Skip to main content

Author: WeBalkans

Promovisanje ljudskih prava u tradicionalnom okruženju

Organizacija u Albaniji pomaže u promovisanju ljudskih prava i volonterizma mladih uz podršku projekta koji finansira EU.

Opština Diber nalazi se u planinskom regionu na obali rijeke Crni Drim na sjeveroistoku Albanije, blizu granice sa Sjevernom Makedonijom. Diber trpi veliki uticaj iseljavanja, posebno mladih ljudi, koji kažu da u Diberu nema šta mnogo da se radi. Međutim, lokalna nevladina organizacija Lokalna akciona grupa (LAG) već godinama radi na tome da to mjesto učini zanimljivim za mlade pružajući im priliku da doprinesu društvu i budu aktivniji.

Erblina ima 21 godinu, rođena je u Diberu, a trenutno studira medicinu u Tirani. Ona je dio Lokalne akcione grupe od svoje šesnaeste godine i nastavlja da sarađuje sa njima kada dođe kući za praznike. Objašnjava da je aktivistkinja od prvog razreda srednje škole. „Imala sam mnogo koristi od volonterizma: to mi je pomoglo da se formiram kao osoba. A tu je i sjajan osjećaj kada pomažete a vaš doprinos daje rezultate“, kaže ona.

„Odlučili smo da moramo da uradimo nešto da popunimo prazninu, kroz zagovaranje i lobiranje za ljudska prava.“

Izgradnja kapaciteta za jačanje lokalnih aktivnosti

 Lokalna akciona grupa osnovana je 2016. godine. Tada je Kimete radila kao učiteljica i za Međunarodni Crveni krst. Ona objašnjava da je Diber jedan od najsiromašnijih regiona u Albaniji, gdje pored siromaštva postoje i pitanja vezana za tradicionalni mentalitet koji utiče na ljudska prava. Vidjela je da se veoma malo radi na rješavanju ovog pitanja. „Zato smo odlučili da treba da uradimo nešto da popunimo prazninu, kroz zagovaranje i lobiranje za ljudska prava“, kaže ona.

Budući da su lokalna organizacija na udaljenoj lokaciji, Kimete i njeni prijatelji imali su vrlo malo iskustva sa onim što je bilo potrebno za vođenje nevladine organizacije i malo mogućnosti da steknu neophodne vještine. Na njihovu sreću, šansu im je pružio projekat Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva (TACSO) koji finansira EU, a čija je misija da unaprijedi kapacitete i ojača ulogu organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu.

Sa znanjem stečenim kroz TACSO, LAG je uspio da doprinese zajednici kroz projekte fokusirane na ljudska prava i druge teme. Njihov prvi projekat, koji je bio usmjeren na sprječavanje nasilja u porodici, a koji je takođe finansirala EU, jedan je od najvažnijih za Kimete. Ona objašnjava da, s obzirom da je Diber veoma tradicionalna regija, žene nimalo nisu bile sklone da govore o slučajevima porodičnog nasilja i zlostavljanja od strane muškaraca u njihovim porodicama. „Ženama u ruralnim oblastima je veoma teško da govore o nasilju ili da traže pomoć na temu nasilja. Činjenica da smo lokalna organizacija bila je veoma korisna u tom smislu jer smo imali lakši pristup domaćinstvima i obišli svaku kuću, razgovarali sa mnogim ugroženim ženama i podržali ih na mnogo načina“, kaže ona.

„Projekat EU TACSO je sa nama od prvog dana i oni su od suštinskog značaja za naš uspjeh.“

O projektu

Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj (TACSO) je regionalni projekat koji finansira Evropska unija i kojim se unapređuju kapaciteti i jača uloga organizacija civilnog društva (OCD). Projekat pomaže organizacijama civilnog društva da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu, a takođe razvija podsticajno okruženje za civilno društvo i pluralistički razvoj medija.

Projekat se sprovodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. TACSO je dio mehanizma EU Instrumenta za civilno društvo koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u onim zemljama koje još nisu deo EU. OCD igraju važnu ulogu za Evropsku uniju i smatraju se ključnim akterima u podršci procesu pridruživanja njihove zemlje.

Za Kimete, najveći uspjeh organizacije mogla bi da bude uključenost mladih ljudi u njihove aktivnosti. Organizacija trenutno ima preko 300 aktivnih volontera koji redovno učestvuju u radu. „Diber nema nijednu omladinsku organizaciju ili predstavništvo mladih na lokalnom nivou. Uključivanjem u aktivnosti naše organizacije pružili smo im priliku da pomognu drugima, ali i priliku da se njihov glas čuje“, kaže Kimete.

