Skip to main content

Author: WeBalkans

Nova mašina za elitni kvalitet

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Mliječna kompanija u Bosni i Hercegovini unaprjeđuje svoj proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH jedno je od najuspješnijih preduzeća za proizvodnju mliječnih proizvoda na tržištu u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u radu i usklađenosti sa visokim proizvodnim standardima, plava djetelina na ambalaži bijelih mliječnih proizvoda postala je nezaobilazna oznaka za kvalitet u bosanskohercegovačkim domaćinstvima. Megle grupa ima dugu tradiciju u proizvodnji mlijeka, koju je 1887. započeo Jozef Anton Megle u Bavarskoj.

„S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svežeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.“

Meggle je ušao na bosansko tržište početkom devedesetih godina. U početku su uvozili i distribuirali Megleove proizvode. Uskoro je kompanija počela da pravi planove za pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupili su fabriku mlijeka u Bihaću i etablirali se kao kompanija za proizvodnju mliječnih proizvoda. Megle BH nudi više od 150 proizvoda u svom asortimanu; posebno mjesto u mnogim domaćinstvima zauzimaju domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, pavlaka za kuvanje, kajmak, vaj-krem i drugi proizvodi.

Jadranka Penava pridružila se Megleu na samom početku njihovog rada u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih godina i danas je generalna direktorka preduzeća Megle BH. Ona objašnjava da ih je bosansko tržište srdačno primilo od početka, te da su imali kontinuirani uspjeh i stalni rast od početka svog poslovanja u Bosni i Hercegovini. „Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 poljoprivrednika širom zemlje, koje smatramo veoma važnim dijelom našeg poslovanja, jer ako nemate kvalitetno mlijeko u svojoj okolini onda ne možete biti uspješni u ovom poslu“, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku projekta EU4AGRI, kompanija je unaprijedila svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sira i kajmaka bili su 1.800 pakovanja na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 pakovanja različitih težina, u istom vremenskom periodu. Ova mašina takođe omogućava pakovanje proizvoda u različite oblike ambalaže, što je od suštinskog značaja prilikom stavljanja proizvoda na tržište. „S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, bilo nam je potrebno da modernizujemo fabriku i proširimo kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili instaliranjem najsavremenije opreme, za koju smo djelimično dobili podršku kroz projekat EU4AGRI“, objašnjava Jadranka.

„Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Meggle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiranih od strane Evropske unije, ali zajednički implementiranih i sufinansiranih od strane Češke razvojne agencije i Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

Nabavka nove mašine doprinijela je i povećanju kvaliteta proizvoda i bezbjednosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjila je mogućnost ljudske greške. „Kao lider na tržištu BiH, očekuje se da će Megle zadovoljiti potrebe tržišta i poboljšati i razviti proizvodne procese, kao i da će imati kontinuirano lansiranje novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu“, dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija svakako će doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ove kompanije na domaćem i inostranom tržištu, a posebno u ispunjavanju kvalitetnih standarda za proizvode obilježene plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije iznosilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

 

Predsjednica Fon der Lajen u posjeti Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU za rješavanje energetske krize

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štedi Zapadni Balkan. EU je riješena da podrži naše partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske bezbijednosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice Fon der Lajen Zapadnom Balkanu ove nedjelje. Predsjednica je najprije posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje se sastala sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. U četvrtak ujutru, otputovala je u Prištinu kako bi se sastala sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Aljbinom Kurtijem. U popodnevnim časovima, predsjednica je zatim stigla u Tiranu, gdje se sastala sa predsednikom Albanije Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.

 

U petak ujutru predsjednica će otputovati u Sarajevo. Tamo će se sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i predstavnicima društva. U popodnevnim časovima, predsjednica Fon der Lajen otputovaće u Beograd kako bi se sastala sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Ona će, zajedno sa predsjednikom Vučićem, obići i Gasni interkonektor Srbija-Bugarska u selu Jelašnica. Na kraju, predsjednica će u subotu boraviti u Podgorici, gdje će se sastati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. U sklopu posjete, vidjeće projekat „Transbalkanski elektroenergetski koridor: dionica mreže u Crnoj Gori“.

