Skip to main content

Author: WeBalkans

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i proizvode boljeg kvaliteta.

Milenko Nedić (47) bio je zaposlen u Vojsci. On je 2005. godine, u sklopu vladinih reformi, proglašen viškom zajedno sa još 3.000 kolega, tako da je preko noći ostao bez posla. Kada je morao da odluči šta dalje da radi, sjetio se svojih roditelja, koji su se bavili poljoprivredom i što je u osnovi bio jedini drugi posao kojem je bio vičan.

On i njegova žena podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli svoju malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa kredita i nedostatka kapaciteta bračnog para. Tada se pojavila prilika za Milenka i njegovu suprugu da prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku instrumenta EU za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD II). „Kroz IPARD programe uspio sam da kompletiram našu mehanizaciju i nabavim sisteme za mužu, kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. Na posljednjem konkursu dobio sam podršku od oko 48.000 eura, koju sam dopunio sa mojih 32.000 eura“, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i jednu od najvećih farmi u svojoj regiji.

„Prije početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbjednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru .“

Bezbjednija hrana

Priča Milenka Nedića nije jedina uspješna priča u kojoj je učestvovao IPARD II u Crnoj Gori. Do sada je najmanje 254 poljoprivrednika koristilo sredstva IPARD II i imali su koristi od poboljšanja uslova rada na svojim gazdinstvima. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: „Prije početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbjednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru“. Prema Gordaninim rečima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i preko 100 novih radnih mjesta, koja su uglavnom dobili mladi ljudi.

Crna Gora trenutno koristi raspoloživa sredstva iz IPARD II programa koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno za Crnu Goru usvojila program IPARD III za period 2021-2027. godine. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. „Pokrećemo IPARD III sa mnogo više iskustva i znanja stečenog sprovođenjem konkursa kroz program IPARD II. Mi, kao i primaoci, mnogo smo iskusniji i vjerujem da će se beneficije značajno povećati. Planirana je i akreditacija novih mjera, tako da će se otvoriti mogućnosti da korisnici dobiju veću podršku i da Crna Gora kao zemlja povuče više sredstava EU koja su joj na raspolaganju“, kaže ona.

„Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahtijeva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretprijemnu pomoć (IPA), koji ima za cilj podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretprijemnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD) fokusiran je na ruralna područja i poljoprivredno-prehrambene sektore tih zemalja. Ovim sredstvom EU korisnicima pruža finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bili održiviji i uskladila ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nedovoljno ljudi na tržištu rada spremno je da se bavi poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD-ovog konkursa važan doprinos. „Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahtijeva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

Otvoren izviđački kamp za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Projekat koji finansira EU podržava unaprjeđivanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon možete pronaći na odličnoj lokaciji: u blizini šume, na plaži uz Ohridsko jezero. Nalazi se i nedaleko od centra Struge. Izviđački kamp otvoren je sedamdesetih godina prošlog vijeka sa najosnovnijom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja izvedena su tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve zidane zgrade sa osam prostorija.

„Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Marjan Glavinčeski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Pojašnjava da uprkos prekrasnom ambijentu u kojem se kamp nalazi, on nije bio privlačan posetiocima. „Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvjetljenje.“

Srećom, prije tri godine, kada je uprava odlučila da potraži podršku kako bi poboljšala uslove boravka, otvorile su se nove mogućnosti za ovaj izviđački kamp. Podršku su pronašli u Evropskoj uniji i zajedno su pretvorili kamp u jedno od najatraktivnijih mesta na Zapadnom Balkanu.

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansira EU podržao je kamp u cilju unaprjeđivanja njegove fizičke infrastrukture, kao i uvođenja novih atrakcija za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam sojenica, proširio postojeću zgradu i unaprijedio infrastrukturu dijela za šatore. Kao rezultat toga, sada u kampu istovremeno može da boravi 200 posjetilaca, a na raspolaganju im stoje i pristojni toaleti i topla voda.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i planinarske ture i kajakaštvo. Projekat je pomogao u kupovini opreme za ove usluge i podržao obuku instruktora. „Sada smo u mogućnosti da popunimo vrijeme naših posjetilaca tokom boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtraženija atrakcija među posjetiocima“, kaže Marjan.

„Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške.“

O projektu

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija koja se finansira iz bespovratnih sredstava Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijama i obezbijediće investiciona sredstva i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, investicija u destinacije i specifičnog prosperiteta destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i unaprjeđenje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijama.