Međutim, Kimete je naglasila da bez podrške TACSO-a možda nijedan od tih projekata ne bi zaživio. TACSO je obučio njen tim na mnogo načina, uključujući pisanje predloga projekata, finansijsko upravljanje projektima, najbolje načine za korišćenje volontera, tehnike digitalne komunikacije i mnoge druge korisne vještine. Ona kaže: „Projekat EU TACSO je sa nama od prvog dana i oni su od suštinskog značaja za naš uspjeh“.

EU usvojila program IPARD III za Crnu Goru

Evropska komisija usvojila je program IPARD III za Crnu Goru, u vrijednosti od 63 miliona eura, za period od 2021. do 2027. godine. Prednosti koje nudi program IPARD III predstavljene su široj javnosti na svečanosti organizovanoj u vinariji Patrimonio, koja je korisnica IPARD-a, u naselju Bobija u Cetinju.

 

Crna Gora trenutno koristi preostala raspoloživa sredstva iz programa IPARD II, koja se zvanično mogu koristiti do kraja 2023. godine, tako da će sredstva iz novog programa IPARD III biti korišćena po isteku ovog roka. U svom obraćanju, ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pomenula je više od 250 investicija EU u poljoprivredu kroz program IPARD II.

 

„Izuzetno sam srećna što danas slavimo usvajanje programa IPARD III. Poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredna prerada u Crnoj Gori treba da se prilagode i unaprijede kako bi bili spremni i konkurentni za evropsko tržište kada zemlja postane punopravna članica EU. Naši IPARD programi pružaju vam dodatnu šansu da povećate poljoprivrednu proizvodnju i smanjite zavisnost od uvoza hrane. Ohrabrujem crnogorske poljoprivrednike i poljoprivredne prerađivače da u potpunosti iskoriste IPARD II i predstojeći IPARD III, kao što takođe ohrabrujem Ministarstvo da blagovremeno pripremi sprovođenje novih mjera IPARD III i pokaže da dobro upravlja sredstvima i zahtjevima EU“, rekla je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.

Prihvatni centar za migrante Borići renoviran zahvaljujući EU

Dana 21. jula svečano je otvoren renovirani prihvatni centar za migrante Borići u Bihaću. Rekonstrukcija fasade koštala je više od 200.000 KM, a cjelokupnu rekonstrukciju, kao i tekuće troškove za privremeni prihvatni centar, u ukupnom iznosu većem od milion eura, finansirala je Evropska unija.

 

Grad Bihać je počeo da prima migrantske i izbjegličke porodice sa djecom u decembru 2018. godine. Od tada se bivši studentski dom Borići koristi kao smještajni centar za porodice sa djecom, djecu bez pratnje i djecu odvojenu od porodice i druge ugrožene migrante. Ovo zdanje se u Bihaću smatra gradskom znamenitošću i njegovo renoviranje znači da kada više ne bude potrebno za smještaj migranata, zgrada će biti vraćena gradu u boljem stanju nego što je bila.

 

Evropska unija je pružila finansijsku i tehničku pomoć u vrijednosti od preko 100 miliona eura za podršku bosanskohercegovačkim vlastima u cilju obezbjeđivanja adekvatne pomoći migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama. U prihvatnom centru Borići trenutno boravi 243 migranta, uglavnom porodica s djecom iz Avganistana, Burundija i Kube.

EU4AGRI, projekat koji EU podržava, objavio novi javni konkurs

Projekat EU4AGRI, koji finansira EU, raspisao je javni konkurs za bespovratna sredstva za podršku uvođenju standarda i sertifikacije u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji.

 

Na osnovu ovog konkursa, Evropska unija će podržati poslovne subjekte u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini da uvedu određene standarde u svoje poslovanje ili obezbijede sertifikaciju svojih proizvoda, usluga ili proizvodnih procesa. Cilj konkursa je jačanje poljoprivredne i prehrambene industrije, unaprjeđivanje kvaliteta, higijene, sledljivosti i bezbjednosti hrane, povećanje konkurentnosti i olakšavanje pristupa tržištima.

