Skip to main content

Аутор: WeBalkans

Paket energetske podrške: EU dodelila 75 miliona evra Kosovu kao pomoć u rešavanju energetske krize

Kosovo će dobiti prvu tranšu u vrednosti od 75 miliona evra, koja je deo paketa EU za energetsku podršku Zapadnom Balkanu od milijardu evra koji su stvorile EU i njene države članice kako bi pomogle regionu da prevaziđe energetsku krizu i veliki porast cena energije izazvan neopravdanom i neizazvanom ruskom invazijom Ukrajine.

 

Ceo paket će biti isporučen u dva dela od po 500 miliona evra, pri čemu će se prvi, koji će biti odmah isporučen, fokusirati na pružanje direktne podrške većini pogođenih porodica i preduzeća, a drugi na tranziciju regiona ka čistoj energiji i smanjenju zavisnosti od ruskih fosilnih goriva. „Ruska neizazvana i neopravdana invazija na Ukrajinu imala je uticaj na ceo svet, izazivajući energetsku i prehrambenu krizu. Posledice tih kriza najteže podnose osetljivije privrede, a EU je preduzela mere i da podrži Ukrajinu da se odbrani od invazije i da pomogne svojim partnerima da se nose sa krizom“, rekao je ambasador Sunjog.

 

EU je i dalje najveći pružalac finansijske pomoći Kosovu, sa 1,2 milijarde evra obezbeđenih kroz Instrumente pretpristupne pomoći (IPA) I i II, od 2007. do 2022. godine. Sada se pruža dalja finansijska pomoć kroz IPA III. EU je takođe najveći trgovinski partner Kosova.

Sarajevo je domaćin panel diskusije o evoluciji propagandnih narativa o Ukrajini

Povodom prve godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Služba Evropske unije za spoljno delovanje (EEAS) i Kancelarija EU u Bosni i Hercegovini organizovali su 24. februara 2023. godine u Sarajevu panel diskusiju „Evolucija propagandnih narativa o Ukrajini“. Diskusija je okupila paneliste sa Zapadnog Balkana, iz Ukrajine i sa Bliskog istoka.

 

Ambasador Johan Satler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH izjavio je: „Ovaj rat se ne odvija samo na bojnom polju. On se odvija i u mnogim drugim oblastima, uključujući i informativni prostor. Mehanizmi za manipulaciju informacijama koje je Rusija stvorila, uključujući i godine koje su prethodile ratu, postali su moćno ratno sredstvo koje se koristi na globalnom nivou. Integritet, profesionalno novinarstvo i snažno civilno društvo ključni su u ratnim vremenima, kada se odvija manipulacija informacijama i širenje dezinformacija.“

 

Panel diskusija je deo šire aktivnosti EU pod nazivom „Povezivanje medijskih zajednica u doba dezinformacija“, koja se održava 24. i 25. februara u Sarajevu. Okuplja novinare, fektčekere, medijske profesionalce i akademike sa Zapadnog Balkana, iz zemalja Istočnog partnerstva, sa Bliskog istoka, iz Severne Afrike i šire. Cilj aktivnosti je povećanje prekograničnih sinergija, kao i mapiranje potreba medijskih zajednica i podrška njihovom radu.

EU menja živote Albanaca nabolje

Savet ministara je 22. februara 2023. godine u načelu odobrio potpisivanje Sporazuma o finansiranju između Evropske komisije i Republike Albanije o Godišnjem akcionom planu (AAP) za 2022. godinu u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) III. Doprinos EU od 82,6 miliona evra podržaće šest aktivnosti u oblasti životne sredine, mladih, demokratije, usklađivanja pravnih tekovina EU, borbe protiv organizovanog kriminala i pravosuđa.

 

Sporazum o finansiranju sada će potpisati Evropska komisija, a zatim će biti dostavljen albanskim vlastima na potpisivanje i dalje odobravanje u Savetu ministara. Instrument pretpristupne pomoći IPA podržava zemlje kandidate za EU u usvajanju i sprovođenju ključnih političkih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi u cilju usklađivanja sa vrednostima EU i progresivnog usklađivanja sa pravilima, standardima i politikama EU.