Marjan objašnjava da se kao rezultat projekta znatno povećao broj posjetilaca, a prošle godine je broj inostranih turista bio veći nego domaćih. „Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške“, kaže Marjan.

Kamp je uložio prošlogodišnju zaradu u dalje unaprjeđivanje infrastrukture i planiraju da ubuduće uvode nove atrakcije, kao što je paraglajding. „Želimo da se dalje razvijamo i postanemo važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu“, kaže Marjan.

Bebbo aplikacija, onlajn savjetnik za roditelje u Crnoj Gori

Onlajn aplikacija koja pruža pouzdane savjete roditeljima sada je dostupna besplatno svim porodicama u Crnoj Gori.

Maja Miranović je majka petogodišnje djevojčice i, kao i svi roditelji, zainteresovana je za najbolje načine vaspitavanja djece, uključujući zdravlje i bezbjednost, razvoj i učenje. Međutim, dobijanje pouzdanih savjeta o roditeljstvu nije uvijek lako, jer je dostupno mnogo izvora, zvaničnih i nezvaničnih informacija. Maja od februara ove godine koristi mobilnu aplikaciju Bebbo kako bi našla odgovor na većinu ključnih pitanja koja ima o roditeljstvu.

„S obzirom na to da živimo u eri internet komunikacije i uspona društvenih mreža, skloni smo da budemo preplavljeni informacijama i sajvetima iz različitih izvora i nismo u mogućnosti da odmah procijenimo njihovu pouzdanost. Aplikacija Bebbo mi štedi vrijeme i energiju jer sve što nađem u njoj potiče iz kredibilne ustanove, pa je preporučujem svim roditeljima koje poznajem“, kaže Maja.

Bebbo aplikacija je besplatno onlajn sredstvo koje je pokrenuto u februaru ove godine, a Maja se nalazila u probnoj grupi roditelja koji su isprobali Bebbo i dali svoje predloge za dalji razvoj aplikacije. Od kada je pokrenut, Maja ga aktivno koristi i preporučuje drugim roditeljima. Ona opisuje savjete i članke u aplikaciji Bebbo kao konkretne, sažete, provjerene i pouzdane. „Nekoliko ‘brainteasersa’ predloženo za datu dob ne samo da su nam uštedjeli vrijeme i da smo je dobro zabavljali, već su mi i pokazali da je moje dijete sposobno da razmišlja na način koji do tada nisam primjećivala“, kaže Maja.

„Aplikacija je preuzeta više od 7.800 puta u Crnoj Gori. Roditelji su je u proseku ocijenili ocjenom 4,53 od 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo novim sadržajem i pokušavamo da ga učinimo korisnim za što više roditelja i profesionalaca.“

Roditeljske vještine u jednoj aplikaciji

Aplikaciju Bebbo razvila je i pokrenula Unicefova Regionalna kancelarije za Evropu i Centralnu Aziju, uz učešće Evropske unije. Aplikacija je osmišljena da pomogne roditeljima djece mlađe od šest godina sa jednostavnim savjetima o temama kao što su dojenje i odvikavanje od dojenja, zdravlje, ishrana, imunizacija, učenje, igračke i igre za djecu, prekretnice u razvoju i pozitivno roditeljstvo. Korisni i interaktivni alati pomažu u njegovanju i poboljšanju zdravlja i razvoja djece. Ida Ferdinandi, Unicefova službenica za razvoj u ranom detinjstvu u Crnoj Gori, objašnjava da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima i povratnim informacijama roditelja. „Aplikacija je preuzeta više od 7.800 puta. Roditelji su je u prosjeku ocijenili ocjenom 4,53 od 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo novim sadržajem i pokušavamo da ga učinimo korisnim za što više roditelja i profesionalaca.“

Ida dalje objašnjava da su sav sadržaj razvili i provjerili stručnjaci za razvoj u ranom djetinjstvu i veliki tim stručnjaka, uključujući programere, stručnjake za dečju psihologiju i praktičare. Pored toga, kancelarija Unicefa u Crnoj Gori radila je na prilagođavanju aplikacije specifičnim lokalnim potrebama.

„Morali smo da prilagodimo sadržaj našim okolnostima, pa smo se udružili sa Institutom za javno zdravlje koji je unakrsno provjerio i prilagodio neke članke, ili razvio novi sadržaj. Na primjer, prilagodili smo kalendar vakcinacije, koji se veoma razlikuje od drugih zemalja, kalendar posjeta pedijatru, dostupne zdravstvene usluge i informacije o telefonskim brojevima i dežurnim telefonskim linijama. Morali smo da se kontekstualizujemo, kako bi ljudi u Crnoj Gori preko naše aplikacije mogli da dobiju kompletne usluge”, kaže Ida.

