Skip to main content

EU i EBRD pomažu srpskom prodavcu sportske opreme da lakše dođe do kupaca

Planeta sport, jedno od najuspješnijih trgovačkih preduzeća u Srbiji koje se bavi prodajom sportske odjeće i opreme i koje ima više od 100 prodavnica širom zemlje, imalo je dobro uspostavljenu prodajnu mrežu u fizičkim prodavnicama i na internetu. Firma je zatražila pomoć od EU i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da unaprijedi komunikaciju sa svojim kupcima ulaganjem u nove digitalne alate. Promjene koje je omogućio projekat finansijski potpomognut i od strane EU i EBRD-a uvedene su na početku pandemije koronavirusa, baš kada je većina firmi morala što prije da pređe na onlajn djelatnost.

 

Projekat je podrazumijevao pripremu digitalne strategije i primjenu novog softvera za marketing i komunikaciju. Da bi se to postiglo, Planeti sport bila je potrebna pomoć sa strane. Kompanija je stoga kontaktirala EBRD-ov program Savjeti za mala preduzeća, koji podržava mala i srednja preduzeća povezujući ih sa stručnjacima koji pružaju savjete i prenose znanje. Program obuhvata široki spektar oblasti, kao što su strategija, operativni rad, upravljanje kvalitetom, finansijsko izveštavanje, energetska efikasnost i drugo. Finansira ga Evropska unija i već je podržao stotine preduzeća u Srbiji.

U Srbiji počela akcija „Čuvaj sebe – koristi zaštitnu opremu“

„Čuvaj sebe – koristi zaštitnu opremu“ naziv je kampanje podizanja svijesti o značaju korišćenja lične zaštitne opreme tokom građevinskih radova i tokom sportskih i rekreativnih aktivnosti. Kampanja je dio projekta „EU za Srbiju – podrška bezbjednijim proizvodima“  koji je počeo ovog mjeseca TV kampanjom, natpisima na autobusima gradskog prevoza u Beogradu i bilbordima u nekoliko gradova Srbije.  

Putem projekta „EU za Srbiju – podrška bezbjednijim proizvodima“, Evropska unija podržava Ministarstvo privrede i druga ministarstva u usklađivanju zakonodavstva Republike Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije u području slobodnog kretanja robe. Zajedno sa slobodom kretanja ljudi, usluga i kapitala, ovo je jedna od osnovnih sloboda na kojima se zasniva Evropska unija. Jedinstveno tržište je srž integracije Evrope.

 

Ova kampanja je druga od nekoliko medijskih promocija koje će biti sprovedene tokom projekta, sa ciljem daljeg unaprjeđenja procesa usaglašavanja i sprovođenja propisa neophodnih za integraciju privrede Republike Srbije u jedinstveno evropsko tržište.

Istraživanja ukazuju na uticaj koronavirusa na ugrožene grupe u Crnoj Gori

Dvije nevladine organizacije (NVO) su zajedno sa udruženjem roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju sprovele istraživanje o uticaju pandemije koronavirusa. Istraživanje je bilo usmjereno na djecu i omladinu sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i na djecu i roditelje iz drugih ugroženih grupa u Crnoj Gori. Rezultati ove saradnje udruženja roditelja Put, NVO Djeca Crne Gore iz Tuzija i NVO Impuls iz Nikšića predstavljeni su u Evropskoj kući u Podgorici.

 

Podaci na uzorku od 1.055 ispitanika pokazuju da je pandemija imala negativan uticaj na kvalitet učenja, radne navike, iskustvo sa školom i stavove nastavnika. Došlo je do razvojne i akademske stagnacije, pa čak i regresije. Javile su se nesigurnosti, praćene padom inicijative, motivacije, pažnje i odnosa prema obavezama. Uticaj na obrazovanje ogleda se najviše u pogledu socijalizacije, radnih navika, kvaliteta učenja i društveno-emotivnog statusa.

 

Za nastavnike je najveći izazov bio vezan za prilagođavanje, organizaciju života i rada, baratanje kompjuterom i poznavanje IT-a (posebno za nastavnike sa sjevera zemlje). Za roditelje je najzahtjevniji aspekt bio kombinovanje porodičnih i radnih obaveza, jer su njihove uloge postale i složenije i zahtjevnije (roditelj-nastavnik-facilitator).