Globalne investicije EIB-a dostigle su 824 miliona evra na Zapadnom Balkanu u 2022. godini, uz dodatnih 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava

Evropska banka je u 2022. godini kroz svoj ogranak posvećen aktivnostima van Evropske unije — EIB Global — uložila 824 miliona evra širom Zapadnog Balkana kako bi ubrzala održivu povezanost, čistu životnu sredinu, zelenu tranziciju, digitalizaciju i rast privatnog sektora. Ovi projekti doprinose sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana EU za region i inicijative EU Global Gateway. Povrh toga, Banka je pokrenula 11,2 miliona evra bespovratnih sredstava za pokretanje projekata održivog, urbanog razvoja, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Najveći deo ovih sredstava, 75 odsto, dodeljen je projektima vezanim za železnicu i plovne puteve da bi se obezbedio održiviji, bezbedniji i efikasniji prevoz kroz, dok je ostatak sredstava uložen u mala preduzeća, zaštitu životne sredine i digitalizaciju.

 

Kao jedan od glavnih aktera Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), EIB Global razvija i sprovodi investicije u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, međunarodnim finansijskim institucijama i privredama Zapadnog Balkana. Ovaj pristup u duhu Tima Evropa optimizuje upotrebu finansijskih sredstava raspoloživih za preko potrebne investicije. Banka EU takođe je osmislila inovativne finansijske instrumente, uključujući kombinaciju zajmova, garancija, saveta i grantova, u okviru Evropskog fonda za održivi razvoj plus (EFSD+), kako bi podržala opštine, proizvođače električne energije, korporacije, mala preduzeća i komercijalne banke sa ulaganjima u energetski, konektivni i digitalni sektor.

Beogradski FEST započinje sa uzbudljivim izborom međunarodnih filmova

Dugo očekivani FEST zvanično je počeo u Beogradu, predstavljajući neke od najboljih i najuzbudljivijih novih filmova iz celog sveta. Festival, koji traje od 1971. godine, postao je jedan od najvažnijih događaja u međunarodnom filmskom kalendaru. Ovogodišnje izdanje, koje traje od 24. februara do 5. marta, sadrži preko 100 filmova iz 50 zemalja, sa fokusom na promociju talenata i inovativnog pripovedanja. Četrnaest filmova evropskih autora deo su glavnog takmičarskog programa!

 

Posle svake projekcije nekog od tih filmova, gledaoci će moći da glasaju za najbolji evropski film. Pobednik će dobiti Nagradu publike, koju će 5. marta na zatvaranju festivala objaviti ambasador Evropske unije  u Srbiji Emanuele Žiofre. Svaka od više od 100 projekcija filmova počinje trejlerom sa insertima iz srpskih filmova koje je podržala Kreativna Evropa.

 

EU i dalje ponosno podržava srpsku kinematografiju. Pored pokroviteljske podrške brojnim vrhunskim filmskim i serijskim ostvarenjima kroz Kreativnu Evropu (Otac, Nečista krv, Leto kada sam naučila da letim, Strahinja, Zlogonje, Mrak, Mraz, Crna svadba, Područje bez signala), Delegacija Evropske unije u Srbiji podržava i nekoliko filmskih festivala u Srbiji, među kojima je i FEST.

 

FEST je poznat po svojoj živoj atmosferi i snažnom duhu zajednice, sa hiljadama filmskih entuzijasta iz celog sveta koji se svake godine okupljaju u Beogradu kako bi slavili filmsku umetnost. Ovogodišnji festival obećava da neće biti izuzetak, uz uzbudljiv program projekcija, razgovora i događaja koji će predstaviti najbolje od savremene kinematografije.

Prilika za mlade umetnike: Mentorstvo i rezidencijalni program u Parizu

Program rezidencijalnih boravaka mladih umetnika jedinstven je program jer nudi ne samo tromesečnu rezidenciju za mlade umetnike iz regiona u Parizu, već i mentorski program koji podrazumeva da mladi umetnici razvijaju svoje veštine u saradnji sa iskusnim i renomiranim evropskim umetnicima, rečeno je na prezentaciji Programa kojoj su prisustvovali mladi umetnici iz Srbije.

 
Institut Evropske investicione banke (EIB) objavio je poziv za podnošenje prijava u okviru programa Artists Development Residency (ADP) za 2023. godinu, u saradnji sa Cite internationale des arts (Pariz), za umetnike mlađe od 35 godina iz zemalja kandidata za članstvo u EU.  

Evropska unija godinama podržava i ulaže u razvoj kreativne industrije u Srbiji, a program EIB-a je odlična prilika za mlade umetnike da se profesionalno razvijaju.

