 2 miliona evra za ovaj program.

 

Rekonstrukcija javnih zgrada deo je Akcionog plana EBRD-a za Zeleni grad za Kanton Sarajevo, zajedno sa drugim investicijama u oblasti, kao što su vodna infrastruktura, gradski saobraćaj i daljinsko grejanje. Projekte Zelenog grada u Sarajevu podržavaju Evropska unija, Austrija, Japan, Centralnoevropska inicijativa, Italija i Investicioni okvir za Zapadni Balkan.

Ambasadorka EU u poseti opštini Kolašin: 9 miliona evra za infrastrukturne probleme Kolašina

Brojni projekti kroz koje Evropska unija podržava Opštinu Kolašin i načini na koje bi se ta podrška mogla nastaviti bile su teme obrađene tokom posete šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Kolašinu. Ambasadorka Oana Kristina Popa sastala se sa gradonačelnikom opštine Vladimirom Martinovićem i korisnicima sredstava EU sa područja opštine Kolašin. Oni su razgovarali o podršci koju EU kontinuirano pruža lokalnoj zajednici i mogućnostima da se zajedničkim trudom pomogne lokalnom stanovništvu i razvoju Kolašina.

 

Dobra pristupačnost i pouzdana saobraćajna infrastruktura od suštinskog su značaja za rastuću privredu Kolašina, posebno za turizam, rekala je ambasadorka Popa, navodeći da Evropska unija pruža podršku Opštini u svakom segmentu razvoja. Evropska unija uložila je preko 9 miliona evra za rekonstrukciju dve deonice pruge Beograd–Bar na teritoriji Opštine, a isti iznos izdvojen je za rešavanje infrastrukturnih problema grada. „Što se tiče komunalne infrastrukture, koja je neophodna kako za poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva, tako i za pružanje usluga sve većem broju posetilaca, EU je izdvojila blizu 9 miliona evra kako bi pomogla opštini da unapredi vodovodni sistem i izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionu mrežu“, objasnila je Popa.

 

Ambasadorka Popa posetila je i državno skijalište Kolašin 1600, i pozvala sve koji su u prilici da urade isto i iskoriste zahuktalu zimsku sezonu da uživaju u skijaškim stazama i gostoprimstvu Kolašinaca. Što se tiče EU, rekla je ambasadorka Popa, ona će nastaviti da podržava trud lokalne zajednice da Kolašin učini još lepšim mestom za život i boravak.

EU podržava izgradnju novih prostorija za Prirodno-matematički fakultet na Kosovu

Ambasador EU na Kosovu Tomaš Sunjog i rektor Univerziteta u Prištini (UP) prof. dr Ćerim Ćerimi su 23. februara obeležili početak izgradnje novih prostorija za Prirodno-matematički fakultet (FMNS).

 

Izgradnja novih prostorija fakulteta, vrednih 8,9 miliona evra, deo je šireg programa EU za zapošljavanje i obrazovanje i jedan je od mnogih projekata obrazovne infrastrukture koji finansira EU na Kosovu. Dok će EU finansirati izgradnju prostorija, Univerzitet u Prištini će obezbediti nameštaj i laboratorijsku opremu u vrednosti od 5 miliona evra. „Ovo je još jedna investicija EU u obrazovanje na Kosovu. Od 2007. do 2022. godine EU je uložila 85 miliona evra u razvoj obrazovnog sistema na Kosovu kako bi pomogla studentima i akademskoj zajednici da se stvore mogućnosti slične onima u EU i doprinela ekonomskom razvoju vođenom znanjem i otvaranju radnih mesta“, rekao je ambasador Sunjog.

 

Očekuje se da će građevinski radovi biti završeni do juna 2024. godine.