„Finansijska podrška EU bila je od ključnog značaja za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za njeno pokretanje na lokalnom nivou. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnoštvom funkcija koje zadovoljavaju različite potrebe koje roditelji mogu imati. Čitav proces je uključivao višemjesečni trud prilično velikog stručnog tima. Za prilagođavanje aplikacije lokalu koristili smo resurse iz projekta „EU i Unicef za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori“.

O projektu

Aplikaciju za roditeljstvo razvio je Unicef. Projekat „Ublažavanje uticaja koronavirusa na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“ koji finansira EU podržao je razvoj nekih dodatnih osobina aplikacije i unaprjeđenja, kao i tekuću tehničku podršku kancelarijama zemalja Zapadnog Balkana tokom faze adaptacije. Projekat su 2021. godine pokrenuli Unicef i Generalna direkcija Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju. Cilj je da se ojačaju nacionalni sistemi zdravstva, obrazovanja, ranog razvoja u djetinjstvu i zaštite djece kako bi se obezbijedio kontinuitet u pružanju osnovnih usluga za ugroženu djecu i njihove porodice u neposrednom i dugoročnom odgovoru na koronavirus. U Crnoj Gori je prilagođavanje aplikacije finansirano kroz projekat „EU i Unicef za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori“ (2020-2023).

Prema Idinim riječima, razvoj aplikacije bio je veoma zahtjevan u smislu sredstava i stručnosti. „Finansijska podrška EU bila je od ključnog značaja za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za njeno pokretanje na lokalnom nivou. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnoštvom funkcija koje zadovoljavaju različite potrebe koje roditelji mogu imati. Čitav proces je uključivao višemjesečni trud prilično velikog stručnog tima. Za prilagođavanje aplikacije lokalu koristili smo resurse iz projekta „EU i Unicef za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori“.

Ona objašnjava da Institut za javno zdravlje u Crnoj Gori razmišlja o tome da na duže staze preuzme upravljanje aplikacijom. U međuvremenu, Unicef i Institut za javno zdravlje razvijaju novi sadržaj i objavljuju ga u okviru aplikacije.

YEAs play an active role in EXIT festival

At this year’s EXIT festival in Novi Sad, Serbia, Young European Ambassadors (YEAs) organised and took part in a range of activities with the aim of promoting EU values, meeting other cultures, and contributing to discussion of important contemporary topics.

 

The first day of the festival was dedicated to getting to know their peers from around the Western Balkans and the rest of Europe, exchanging ideas, and sharing experiences and attitudes. It served as a chance for YEAs to inform people about what the EU offers and the policies it has. Visitors whom they interviewed included members of civil society organisations and other activists on social and environmental issues.

 

According to the visitors, the key topics that the EU should advocate for are recycling; more job opportunities for graduates; fighting against global warming and the use of nuclear energy; immigrants’ rights; the importance of adopting kids in gay marriages; and the environment – specifically the carbon footprint of the EU and sponsorship of inventions that create reusable energy. The overall opinion was that citizens can and should do more in tackling these important issues including contributing to increasing the inclusion of vulnerable groups in society, speaking out on human rights violations and in general being more socially active.

 

Visitors also shared initiatives in everyday life, but also during the EXIT festival, to preserve the environment. Some of the activities that they mentioned were volunteering to clean parks and neighbourhoods and teaching kids in schools how to recycle.

 

Their first associations with the EU included democratic politics, peace, equality, justice, human rights and EU funds for artists. Most of the people interviewed had participated in EU educational programmes or knew someone who had. These included sessions of the European Youth Parliament discussing problems faced by youth in Europe, Erasmus+ projects and other projects related to arts and culture that are funded by the EU.

 

At the end of the interviews, participants offered messages to young people from the Western Balkans on the future of the EU. Three of the most significant were:

 “Be nice to nature, elderly people and kids because everyone appreciates gestures of kindness”

“The European Union was created to maintain peace in Europe, especially between France and Germany. The future of the Union is to prevent more wars like the Ukrainian one from happening.”

“The EU donates a lot of money; you should use it.”