 

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Profesionalno i blagovremeno pružanje usluga posle koronavirusa“ koji finansira EU.

Komesar EU Varhelji posjetio infrastrukturni projekat koji EU finansira u Albaniji

Komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji posjetio je, zajedno sa albanskim premijerom Edijem Ramom, obilaznicu oko grada Valone na jugu zemlje, koju finansira EU.

 

Dionica puta duga 29 kilometara skratiće vrijeme putovanja ka Albanskoj rivijeri, povećati bezbjednost na putu, smanjiti zagađenje vazduha i donijeti nove mogućnosti albanskim preduzećima.

 

EU je podržala izgradnju obilaznice oko Valone sa 20 miliona eura. Osim toga, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kao vodeća međunarodna finansijska institucija i Evropska investiciona banka (EIB) obezbijedile su kredite u iznosu od po 18 miliona eura.

 

Tokom zajedničke konferencije za novinare sa premijerom Ramom, komesar Varhelji je rekao: „Sa zadovoljstvom danas posjećujem obilaznicu oko Valone. Ovo je lijep primjer naše bilateralne pomoći Albaniji i pokazuje kako možemo da mijenjamo region zahvaljujući našem ekonomskom i investicionom planu“.

 

Obilaznica oko Valone predstavlja vitalnu vezu u jugozapadnoj Albaniji. Njome će se poboljšati uslovi drumskog saobraćaja u Valoni i okolnim oblastima, uključujući priobalni put duž Valonskog zaliva. Ova dionica puta donijeće korist turizmu, podstaći privatni sektor i olakšati trgovinu, podstaći regionalni i nacionalni rast i doprinijeti ekonomskoj i društvenoj koheziji.

 

Predsednica Fon der Lajen u Skoplju

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetila je u četvrtak, 14. jula, Skoplje, prijestonicu Sjeverne Makedonije. Tokom posjete, predsjednica Fon der Lajen se prvi put susrela sa Stevom Pendarovskim, predsjednikom Sjeverne Makedonije, a posle njega i sa premijerom Dimitarom Kovačevskim.

 

Kao centralni događaj njene posjete, predsjednica Fon der Lajen se obratila Parlamentu Sjeverne Makedonije na svečanoj sjednici kojoj su prisustvovali predsjednik, premijer, poslanici i državni zvaničnici.

Savjet EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora i EU sastale su se – na ministarskom nivou – na 11. Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je održan u Podgorici.

 

To je bio prvi put da je sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana. Time je podvučena nedvosmislena posvećenost Evropske unije integraciji čitavog regiona u EU i procesu pridruživanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o strategiji pristupanja – posebno u svijetlu Izvještaja Komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu. Učesnici su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pridruživanju, sa sva 33 pregovaračka poglavlja otvorena i tri privremeno zatvorena.

 

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje takođe je razmotrio bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmijenio mišljenja o nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Evropska strana svesrdno je pohvalila potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila to kao očigledan znak strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pridruživanja EU. Učesnici su takođe pozdravili već preduzete napore za implementaciju sankcija i podstakli ih da nastave sa neophodnim koracima za potpunu primjenu usvojenih restriktivnih mjera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Žozep Borel i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsjedavao visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Susret YEA sa austrijskom ministarkom pravde gospođom Almom Zadić.

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine: Armin Poljak, Nikola Bodulović, Hana Kunić, Nejra Gurbeta, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir imali su priliku da se upoznaju sa austrijskom ministarkom pravde gospođom Almom Zadić, koja je učestvovala u panel diskusiji pod nazivom „Quo vadis, Bosnia and Herzegovina?“ zajedno sa ambasadorom EU gospodinom Johanom Satlerom i predstavnicima civilnog društva BiH.