Upravljanje granicama: EU potpisala sporazum sa Sjevernom Makedonijom

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska unija i Sjeverna Makedonija potpisale su 26. oktobra sporazum o operativnoj saradnji na upravljanju granicama sa Evropskom agencijom za granice i obalsku stražu (Frontex). Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, prisustvovali su potpisivanju sporazuma komesarke za unutrašnje poslove Ilve Johanson i češkog ambasadora u Sjevernoj Makedoniji Jaroslava Ludve koji predstavlja češko predsjedavanje Savjeta u ime EU, kao i ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog u ime Severne Makedonije.

 

Potpredsjednik za promovisanje našeg evropskog načina života Margaritis Skinas izjavio je: „Sve bliža saradnja Sjeverne Makedonije na polju migracija dio je njenog puta ka EU. Potpis ovog sporazuma o statusu sa Fronteksom je snažan dokaz za to. Migracije su nešto čime možemo da upravljamo samo zajednički.“

 

Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson izjavila je: „Drago mi je što danas mogu da potpišem ovaj sporazum o statusu, jer će on ojačati našu saradnju na polju migracija i upravljanja granicama. Fronteks će moći da raspoređuje stajaće jedinice koji će raditi rame uz rame sa graničarima Sjeverne Makedonije, sprečavajući prekogranični kriminal, posebno krijumčarenje i trgovinu ljudima, i obezbjeđujući bezbijednost građana Sjeverne Makedonije i Evropske unije.“

 

Pojačana saradnja partnera sa Zapadnog Balkana i Fronteksa doprinijeće rješavanju problema neregularnih migracija i dodatno pojačati bezbijednost na spoljnim granicama EU. Fronteks već raspolaže sa oko 300 oficira u regionu, u šta spadaju i oni koji učestvuju u zajedničkim operacijama na spoljnim granicama Unije sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom, u skladu sa trenutnim sporazumima o statusu. Operativni plan biće usaglašen direktno između Fronteksa i vlasti Sjeverne Makedonije kako bi se osigurala implementacija sporazuma o statusu. Njime će se omogućiti Fronteksu da pomogne Sjevernoj Makedoniji u upravljanju granicama, u sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivanju osoblja kako na granicu sa EU, tako i na granicama susjednih partnera sa Zapadnog Balkana. To će pomoći u rješavanju problema sve većeg broja neregularnih migracija i prekograničnog kriminala.

Bolja komunikacija umjetničkih i kulturnih projekata u javnom prostoru

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržava nevladinu organizaciju sa Kosova da unaprijedi svoje kapacitete na društvenim mrežama.

Foundation 17 je nevladina organizacija sa Kosova koju su pokrenule aktivistkinje Nita Zećiri i Ajete Kerćeli. Na samom početku, one su sarađivale na stvaranju vizuelnog i intelektualnog umetničkog djela koje istražuje psihološku i društvenu perspektivu kroz eksperimentalne video umjetnosti. Imale su ideje i motivaciju, ali iako su ova dva elementa bila važna, nisu bila dovoljna: bila im je potrebna podrška u smislu većeg broja saradnika, sredstava i – što je najvažnije – radnog i izložbenog prostora. Pošto su bile svjesne da se sa ovim problemima suočava većina umjetnika na Kosovu, odlučile su da pokrenu inicijativu koja će pomoći ne samo njima samima, već i kosovskoj kulturnoj sceni uopšte.

Kako su bile početnice u ovom poslu i bilo je teško dobiti sredstva od donatora, odlučile su da iznajme i renoviraju prostor od sopstvene ušteđevine, i pokrenule projektni prostor koji je otvoren i za druge umjetnike i organizacije.

„Foundation 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam.“

Liri Hašani se pridružila Foundation 17 tri mjeseca nakon pokretanja projekta Space 17, prvobitno kao asistentkinja na projektu Space a kasnije je unapređena u koordinatorku društvenih medija i informisanja. Ona objašnjava da je organizacija izgrađena na ličnom iskustvu osnivačica i potrebi da ponovo počnu da se koriste alternativni javni prostori. Pored toga, vjerovale su da su umjetnost i kultura sredstvo koje se može koristiti za pokretanje važnih društvenih promjena. Kako Liri ukratko objašnjava: „Foundation 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam”.

Od njenog pokretanja 2018. godine, organizacija je realizovala niz projekata spajanjem novih ideja ljudi različitog iskustva i profesija, ujedinjujući umjetnost, dotičući se različitih društvenih pitanja i pokušavajući da angažuje mlade ljude na različite načine.