 
Poziv je otvoren za mikro, mala i srednja preduzeća, zanate/preduzetnike i zadruge koje se bave proizvodnjom i/ili preradom poljoprivrednih proizvoda za ljudsku potrošnju, kao i udruženja koja okupljaju proizvođače/prerađivače za grupnu sertifikaciju.
 
Ukupan iznos ponuđen putem konkursa je milion KM, a iznosi grantova mogu se kretati od 5.000 do 50.000 KM, uz obavezno sufinansiranje sa 30% ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta.

Pristupačna i zdrava hrana za mlade

Projekat koji finansira EU podržava srednje stručne škole u proizvodnji zdrave hrane bez alergena.

Gojaznost je sve češća pojava među mladima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prema naučnim radovima rađenim u obje zemlje, gotovo 15 odsto mladih bori se sa gojaznošću, a preko 35 odsto njih, kako je opisano, ima višak kilograma. S druge strane, do 10% populacije osjetljivo je na određenu hranu, što se manifestuje alergijskim reakcijama koje narušavaju zdravlje. Naučno istraživanje zaključuje da je glavni uzrok tome povećana potrošnja brze hrane, a članovi nevladine organizacije „Udruženje Bezgranični“ iz Srbije preduzeli su mjere da bi se ova situacija poboljšala.

Pored dvije srednje stručne škole iz pograničnih gradova Rume u Srbiji i Zvornika u Bosni i Hercegovini, Udruženje Bezgranični pokrenulo je projekat čiji je cilj da podstakne zapošljavanje mladih u pograničnoj oblasti ponudom novih gastronomskih proizvoda. Pored zapošljavanja, projekat takođe ima za cilj da stvori zdrav, bezbjedan i dostupan asortiman hrane za mlade i ugrožene grupe, sa pristupačnom cijenom.

„Nažalost, u pograničnoj oblasti zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoje, tako da smo morali da se bacimo na posao.“

Nove hranljive avanture

Jovan Jovanović je rukovodilac projekta u Udruženju Bezgranični. On objašnjava da je njihova ideja bila da se poveća zaposlenost mladih u pograničnoj oblasti sa ciljem da se obezbijedi zdrava hrana za mlade, a posebno za mlade iz ugroženih grupa sa finansijskim izazovima. „Nažalost, u pograničnoj oblasti zdrava hrana i hrana bez alergena gotovo da ne postoje, tako da smo morali da se bacimo na posao“, kaže Jovan.

Srednja stručna škola Branko Radičević iz Rume i Srednja stručna škola Petar Kočić iz Zvornika učestvuju u projektu i nude ugostiteljsku obuku uz višedecenijsko iskustvo u radu sa mladima. Međutim, njima nedostaje oprema i savremena stručnost u podučavanju učenika da pripremaju zdravu hranu. Projekat im je u početku pomogao da renoviraju svoje kuhinje, opremivši ih najsavremenijom opremom. Nakon toga, projekat je pokrenuo dva programa obuke i stručne pomoći za nastavnike i učenike na temu zdrave ishrane i hrane bez alergena.

Zdrava hrana koju učenici proizvode u školama biće ponuđena u školskim menzama po pristupačnoj cijeni. Jovan objašnjava da će ti restorani biti registrovani kao socijalna preduzeća, što će takođe obezbijediti njihovu održivost. Restorani će biti neprofitni, ali sa prihodom koji ostvare moći će da kupe kvalitetne sastojke za pripremu hrane. Istovremeno, studenti će steći značajno iskustvo, tako da će već kada maturiraju biti spremni za tržište rada.

„Podrška EU bila je od presudnog značaja u sprovođenju ovog projekta, jer ni škole ni lokalne vlasti ne bi mogle da realizuju projekat na drugi način.“

O projektu

U okviru Prekograničnog programa Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 kao dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II), izdvajanja za 2016, 2017. i 2018. godinu, podržan je projekat „Zdravi i bezbjedni gastronomski proizvodi kao potencijal za novo zapošljavanje“ koji finansira EU. Projekat je počeo u maju 2022. godine i očekuje se da će biti završen do kraja 2022. godine . 

Udruženje Bezgranični identifikovalo je nedostatak organske, zdrave i hrane bez alergena izvan škola u pograničnom regionu, tako da će projekat takođe preduzeti aktivnosti na promovisanju specijalističkog znanja maturanata ovih škola na tržištu rada. Projekat će pokrenuti internet portal za ugostitelje koji će omogućiti poslodavcima da se direktno povežu sa kvalifikovanim učenicima čiju će stručnost škola garantovati.