 

Nakon diskusije, YEA su imali priliku da razgovaraju sa gospođom Zadić, da joj predstave rad mreže YEA, kao i da razgovaraju o položaju mladih u Bosni i Hercegovini.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i/ili posluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Njemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 
Glavni cilj programa je povećanje kapaciteta profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da se bolje prilagode promjenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse nezavisnog medijskog sektora, program će pružiti kombinaciju značajnih kapitalnih investicija, prilagođenu tehničku podršku i niz aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unaprjeđivanje poslovanja i razvoj kvalitetnog novinarstva.
 

Program će doprineti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja EU na Zapadnom Balkanu putem izgradnje kapaciteta u medijskim kućama i podsticanja povoljnog okruženja za pluralističke medije.

 

U okviru ovog programa biće dodijeljeno 20 grantova u iznosu do 150.000 eura. Očekuje se da će ovi projekti trajati najviše tri godine.

EU i EBRD finansiraće dionicu puta od Skoplja do granice sa Kosovom

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansiraju novu dionicu autoputa u Sjevernoj Makedoniji, od prijestonice Skoplja do graničnog prelaza Blace, na granici sa Kosovom. Novi put obezbijediće brže i lakše veze za trgovinu i građane.  

Bespovratna sredstva EU za investicije u iznosu od 20,8 miliona eura, kao i sredstva u iznosu od 8,8 miliona eura za tehničku saradnju za pripremu, sprovođenje i nadzor radova, biće dopunjena kreditom EBRD-a u iznosu od 167,6 miliona eura za izgradnju autoputa. Ova strateška dionica unaprijediće veze kako u regionu, tako i sa Evropskom unijom. Ona je dio transportne arterije od Skoplja do Prištine, koja je posljednjih godina zabilježila povećan obim saobraćaja, a takođe je dio veće evropske putne mreže koja povezuje Švedsku sa Grčkom preko Zapadnog Balkana.

 

Novi autoput sa dvije trake u svakom pravcu prolaziće paralelno sa postojećim nacionalnim putem A4, koji ima po jednu traku u svakom pravcu, izgrađenim prije više od 50 godina. To će dovesti do značajnog poboljšanja bezbjednosti u saobraćaju. Takođe se očekuje da će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje kroz povećanu povezanost i ekonomsku integraciju u regionu.

EU i EBRD podržavaju prelazak na solarnu energiju u Sjevernoj Makedoniji

Planovi za dekarbonizaciju u Sjevernoj Makedoniji čine veliki korak naprijed. Evropska unija podržava javno elektroenergetsko preduzeće Elektrana iz Sjeverne Makedonije (ESM), u realizaciji projekta od 30 MW fotonaponske (PV) snage koji se sastoji od 10 MW na dijelu zatvorenog rudnika uglja termoelektrane Oslomej i 20 MW pored termoelektrane Bitolj. EU će kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 5 miliona eura. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozajmljuje 25 miliona eura kao dopunu ovom razvoju.

 

Ambasador Dejvid Gir, šef Delegacije EU u Severnoj Makedoniji, rekao je: „Vidimo konkretne akcije u ostvarivanju Zelene agende za Zapadni Balkan i u pretvaranju Ekonomskog i investicionog plana u stvarnost. Investiciona bespovratna sredstva WBIF-a, kao i kredit EBRD-a, koji podržavaju prelazak elektrana Oslomej i Bitolj sa uglja na solarnu energiju, predstavljaju jasan pokazatelj da zemlja preduzima prave korake – prelazi na zelenu energiju, uz sprovođenje pravednog društvenog procesa tranzicije. Ova investicija je dugo kasnila i dolazi u pravo vrijeme za Sjevernu Makedoniju, obezbjeđujući čistu i bezbjednu snabdjevenost energijom.“

 

Nove solarne elektrane su nastavak prvog postrojenja od 10 MW PV izgrađenog na zatvorenim rudnicima uglja u Oslomeju i dokaz su dekarbonizacionog puta ESM-a i čitave zemlje. Kada prorade, novi objekti će proizvoditi skoro 48 GWh električne energije godišnje, što je dovoljno za snabdijevanje 10.000 domova, a uštedeće 44.000 tona CO2 godišnje. Projekat će takođe podržati namjeru EMS-a da obnovi rudnike koji su nekada snabdijevali termoelektrane ugljem.