 

During their four days spent at the Petrovaradin fortress, enjoying good music and diversity, YEAs showed once again that EU values are human values, that Western Balkan culture is part of EU culture and that the EU is not only the future of the region but the present as well.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji trebalo bi da imaju koristi od novog finansiranja koje obezbjeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koje Evropska unija sufinansira podsticajnim grantovima.

 

Banka daje kredit od 3 miliona eura ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbjeđuje 450.000 eura u podsticajnim grantovima za podršku lokalnim preduzećima, u namjeri da se ojača konkurentnost. Više od polovine ukupnog iznosa kredita biće namijenjeno ulaganju u zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Kredit će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za mala i srednja preduzeća i podržati ih dok se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da podnesu zahtjev za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih pogona, nove opreme i poslovanja. Preduzeća će takođe imati priliku da ulažu u postizanje standarda EU u oblasti zaštite životne sredine, bezbjednosti radnika i kvaliteta proizvoda i bezbjednosti, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja budu ušla u program finansiranja automatski će ispunjavati i uslove za podsticajna bespovratna sredstva u iznosu od 15% od iznosa kredita.

 

Ovi aranžmani su dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu, koji sufinansira EU. Inicijativa je usmjerena na unaprjeđivanje standarda poslovanja i proizvoda malih preduzeća kako bi mogla da konkurišu na lokalnom i na tržištu EU.

Otvoreno 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkog filma Dokufest počeo je svoje 21.  izdanje projekcijom filma „Vatra ljubavi“ koji je režirala američka rediteljka Sara Dosa. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz cijelog svijeta biće prikazano tokom festivalske nedjelje u Prizrenu. Pored projekcija, posjetioci će moći da prisustvuju i aktivnostima kao što su radionice, master kursevi i diskusije.

 

Svake godine ovaj najveći filmski festival na Kosovu ispunjava bioskope i improvizovane projekcije širom istorijskog centra Prizrena nudeći više od 200 pažljivo izabranih filmova iz cijelog svijeta. Osnovan sa ciljem da revitalizuje filmski i kulturni život u Prizrenu, Dokufest je izrastao u najznačajniji festival dokumentarnog i kratkog filma u Jugoistočnoj Evropi, a od 2019. godine je festival koji BAFTA priznaje kao kvalifikacioni za kratke filmove. Evropska unija sufinansira ovaj festival.

 

Ovogodišnji moto festivala je „Kako preživjeti?“, a tema će biti obrađena iz različitih uglova kao što su klimatske promjene, fizički opstanak i rat u Ukrajini.

EIB Global u pojseti Crnoj Gori

Delegacija Evropske investicione banke (EIB), banke Evropske unije, i njene nedavno osnovane razvojne filijale EIB Global sastala se 29. jula u Podgorici sa vladom Crne Gore. Njihov cilj bio je da identifikuju nove projekte i nastave uspješnu saradnju na ubrzavanju društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, kao i njenog pridruživanja Evropskoj uniji.

 

Na čelu sa vršiocem dužnosti generalnog direktora Markusom Berndtom, delegacija EIB Global-a sastala se s premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem, potpredjsednicima Vlade Jovanom Marović i Ervinom Ibrahimovićem i ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem. Oni su razgovarali o investicionim mogućnostima u Crnoj Gori koje je pokrenuo Ekonomski i investicioni plan Evropske unije za Zapadni Balkan, kao i o načinima na koje EIB Global može da podrži Crnu Goru u privlačenju sredstava koja su stavljena na raspolaganje ovim i drugim programima EU.

 

Od 2020. godine, EIB Global i Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IDF) stekli su pravo na 150 miliona eura u povoljnijim kreditima za podsticanje postpandemijskog oporavka i dekarbonizacije crnogorske privrede. Saradnja EIB Global-a sa IDF-om pomogla je malim i srednjim preduzećima da se brže oporave od pandemije i podržala je tranziciju Crne Gore ka kružnoj, zelenoj, održivoj i društveno pravednoj ekonomiji.

YEA učestvuju u „So Keres Europa?!“ forumu u Tirani

‚So Keres Europa?!’ (na romskom jeziku: Šta ima, Evropo?!) je međunarodni sedmodnevni društveni forum, dio aktivnosti u okviru Tirane, evropske prijestonice mladih, koji je okupio preko 150 mladih ljudi, uključujući Mlade evropske ambasadore (YEA), iz cijele EU, sa Zapadnog Balkana i Turske, da prisustvuju nizu radionica. Među učesnicima bili su i Romi i oni koji nisu Romi, a svi su učestvovali na radionicama sa temama o ljudskim i manjinskim pravima u Evropi, intersekcionalnosti, umjetnosti i kulturi, zagovaranju za pitanja mladih i otporu Romima, održanim u Tirani od 11. do 17. jula.