Jedan od njihovih programa je Metamorfoza, koji ima za cilj da uvede umjetnost i kulturu u dijalog kako bi razgovarali o značaju korišćenja javnog prostora. Oživljavanjem i revitalizacijom napuštenih zgrada, makar i na jedan dan, cilj je da se dokumentuje kolektivno sjećanje na prošlost o kojoj se rijetko govori, kao i da se pozabavi korišćenjem javnog prostora za dobrobit zajednice. Do sada su intervenisali u četiri napuštena prostora u kojima su imali direktne umjetničke intervencije, ali i izdali publikacije koje predstavljaju i analiziraju vezu između zgrada, spomenika i javne svijesti.

Drugi program je Galeria 17 gdje su iznajmile i revitalizovale staru automehaničarsku radionicu, pretvarajući je u stalni umjetnički izložbeni prostor kroz crowdfunding kampanju uz podršku umjetničke zajednice. Sa posebnim osvrtom na društvena pitanja, umjetnici i kustosi u Galeriji 17 eksperimentišu sa konceptima, idejama i prostorom.

„Podrška EU bila je veoma korisna, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je takođe omogućila da koordinaciju društvenih mreža sagledam iz druge perspektive.“

O projektu

EU TACSO je regionalni projekat koji finansira Evropska unija, a koji poboljšava kapacitet i ulogu organizacija civilnog društva (OCD). Projekat pomaže organizacijama civilnog društva da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu, a takođe razvija podsticajno okruženje za civilno društvo i pluralistički razvoj medija.

Projekat funkcioniše u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. TACSO je dio mehanizma EU Instrumenta za civilno društvo koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u onim zemljama koje još nisu dio EU. OCD igraju važnu ulogu za EU kao ključni akteri u podršci procesu pridruživanja njihovih zemalja.

Međutim, organizacija je takođe imala podršku međunarodnih donatora u sprovođenju njihovih programa i unaprjeđivanju njihovih upravljačkih i administrativnih kapaciteta. Jedan od projekata koji ih je podržao bio je Tehnička pomoć EU organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (EU TACSO). Liri objašnjava da su one imale redovne komunikacione aktivnosti, ali da su i dalje radile na unaprjeđenju svoje strategije na društvenim mrežama, a njoj je to bio prvi put da radi kao koordinatorka društvenih mreža. EU TACSO je omogućio Liri obuku, posle koje je uslijedio individualni koučing. „Podrška EU bila je veoma korisna, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je takođe omogućila da koordinaciju društvenih mreža sagledam iz druge perspektive“, kaže Liri.

U okviru pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom počinje provjera klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija je 17. oktobra napravila još jedan korak napred u procesu skrininga sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Skrining je prvi korak u procesu pregovora o pridruživanju, a proces skrininga struktuiran je u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna poglavlja pravne tekovine zajedno sa širokim temama koje se odnose na dobro upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Eksperti Evropske komisije, Albanije i Sjeverne Makedonije počeli su da ispituju zakone i politike EU u okviru 3. klastera o konkurentnosti i inkluzivnom rastu. Ovaj klaster obuhvata digitalnu transformaciju i medije, nauku i istraživanje, preduzetničku i industrijsku politiku, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje, obrazovanje i kulturu. Poglavlja uključuju carinsku uniju, ekonomsku i monetarnu politiku i oporezivanje.

 

Analitički pregled tijela zakona EU (pravna tekovina), tzv. skrining, omogućava zemljama kandidatima da se upoznaju sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni podrazumijevaju. On, takođe, omogućava ispitivanje nivoa pripremljenosti i planova zemalja za dalje usaglašavanje i time omogućava preliminarne naznake pitanja koja će najvjerovatnije biti pokrenuta u pregovorima.

Prijateljski razgovor baš kada je potreban

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomaže onlajn savjetovalištu u Srbiji.

Nacionalna dječija linija (NADEL) je centar za pomoć i sastavni dio Centra za zaštitu odojčadi, djece i omladine u Beogradu, a uspostavljena je kao jedan od mehanizama za spriječavanje nasilja nad djecom. Pozivi na broj telefona 116-111 su besplatni i otvoren je 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Nadel podržava djecu i njihove roditelje od 2005. godine, a u protekloj deceniji, savjetnici iz Nadela odgovorili su na više od milion poziva, nudeći pomoć, savjete ili praktične smjernice, pomažući djeci i mladima da pronađu odgovore na pitanja i rješenja za svoje probleme. Možda najviše od svega, linija je pomogla djeci i mladima tako što im je pružila nekoga ko umije da ih sasluša.