Nova studija pokazuje otpornost i reakciju suseda EU tokom pandemijske krize

Nova studija Evropske fondacije za obuku (ETF) i Eurofounda pokazuje otpornost i reakciju sa kojima su se građani EU i deset susednih zemalja suočili tokom pandemije koronavirusa. Izveštaj, Living, working and COVID-19, pokazuje da su, uprkos izazovima, građani Albanije, Gruzije, Jordana, Kosova*, Libana, Moldavije, Maroka, Severne Makedonije, Palestine* i Tunisa i dalje optimistični.

 

Nalazi naglašavaju značaj ulaganja u obrazovanje i potencijal rada na daljinu kao sredstva za fleksibilnost i ravnotežu između poslovnog i privatnog života i nudi mapu puta za građane u susedstvu EU za izgradnju bolje budućnosti za sve.

 

Izveštaj potvrđuje ulogu razvoja veština građana u susedstvu EU kako bi se stvorila bolja budućnost za njih i njihove zajednice. Sa predstojećom Evropskom godinom veština, ovaj izveštaj je poziv na akciju za razvoj osnovnih veština. Inicijativa EU će podržati mala i srednja preduzeća u rešavanju problema nedostatka veština i promovisati prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage kako bi se pomogli socijalni ciljevi EU do 2030. godine, koji uključuju 60% odraslih koji učestvuju u godišnjoj obuci i 78% zaposlenih.

 

Istraživanje „Život, rad i COVID-19“, koje je Eurofound prvi put pokrenuo početkom 2020. godine, ima za cilj da obuhvati širok uticaj pandemije na rad i živote građana EU. Peti krug istraživanja, koji je sproveden u proleće 2022. godine, takođe baca svetlo na novu neizvesnu stvarnost izazvanu ratom u Ukrajini, rekordno visoku inflaciju i oštar rast troškova života. Izveštaj Eurofound-ETF pruža sveobuhvatnu sliku uticaja koronavirusa na živote i egzistenciju ljudi u EU i susednim zemljama.

Komesar Varhelji stigao u Srbiju da prisustvuje svečanosti povodom železničkog projekta Koridor 10 i da razgovora o prioritetima u okviru pregovora o pristupanju EU

Komesar za susedstvo i proširenje  Oliver Varhelji danas će u Srbiji najaviti finansijski paket od 2,2 milijarde evra koji će omogućiti korenitu modernizaciju železničkih pruga Koridora 10.

 

Železnički projekat Koridor 10 jedna je od vodećih investicija Ekonomskog i investicionog plana, koja povezuje region sa EU preko Hrvatske, kroz Beograd i dalje do Niša, Skoplja i Grčke. Projekat će doprineti modernizaciji železnice u Srbiji i unaprediti povezanost Srbije sa drugim evropskim železničkim mrežama. To je deo Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan vrednog 30 milijardi evra i koji ima za cilj da pokrene investicije u oblasti transporta, energetike i zelene i digitalne tranzicije, kako bi se stvorio održiv rast i otvorila nova radna mesta.

 

Za ovaj projekat predviđen je grant EU u iznosu do 600 miliona evra. Od toga je do sada odobreno 265 miliona za brzu prugu Beograd–Niš koja će omogućiti da se razdaljina između ova dva grada pređe za oko 100 minuta, putujući brzinom do 200 km na sat. Ostatak paketa sastoji se od kredita EIB-a u iznosu od 1,1 milijarde evra i kredita EBRD-a u iznosu od 550 miliona evra.

 

Tokom posete, komesar Varhelji  će se sastati sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, ministarkom za evropske integracije Tanjom Miščević i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem, s kojima će razgovarati o prioritetima pregovora o pristupanju, posebno u oblasti vladavine prava i saradnji u oblastima održive povezanosti, energetike i migracija.

 

Komesar će takođe razgovarati o podršci EU Srbiji da se suoči sa trenutnom energetskom krizom nakon nedavnog potpisivanja budžetske podrške od 165 miliona evra kako bi se ublažile cene energije među ugroženim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima u okviru paketa energetske podrške za Zapadni Balkan u iznosu od milijardu evra.

„Povezivanje bisera“ – ujedinjenje prekograničnih opština kroz prirodu i turizam

Uz podršku EU, prekogranične opštine u Srbiji i Severnoj Makedoniji udružuju snage kako bi podelile svoje nasleđe sa posetiocima.

Bogata priroda i kulturno nasleđe zajedničke su osobine pograničnog regiona između Severne Makedonije i Srbije. Osogovske planine i planinski masiv Kukavice u granicama opština Kriva Palanka i Leskovac imaju izuzetan prirodni pejzaž. Obilje divljih kupina, malina, pečuraka, lekovitog bilja i ukusne tradicionalne hrane poput kačamaka i palente dodatno je užitak za posetioce ovog kraja.