Ovaj projekat je finansirala Evropska unija sa preko 250.000 eura. Jovan objašnjava da bez podrške EU ništa od toga ne bi bilo moguće. „Podrška EU bila je od presudnog značaja u sprovođenju ovog projekta, jer ni škole ni lokalne vlasti ne bi mogle da realizuju projekat na drugi način“, kaže. On se nada da će aktivnosti koje se preduzimaju u okviru projekta poslužiti kao primjer školama u drugim gradovima u Srbiji, kao i da će vlada na osnovu tih primjera umnožiti ovaj projekat.

Susret YEA sa Orkestrom mladih Zapadnog Balkana

Grupa mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Kosova posjetila je 19. jula Orkestar mladih Zapadnog Balkana (WBYO) na generalnoj probi pred njihov koncert u Prištini. U grupi su bili Amina Kaja, Desantila Murići, Eris Cunaku i Jora Zeneli. Mladi ambasadori su imali priliku da sa članovima Orkestra mladih Zapadnog Balkana razgovaraju o mreži YEA i mogućim prilikama za saradnju.

 

Omladinski orkestar Zapadnog Balkana inicijativa je Artium Eudore, prištinske nevladine organizacije koja promoviše umjetnost kao sredstvo za individualni i društveni napredak. Orkestar je prvi put bio na turneji u oktobru 2021. godine, a u maju 2022. svirao je u Novom Sadu za Dan Evrope. Posle koncerta u Prištini, orkestar je nastavio turneju u Skoplju i Novom Sadu, a nastupiće i u Mostaru (26. jula) i Kotoru (28. jula). Mladi muzičari će u avgustu nastupati pred njemačkom publikom na koncertima u Ahenu, Berlinu, Esenu, Kaselu i Konigsvinteru.

 

Turneja WBYO 2022 omogućena je uz podršku Generalne direkcije EU za proširenje i susjedstvo, EU na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, nekoliko Rotary klubova regiona Ahena, Engagement Global, ministarstava inostranih poslova Njemačke i Luksemburga, ambasade Češke na Kosovu i Austrijskog kulturnog foruma u Srbiji.

EU raspisala tender za osnaživanje civilnog društva u Srbiji

Delegacija EU u Srbiji raspisala je novi konkurs za podnošenje predloga za organizacije civilnog društva. Konkurs za podnošenje predloga koji finansira EU vrijedan je 4,8 miliona eura i usmjeren je ka osnaživanju civilnog društva u Srbiji da aktivno učestvuje u donošenju odluka daljim podsticanjem i stvaranjem povoljnog okruženja za civilno društvo, čime se ojačava proces integracije Srbije u EU.

 

Konkretno, ovaj konkurs će dodatno ojačati ukupne kapacitete civilnog društva putem Nacionalnog resursnog centra EU. Takođe će se povećati kapaciteti lokalnih i neformalnih grupa za zagovaranje i praćenje reformi i procesa integracije Srbije u EU kroz fleksibilnu finansijsku podršku organizacijama civilnog društva i neformalnim grupama u razvoju. Usmjeriće se na jačanje nedovoljno razvijenog civilnog društva u određenim sektorima i na pomoć u transformaciji neformalnih grupa u organizovane OCD.

 

Emanuele Žiofre, ambasador EU u Srbiji, rekao je: „Demokratija je jača kada je civilno društvo jako i sposobno da ojača transparentnost i odgovornost vlasti; i promoviše aktivno angažovanje građana unutar njihovih zajednica za inkluzivne i participativne procese. Izuzetno sam ponosan što će EU nastaviti da podržava srpsko civilno društvo i da doprinosi njegovoj efikasnosti i održivosti. Osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema i svi akteri, uključujući i državne institucije, treba da ga prepoznaju i tretiraju kao takvo.“

 

Nadovezujući se na stalno povećanje u dugoročnom periodu, godišnji doprinos EU dostići će 5,5 miliona eura, što predstavlja ukupan doprinos civilnom društvu u Srbiji od 17 miliona eura u trogodišnjem periodu. Ova pomoć će se pružati kroz kombinaciju modaliteta finansiranja, kako bi se odgovorilo na specifične potrebe različitih vrsta OCD-a u pogledu veličine, nivoa kapaciteta i geografskog prisustva.