Međutim, pandemija je donijela nove izazove i krize. Istraživanja tokom pandemije pokazala su da se mladi ljudi plaše. Neki su se povukli u izolaciju, dok je mnogima nedostajalo druženje sa vršnjacima u školi. Uprkos ovim izazovima, broj poziva ka Nadelu tokom pandemije je opao.

Logično objašnjenje za nas je bilo da je zbog lok dauna cijela porodica bila zajedno 24 sata dnevno. Nije bilo privatnosti i mnogi nisu bili u prilici da uzmu telefon i razgovaraju sa bilo kim izvan porodice, pa ni sa Nadelom.”

Ova paradoksalna situacija privukla je pažnju Unicefa u Srbiji koji je bio dugogodišnji partner i pristalica Nadela. Vesna Dejanović je specijalistkinja za zaštitu djece u Unicefu. Ona izlaže svoje mišljenje: „Logično objašnjenje za nas je bilo da je zbog lok dauna cijela porodica bila zajedno 24 sata dnevno. Nije bilo privatnosti i mnogi nisu bili u prilici da uzmu telefon i razgovaraju sa bilo kim izvan porodice, pa ni sa Nadelom.”

Imajući to u vidu, Unicef je u februaru 2021. godine, uz podršku EU, pokrenuo projekat koji bi pomogao mladim ljudima da budu u kontaktu sa Nadelom čak i u situacijama bez privatnosti, zahvaljujući inovativnoj funkciji podrške na mreži koja bi se odvijala paralelno sa tradicionalnom telefonskom linijom. Podržali su Nadel sa razvojem softvera za čet liniju, kupovinom dodatne opreme i obezbjeđivanjem sredstava za plate dodatnih savjetnika za upravljanje čet linijom.

Vesna objašnjava da su ih podržali i u povećanju kapaciteta, što je uključivalo obuku za sve savjetnike, i stare i nove, i druge pružaoce usluga kao što su socijalni radnici iz malih nevladinih organizacija – svi pružaoci usluga koji bi mogli biti u poziciji ili već imaju potencijal da se uključe u onlajn savjetovanje kako bi podijelili to znanje. „U pogledu izgradnje kapaciteta, pružili smo im logističku podršku i skroman finansijski doprinos za pripremu priručnika za obuku. Obuku je obezbijedio Nadel, jer imaju veliko iskustvo i veoma kompetentno osoblje za obuku“, kaže Vesna.

„Kao rezultat kampanje na društvenim mrežama, broj savjetovanja putem čet sesija bio je tri puta veći od prethodnog mjeseca, a ukupan broj posjeta veb lokaciji Nadela bio je veći od ukupnog broja kontakata u periodu od januara do maja.”

O projektu

Ova inicijativa je bila moguća zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije kroz Generalnu direkciju Evropske komisije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR), a u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Centrom za zaštitu novorođenčadi, djece i omladine Beograda.

Inovativna onlajn čet podrška za Nadel pokrenuta je uz podršku Programa za ublažavanje efekata pandemije koronavirusa na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Program je dvogodišnja inicijativa koju su 2021. godine pokrenuli regionalna kancelarija Unicefa i Evropska komisija.

Svrha inicijative je jačanje nacionalnog zdravlja, obrazovanja, razvoja u ranom djetinjstvu i sistema zaštite djece kako bi se obezbijedile osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u neposrednom i dugoročnom odgovoru na koronavirus. Očekuje se da će zahvaljujući ovom programu vrijednom pet miliona eura 490.000 djece i roditelja imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu razvoj u ranom djetinjstvu, obrazovanje, zdravlje i zaštitu u okviru oporavka od koronavirusa.

Pored ove podrške, Unicef je putem projekta koji finansira EU takođe podržao Nadel da poveća svoju vidljivost podizanjem svijesti o postojanju usluge. Tokom godina, Nadel je organizovao akcije podizanja svijesti posjećujući škole i dijeleći postere. Međutim, prema Vesninim riječima, ova strategija u poslednje vrijeme nije funkcionisala, jer je sada potrebno doći do djece preko društvenih mreža koje redovno koriste.

Kampanja na društvenim mrežama pokrenuta je u junu ove godine, a broj poziva i druga vrsta komunikacije povećali su se trostruko kao rezultat kampanje.