Obilje mogućnosti uživanja u prirodnim, kulturnim i istorijskim lokalitetima pruža mogućnost razvoja mnogih oblika turizma i zadovoljavanja radoznalosti svakog posetioca. Međutim, ovaj turistički potencijal nije bio dovoljno poznat u regionu, a još manje na međunarodnom planu. Opštine Leskovac i Kriva Palanka su stoga odlučile da udruže snage i da, uz podršku Evropske unije, učine ovu destinaciju prepoznatljivom svojom atraktivnom turističkom ponudom, pokretanjem zajedničkog projekta prekogranične saradnje.

„Ljubitelji planina sa našeg područja redovno su posećivali region. Međutim, očigledan je nedostatak infrastrukture za dolazak do nekih od najlepših mesta, a malo ljudi van regiona je znalo da takve prirodne lepote postoje u Leskovcu i Krivoj Palanci.”

Maja Kocić je projekt menadžer iz grada Leskovca u Srbiji. Ona, kao jedan od kreatora ovog projekta, objašnjava da je potreba za ovom inicijativom bila evidentna. „Ljubitelji planina sa našeg područja redovno su posećivali region. Međutim, očigledno je nedostajala infrastruktura da se dođe do nekih od najlepših mesta, a malo ljudi van regiona je znalo da takve prirodne lepote postoje u Leskovcu i Krivoj Palanci“, kaže Maja.

Okolina koja povezuje prekogranični region je lepa kao biser, pa su gradovi odlučili da projekat nazovu „Povezujući bisere“. Projekat obuhvata niz aktivnosti i intervencija. U početku su partneri organizovali radionice kako bi olakšali saradnju između turističkih organizacija preko granice. Radionice su uključile deset organizacija sa obe strane granice koje su zatim formirale radnu grupu za prekogranične zainteresovane strane za buduće akcije.

Nakon toga, projekat je prešao na preko potrebne intervencije manjeg obima. Sa obe strane granice, projekat je doprineo postavljanju ruta i pešačkih staza, izgradnji dečijih igrališta i letnjikovaca, postavljanju klupa, solarne rasvete, informativnih tabli i kanti za otpatke.

Pored toga, projekat je organizovao promotivne događaje pod nazivom „zeleni vikendi“, koji su okupili stotine ljudi i uključivali živu muziku, degustaciju tradicionalne hrane i pešačke izlete.

„Kao rezultat projekta Povezujući bisere, imamo značajan porast broja posetilaca iz cele Srbije, a očekujemo isto povećanje i međunarodnih posetilaca.”

O projektu

Povezivanje bisera je projekat prekogranične saradnje Srbije i Severne Makedonije, koji se realizuje sredstvima za pretpristupnu pomoć Evropske unije (IPA II), a realizuje ga grad Leskovac u Republici Srbiji u partnerstvu sa opštinom Kriva Palanka u Severnoj Makedoniji, kao i Centrom za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga.

Cilj projekta Povezivanje bisera je unapređenje vidljivosti i kvaliteta regionalne prekogranične turističke ponude kroz mapiranje prirodnog, kulturnog i istorijskog nasleđa i unapređenje lokacija kroz građevinske radove kako u Leskovcu tako i u Krivoj Palanci.

Maja objašnjava da je uticaj projekta vidljiv i opipljiv i da će biti još veći u narednim mesecima i godinama. „Kao rezultat projekta Povezujući bisere, imamo značajan porast broja posetilaca iz cele Srbije, a isto toliko očekujemo i međunarodnih posetilaca“, kaže Maja.

Ona takođe objašnjava da je priroda projekta prekogranične saradnje značajno doprinela kvalitetu uticaja. „Imali smo mnogo koristi od razmene ideja, perspektiva i upravljačkih veština sa opštinom Kriva Palanka u Severnoj Makedoniji, a uskoro idemo na još jedan zajednički projekat.

Predstavljamo svetu jedinstveni Gacko kajmak

Projekat koji finansira EU pomaže nevladinoj organizaciji iz Bosne i Hercegovine u brendiranju i promociji tradicionalnog kajmaka po jedinstvenoj recepturi.

Gacko je mala opština sa oko 8.000 stanovnika u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini. Uglavnom je poznat po obližnjem rudniku uglja i termoelektrani koja je ujedno i najveći poslodavac u ovoj oblasti. Međutim, Gacko ima i svoj jedinstven i karakterističan način proizvodnje kajmaka, vrste krem sira koja se proizvodi i konzumira širom Zapadnog Balkana.