 

Biće nastavljen kontakt sa manjim organizacijama, posebno kroz finansijsku podršku  organizacijama civilnog društva u razvoju i trećim stranama i fleksibilnim mehanizmima podrške.

Evropski kulturni prostori: u uži izbor ušlo 11 novih projektnih ideja

Šestočlani stručni žiri izabrao je 11 projektnih ideja za Evropske kulturne prostore koje će biti razvijene u konkretne projekte 2023. godine. Nakon poziva za podnošenje ideja, Evropska pripremna akcija Kulturni prostori odabrala je ove izuzetne projektne ideje, uključujući i jednu ideju iz Bosne i Hercegovine, kako bi podstakla nove oblike saradnje u kulturnim odnosima.

 

Ostale projektne ideje koje su se našle u užem izboru dolaze i iz zemalja kao što su Angola, Bangladeš, Kina, Kolumbija, Palestina i Turkmenistan. Izabrani projektni timovi su sada pozvani da dalje razvijaju svoje ideje u konkretne predloge.

 

U septembru će se predstavnici projektnih timova sastati u onlajn Laboratoriji Prostora (Spaces Lab) kako bi razgovarali o procesu, njihovim partnerstvima i modelima evaluacije. Konačan izbor projekata biće obavljen prije kraja godine, a očekuje se da će projekti biti realizovani između januara i oktobra 2023. godine.

 

Pripremna akcija Evropski prostori kulture (2019-2023) testira inovativne modele saradnje u kulturnim odnosima između evropskih i lokalnih partnerskih organizacija u zemljama van EU. Cilj akcije i njenih pilot projekata je da se pronađu novi načini saradnje u kulturnim odnosima, koji odražavaju strateški pristup EU međunarodnim kulturnim odnosima. Sedamnaest pilot projekata širom svijeta već je realizovano ili su u toku.

Evropska unija uvodi novu šemu mobilnosti za umjetnike i kulturne radnike u iznosu od 21 milion eura

Evropska komisija potpisala je sporazum sa Gete institutom o implementaciji nove šeme mobilnosti umjetnika i kulturnih radnika u iznosu od 21 milion eura pod nazivom Kultura pokreće Evropu (Culture Moves Europe), koja će postati stalna akcija u okviru programa Kreativna Evropa i koja se nadovezuje na uspješan pilot projekat I-Portunus, koji je funkcionisao između 2018. i 2022. godine. Šema se oslanja na preporuke koje su proistekle iz te probne faze.

 

Kultura pokreće Evropu pružaće bespovratna sredstva umjetnicima, kulturnim operaterima i organizacijama domaćinima iz svih sektora obuhvaćenih kulturnom oblašću i iz zemalja učesnica programa Kreativna Evropa. Umjetnici u usponu dobiće posebnu pažnju.

 

Kultura pokreće Evropu raspolagaće budžetom od 21 milion eura u naredne tri godine. To će omogućiti da oko 7. 000 umjetnika, stvaralaca i kulturnih radnika odu u inostranstvo na profesionalni razvoj ili ostvare međunarodnu saradnju, da koproduciraju, stvaraju i predstave svoje radove novoj publici.

 

Prvi konkursi očekuju se na jesen 2022. godine.

EU podržala prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori

Prvi Međunarodni sajam pršuta u Crnoj Gori – MESAP 2022 – organizovan je 14. i 15. jula na Dvorskom trgu na Cetinju, uz finansijsku podršku partnera, uključujući i Evropsku uniju u Crnoj Gori. Svoje proizvode predstavilo je sedamnaest izlagača iz Crne Gore, zemalja regiona i šire, što je posjetiocima dalo priliku da uživaju u besplatnoj degustaciji suhomesnatih specijaliteta.

 

Osim promocije pršuta, organizovane su i nagradne igre za posjetioce, takmičenje za najljepše uređen štand i koncerti popularnih lokalnih i regionalnih zvijezda kao što su Jelena Tomašević i ženski vokalni sastav Kaliope.

 

Sajam je imao i obrazovni karakter. Ugledni profesori i predavači, direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir i profesor Vladimir Tomović sa Univerziteta u Novom Sadu uveli su slušaoce u proces proizvodnje pršuta.

 

Pored Evropske unije u Crnoj Gori, prvi Međunarodni sajam pršuta MESAP 2022. podržali su i Klaster crnogorskog pršuta, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Stara kraljevska prijestonica Cetinje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Privredna komora Crne Gore i kompanija Mtel imate prijatelje.