Marina Bogdanović, konsultantkinja za zaštitu djece od nasilja i prevenciju dječijih brakova u Unicefu, objašnjava da je, osim povećanja kontakta sa Nadelom, kampanja bila i iskustvo učenja za njih i njihovog partnera o tome kako da unaprijede i inoviraju program. „Kao rezultat kampanje na društvenim mrežama, broj savjetovanja putem čet sesija bio je tri puta veći od prethodnog mjeseca, a ukupan broj posjeta veb lokaciji Nadela bio je veći od ukupnog broja kontakata u periodu od januara do maja”, kaže ona.

Potpredsjednik Evropske komisije Skinas, tokom posjete Bosni i Hercegovini izrazio punu podršku EU upravljanju migracijama

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Margaritis Skinas, potpredsjednik Evropske komisije, bio je u Bosni i Hercegovini u okviru posjete četiri zemlje Zapadnog Balkana sa ciljem da se u duhu partnerstva i saradnje angažuje sa partnerima u regionu, bolje razumije situaciju na terenu i istraži kako da se uhvati u koštac sa sve većim brojem neregularnih prelazaka granice duž rute Zapadnog Balkana.

 

Tom prilikom, potpredsjednik Skinas najavio je novi projekat u vrijednosti od 39,5 miliona eura, koji je usmjeren na podršku Bosni i Hercegovini u mješovitim migracionim tokovima i upravljanju granicama. U okviru posjete Bosni i Hercegovini, obišao je i prihvatni centar u Ušivaku kod Sarajeva u kojem se nalaze migranti sa neregularnim dokumentima. Pored susreta sa migrantima, potpredsjednik Skinas je bio u prilici da se uvjeri u poboljšane uslove u prihvatnom centru kao rezultat podrške EU, uključujući i prostoriju za šivenje, koja je bila polazna tačka za uspješnu novu modnu marku koju su pokrenuli migranti, „No Nation Fashion“.

Park za ljubitelje adrenalina u Skoplju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Avantura park u Skoplju otvoren uz pomoć EU

Karpoš je najurbanija opština u Skoplju, glavnom gradu Sjeverne Makedonije. U njoj živi više od 70.000 ljudi – gotovo svi u soliterima. Robert Jankovski radi u Opštini Karpoš i još prije 20 godina je sa svojim prijateljima došao do zaključka da je njihovoj opštini potrebna neka aktivnost ili atrakcija gdje bi ljudi mogli da provode vikende ili da odlaze nakon posla. Parkovi oko stambenih zgrada nisu bili dovoljni da ispune ovu potrebu. „Mislio sam da Skoplje treba da ima neku atrakciju po ugledu na veće evropske prijestonice“, kaže Robert.

„Moji prijatelji i ja smatrali smo da je Karpošu potrebna atrakcija po kojoj će biti poznat: nešto slično avanturama Indijane Džonsa ili Lare Kroft, mjesto za sport i zabavu. Tako je pokrenuta ideja o avantura parku.”

U razgovoru sa prijateljem, Robert je prvo razmišljao o otvaranju terena za golf ili parka. Međutim, analiza tržišta pokazala je da bi to bilo preskupo i da ne bi bilo dovoljno zainteresovanih. Zatim je njegov prijatelj iz Engleske predložio pokretanje nečeg uzbudljivijeg. „Moji prijatelji i ja smatrali smo da je Karpošu potrebna atrakcija po kojoj će biti poznat: nešto slično avanturama Indijane Džonsa ili Lare Kroft, mesto za sport i zabavu. Tako je pokrenuta ideja o avantura parku”, kaže Robert.

Robert objašnjava da je opština 2005. godine otvorila skejt park u Karpošu, prvi takve vrste u cijeloj zemlji. Razmjenom ideja sa kolegama iz opštine došlo se na ideju da se ta lokacija iskoristi proširenjem parka i dodavanjem još nekih avanturističkih atrakcija kao što su viseći mostovi i platforme. Vremenom, ideja se dalje razvijala, ali im je nedostajalo sredstava da ih u potpunosti sprovedu. Robert je bio osoba u opštini zadužena za saradnju sa međunarodnim i nevladinim organizacijama i, zajedno sa Aleksandrom Teovom, šeficom sektora za lokalni razvoj, saznao je za projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansira EU i koji je pružao podršku opštinama u oblasti turizma i životne sredine. „Ovo je bila savršena i kao poručena prilika za naš projekat, pa smo odlučili da se prijavimo“, kaže on.