 

Poslije čitave nedjelje radionica, forum je kulminirao javnom manifestacijom – Međunarodnim festivalom romske omladine – na kojem su grupe predstavile rezultate svog rada, a predstavnici Evropske prijestonice mladih, predstavnici vlade i domaći političari imali su priliku da se zajedno sa onima iz cijele Evrope založe za raznolikost i uključivanje svih mladih ljudi.

 

Domaćini manifestacije bili su Roma Active Albania i Tirana, prijestonica mladih, a sufinansirali su je EU, Erazmus+ i Tirana, Evropska prijestonica mladih 2022. godine.

YEA se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na žrtve holokausta

Od 2010. godine, mladi Romi i ne-Romi okupljaju se svake godine 2. avgusta na Dan sjećanja na žrtve holokausta. Ove godine, Međunarodna romska omladinska mreža Ternype okupila je oko 150 mladih iz cijele Evrope u Krakovu i Aušvic-Birkenauu na ovom jedinstvenom omladinskom događaju pod nazivom Dikh he na bister („Vidi i ne zaboravi“). Ove godine skupu se pridružila i mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije Olta Šehu.

 

Manifestacija je dio inicijative za sjećanje na genocid nad Romima i koja ima za cilj podizanje svijesti među mladim Evropljanima, civilnim društvom i donosiocima odluka o genocidu nad Romima, kao i o mehanizmima antiromizma u današnjem izazovnom kontekstu rastućeg rasizma, govora mržnje i ekstremizma u Evropi. Cilj manifestacije je izgradnja kapaciteta mladih aktivista i omladinskih organizacija i njihovo motivisanje da preuzmu aktivnu ulogu u promovisanju obrazovanja u znak sjećanja i šire ga na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovom inicijativom romska omladina se zalaže za zvanično priznavanje 2. avgusta kao Dana sjećanja na žrtve romskog holokausta.

 

Pored skupa održanog 2. avgusta, edukativna manifestacija u Krakovu uključuje i druge aktivnosti rasprostranjene na pet punih dana, gdje će Olta i drugi mladi iz mnogih zemalja imati priliku da uče o holokaustu i antiromizmu i ljudskim pravima danas.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija).

Most u Gradiški završen uz bespovratna sredstva EU od 3,2 miliona eura

Završetak radova na prekograničnom mostu u Gradiški, jednom od najvažnijih projekata na Savi koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, obiljeležen je 29. jula. Evropska unija je sufinansirala izgradnju mosta sa 3,2 miliona eura bespovratnih sredstava u kombinaciji sa povoljnim kreditom Evropske investicione banke (EIB) od 5,6 miliona eura.

 

Most od 430 metara povezivaće autoput Ruta 2a u Bosni i Hercegovini sa autoputem u Hrvatskoj koji je u izgradnji i koji će ići od granice sa Bosnom i Hercegovinom preko Okučana do granice sa Mađarskom. Zajedno sa graničnim prelazom, most će obezbijediti vezu sa Transevropskom osnovnom mrežom na Koridoru Vc i predstavljaće veliku promjenu za lokalnu privredu.

 

Kada bude otvoren za transport, most u Gradiški će značajno smanjiti vrijeme čekanja na granici i olakšati brži i bezbjedniji put za preduzeća i građane BiH i regiona, što će dovesti do većeg rasta i novih mogućnosti za zapošljavanje. Projekat predstavlja važan korak ka integraciji Zapadnog Balkana u okviru Agende Evropske unije za povezivanje, čiji je cilj unaprjeđivanje infrastrukturnih veza u regionu.

 

Ovo je drugi prekogranični most preko Save koji je Evropska unija sufinansirala u BiH. Prošle godine otvoreni su most, autoput i granični prelaz u Svilaju, za šta je Evropska unija obezbijedila 25 miliona eura bespovratnih sredstava.

 

EU je u BiH do sada izdvojila preko 640 miliona eura bespovratnih sredstava za 19 projekata u sektoru saobraćaja, uključujući nekoliko dionica Koridora Vc, ali i željeznice, plovnih puteva i luka. Zemlja je imala velike koristi od Programa povezanosti sa EU i sada takođe od Ekonomskog investicionog plana.