Tradicionalni način pravljenja kajmaka je da se sirovo mleko polako kuva, a zatim kuva dva sata na veoma laganoj vatri. Nakon što se skine sa vatre, krema se skida i ostavi da se ohladi i blago fermentira nekoliko sati ili dana. Za razliku od ovog tradicionalnog načina proizvodnje, u recepturi Gacko kajmak se odlaže nekoliko meseci u vrećama od ovčije ili kozje kože. Kao rezultat toga, Gacko kajmak prelazi iz bele u žućkastu boju, čvrste, ali ne tvrde konzistencije, blago slanog ukusa i karakteristične arome koja se dobija tokom zrenja. Kada se izvadi iz vreće, sir je suv i mrvljiv.

„Naš kajmak je jedinstven i veoma vredan proizvod i zato želimo da ga zaštitimo i promovišemo.”

Međutim, malo ljudi ima priliku da uživa u ovom jedinstvenom ukusu jer se uglavnom prodaje na pijacama ili restoranima Gackog kraja. Imajući to u vidu, Udruženje proizvođača kajmaka Gacko pokrenulo je inicijativu za upoznavanje sveta sa Gackim kajmakom. Dragana Milović je predsednica Udruženja, koje je osnovano 2021. godine. Udruženje je u početku imalo devet članova, a sada ima 24 članice, uglavnom žene sa sela. Proizvodnja mleka, uključujući kajmak, je glavni prihod za 90 odsto njih.

Prema Draganinim rečima, cilj Udruženja je da se njihov proizvod brendira i prepozna na lokalnom i regionalnom nivou. Da bi se to postiglo, potrebno je poštovati posebne procedure. Prvi je uspostavljanje sistema sledljivosti proizvodnje, koji bi obezbedio brendiranje proizvoda od strane nadležnih institucija. U Udruženju smatraju da će brendiranje kajmaka dovesti do šire prepoznatljivosti, a samim tim i do veće potražnje i bolje cene. Težnja članova Udruženja je da poprave svoju materijalnu situaciju proizvodnjom kajmaka, posebno u ruralnim sredinama. Samim tim, proizvodnja mora biti standardizovana, uz istovremeno očuvanje tradicije i prepoznatljivog kajmaka koji se pravi u regionu. „Naš kajmak je jedinstven i veoma vredan proizvod i zato želimo da ga zaštitimo i promovišemo“, kaže Dragana.

„Podrška koju smo dobili i od EU i od UNDP-a kroz projekat ReLOaD2 bila je od velikog značaja jer nam je omogućila da se približimo našem cilju brendiranja i promocije gačkog kajmaka što većem broju ljudi.”

O projektu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) je nastavak inicijativa koje podržava EU – Projekat jačanja lokalne demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširenog Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Opšti cilj projekta je jačanje participativnih demokratija i EU integracija na Zapadnom Balkanu kroz osnaživanje civilnog društva i podsticanje mladih da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka, kao i poboljšanjem pravnog i finansijskog okruženja koje podržava civilno društvo.

Udruženje je nedavno dobilo podršku projekta koji finansira EU za svoju inicijativu. Regionalni program o lokalnoj demokratiji na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) implementira se u 63 lokalne samouprave širom Zapadnog Balkana, a opština Gacko je jedna od 13 partnerskih jedinica lokalne samouprave uključenih u Bosni i Hercegovini, koju finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Podrška projekta uključivala je obuku o higijeni i kvalitetu mleka, pravilnoj ishrani stoke i vođenju evidencije o stočnoj hrani i količinama mleka. Polaznici su takođe prošli obuku o načinu uspostavljanja sistema sljedivosti proizvodnje u procesu proizvodnje gačkog kajmaka i zahtjevima za brendiranje. Pored toga, projekat je udruženju obezbedio i opremu za preradu i ispitivanje mleka koja je ključna za kontrolu kvaliteta.

Realizacija ovog projekta je prvi korak ka brendiranju Gackog kajmaka. To je veoma važno pitanje i za lokalnu zajednicu i za regiju, jer je poljoprivreda glavni izvor prihoda u regiji Gacko. „Podrška koju smo dobili i od EU i od UNDP-a kroz projekat ReLOaD2 bila je od velikog značaja jer nam je omogućila da se približimo našem cilju brendiranja i promocije gačkog kajmaka što većem broju ljudi“, kaže Dragana Milović.