„Ne bismo uspjeli bez podrške EU, jer naša opština nije bogata i imamo mnogo drugih prioriteta kao što su putevi i vodosnabdijevanje.“

O projektu

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija koja se finansira iz bespovratnih sredstava Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijama i obezbijediće investiciona sredstva i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, investicija u destinacije i specifičnog prosperiteta destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i unaprjeđenje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijama.

Nakon nekoliko krugova selekcije, njihova ideja je bila jedna od odabranih i san o avantura parku se ostvario. Avantura park koji je finansirala EU uključuje avanturistički dio sa visećim mostovima i platformama, kao i zip line, ali i dio za fudbal, odbojku na pijesku i dio za najmlađe. Kako Robert objašnjava, park sada posjećuju ljudi koji vole avanture, ali i porodice, a koristi se i za proslave rođendana i korporativna okupljanja. Park takođe privlači međunarodne posjetioce iz regiona i šire.

Kada se osvrne na vreme kada je ideja bila još u začetku, Robert kaže: „Ne bismo uspjeli bez podrške EU, jer naša opština nije bogata i imamo mnogo drugih prioriteta kao što su ulice i vodosnabdijevanje“.

Park je sada u potpunosti samoodrživ od prodaje karata. Njime upravlja privatna firma, a opština redovno nadgleda stanje i vrši inspekciju usluga, uključujući mjere sigurnosti i bezbjednosti. Međutim, Robert i njegove kolege planiraju da ga još prošire. Kako je park pored rijeke Vardar, prvo planiraju da izgrade zip line koji ide preko rijeke, a kasnije bungee jumping platformu. „To su dugoročni planovi, ali ako se sprovedu, park će postati jedan od glavnih simbola Skoplja“, kaže Robert.

Paket proširenja 2022: Evropska komisija procjenjivala reforme na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporučuje status kandidata za Bosnu i Hercegovinu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Paket proširenja za 2022. godinu je usvojen od strane Evropske komisije 12. oktobra 2022. godine, i daje detaljnu procjenu trenutnog stanja i napretka koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana i Turska na njihovim putevima ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na sprovođenje temeljnih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi koje predstoje.

 

Svake godine Komisija usvaja svoj „Paket proširenja“ – skup dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku o proširenju EU. Suština ovog paketa je „Obavještenje o proširenju“, koje izvještava o razvoju situacije u prethodnih godinu dana. Obavještenje proučava napredak koji su ostvarile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i reforme kojima treba da se bave, ali daje i predloge kako nastaviti dalje. Pored glavnog Obavještenja, paket sadrži i Izvještaje u kojima službe Komisije daju svoje detaljne godišnje procjene o stanju i napretku reformi u svakoj zemlji kandidatu i potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su propraćene preporukama i smjernicama o prioritetima reformi.

Respiratori za sve

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Jedan profesor i grupa njegovih studenata na Univerzitetu u Prištini razvili su prototip jeftinog respiratora uz podršku EU.

Medicinski respiratori su dali značajan doprinos tokom pandemije koronavirusa, pomažući pacijentima koji su bili u teškom stanju. Pošto ubacuju i izbacuju vazduh iz pluća kako bi tijelo dobilo kiseonik koji mu je potreban, respiratori mogu biti spasonosne mašine za pacijente koji imaju otežano disanje ili nisu u stanju samostalno da dišu. Otežan pristup respiratorima bio je izazov za studente i profesore sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Prištini da traže alternative.

„Respiratori su bili dostupni na tržištu, ali su njihove cijene bile veoma visoke: do 40.000 eura. Željeli smo da razvijemo mašinu koja će omogućiti pacijentima u siromašnim zemljama da dobiju odgovarajuću njegu i u vanrednim situacijama kao što je pandemija koronavirusa.“

Od ideje do primjene

Profesor Arbnor Pajaziti je stručnjak u oblasti robotike i šef katedre za mehatroniku na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Prištini. Profesor Pajaziti i njegov tim razvili su prototip jeftinog medicinskog respiratora pogodnog za respiratorne probleme kao što je koronavirus, koji je usmjeren na zemlje sa nižim primanjima. Osim niskih troškova, proizvod ima i značajnu novinu koja može da se patentira: za razliku od većine postojećih sistema koji forsiraju ritam disanja pacijenta, ovaj uređaj omogućava pacijentu da pokrene svaku sekvencu disanja. „Respiratori su bili dostupni na tržištu, ali su njihove cijene bile veoma visoke: do 40.000 eura. Željeli smo da razvijemo mašinu koja će omogućiti pacijentima u siromašnim zemljama da dobiju odgovarajuću njegu i u vanrednim situacijama kao što je pandemija koronavirusa“, kaže profesor Pajaziti.

Radovi na mehaničkom respiratoru inicirani su na samom početku pandemije. Kao što obično radi na početku semestra, profesor je zadužio svoju grupu studenata da smisle ideje za razvoj prototipa. Kako je postojala potreba za respiratorima, gotovo jednoglasno tim je odlučio da je to uređaj na kojem hitno treba da rade. Sproveli su istraživanje i otkrili da svijetu zapravo ne nedostaju respiratori, već da su veoma skupi i da im nedostaju zalihe. Sljedeća faza je bila da se radi na ideji respiratora koji bi se mogao proizvesti po niskoj cijeni i brzo sklopiti. Paralelno, radili su na testiranju u virtuelnom okruženju. Profesor Pajaziti objašnjava da je danas kompjuterski softver prilično uspješan u testiranju prototipa mašinskog inženjerstva. „Uspijevaju da simuliraju 95% učinka pravog prototipa“, kaže on. Nakon uspješnog testiranja softvera, njegov tim je morao da pređe na fizički prototip, ali ovdje su imali izazov – nedostatak sredstava za kupovinu djelova i stručnosti za patentiranje uređaja.

„Bez podrške EU4TECH POC-a, ovaj projekat bi bio samo još jedan akademski rad na papiru.“

O projektu

EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans bio je dvogodišnji projekat Instrumenta za pretpristupnu saradnju (IPA) koji je uključivao više zemalja i koji je finansirala EU kroz Instrument za preduzetništvo i razvojne inovacije Zapadnog Balkana (WBEDIF). Projekat je obuhvatio šest privreda regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potekli su od javnih istraživačkih organizacija i novoosnovanih preduzeća/malih i srednjih preduzeća.

WBEDIF je jedan od instrumenata privatnog sektora podržan od strane Investicionog okvira za Zapadni Balkan(WBIF) – zajedničke inicijative EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, čiji je cilj unaprjeđenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj regiona i doprinos evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.

WBIF je glavno sredstvo za implementaciju ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan. Suština plana je unaprjeđenje konkurentnosti privatnog sektora i jačanje podrške istraživanju i inovacijama.

Tada je projekat EU4TECH Proof of Concept (PoC) koji finansira EU raspisao poziv za podnošenje predloga za finansiranje razvoja inovativnih ideja širom Zapadnog Balkana. Kako je profesor Pajaziti već bio upoznat sa ovim evropskim projektom, odlučio je da prikupi dokumentaciju i podnese zahtjev za podršku. Pokušaj je bio uspješan i oni su bili jedan od prvih timova izabranih u okviru sheme dokazivanja koncepta kako bi se kvalifikovali za podršku za izradu prototipa.

EU4TECH PoC je podržao projekat za nabavku minimalnog hardvera potrebnog za dokazivanje osnovnog koncepta, izradu profesionalne patentne prijave na engleskom jeziku na osnovu sveobuhvatne prethodne pretrage i istraživanja regulatornog okruženja za uređaj. „Bez podrške EU4TECH PoC, ovaj projekat bi bio samo još jedan akademski rad na papiru“, kaže profesor Pajaziti.

Sa završetkom Proof of Concept sheme, projekat mehaničkog respiratora treba da pronađe dalju podršku. Ovo bi moglo biti u obliku bespovratnih sredstava (oko 50.000 €) za kupovinu hardvera i razvoj neophodnog softvera da se ovo prenese sa nivoa tehnološke spremnosti (TRL) 3 na TRL4. Sertifikacija bi tada bila potrebna prije nego što bi mogla da se testira na Klinici Univerziteta u Prištini. Dugoročno posmatrano, projekat će morati da identifikuje industrijskog partnera da bi pretvorio prototip u potpuno sertifikovan proizvod.

Profesor Pajaziti objašnjava da njegovi studenti jedva čekaju da dodatno doprinesu ovom i drugim sličnim projektima. „Uz odgovarajuće finansiranje i podršku, možemo značajno da doprinesemo našoj zajednici i čovječanstvu“, kaže on.