Skip to main content

Author: WeBalkans

Predsednica Fon der Lajen u Skoplju

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posjetila je u četvrtak, 14. jula, Skoplje, prijestonicu Sjeverne Makedonije. Tokom posjete, predsjednica Fon der Lajen se prvi put susrela sa Stevom Pendarovskim, predsjednikom Sjeverne Makedonije, a posle njega i sa premijerom Dimitarom Kovačevskim.

 

Kao centralni događaj njene posjete, predsjednica Fon der Lajen se obratila Parlamentu Sjeverne Makedonije na svečanoj sjednici kojoj su prisustvovali predsjednik, premijer, poslanici i državni zvaničnici.

Savjet EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora i EU sastale su se – na ministarskom nivou – na 11. Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je održan u Podgorici.

 

To je bio prvi put da je sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana. Time je podvučena nedvosmislena posvećenost Evropske unije integraciji čitavog regiona u EU i procesu pridruživanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o strategiji pristupanja – posebno u svijetlu Izvještaja Komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu. Učesnici su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pridruživanju, sa sva 33 pregovaračka poglavlja otvorena i tri privremeno zatvorena.

 

Savjet za stabilizaciju i pridruživanje takođe je razmotrio bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmijenio mišljenja o nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Evropska strana svesrdno je pohvalila potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila to kao očigledan znak strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pridruživanja EU. Učesnici su takođe pozdravili već preduzete napore za implementaciju sankcija i podstakli ih da nastave sa neophodnim koracima za potpunu primjenu usvojenih restriktivnih mjera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Žozep Borel i komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsjedavao visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Najmlađi preduzetnici razvijaju vještine prelazeći granice

Srednjoškolci u pograničnom području između Srbije i Sjeverne Makedonije poboljšavaju svoje mogućnosti za razvoj karijere uz podršku EU.

Marina Đorić je upravo završila ekonomsko-trgovačku gimnaziju u Vranju. Od mnogih smjerova, izabrala je turizam. „Već na prvoj godini sam shvatila da je to moj profesionalni poziv“, kaže Marina. Marina i njene kolege učili su u školi o temama kao što su turistički menadžment i marketing i preduzetništvo, ali je nedostajao jedan važan obrazovni element: prilika da se ove vještine primjene u stvarnom životu. Ova prilika pružena je kroz projekat koji je finansirala EU tokom poslednje godine školovanja, baš kada je Marini i njenim prijateljima bila potrebna ova podrška.

Još jedna praznina u obrazovanju bila je stara informatička oprema koja nije radila kako treba. Projekat je stoga podržao školu i opremom. Međutim, Marina ističe praksu kao najvažniji dobitak za nju.

„Na primjer, imali smo zajedničku radionicu i takmičenje sa učenicima iz drugih škola gde smo morali da razvijamo ideje o startap biznisima i da napravimo poslovni predlog i kratki film o našim idejama. Kolega i ja smo došli na ideju o prodavnici slatkiša. Morali smo da vršimo istraživanja obilazeći prodavnice slatkiša u okolini da bismo razumjeli kako funkcionišu, identifikovali najbolje primere i stavili ih u naš predlog. To nam je pomoglo da mnogo bolje razumijemo kako ideje za razvoj posla funkcionišu“, kaže Marina.

 

 „Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti praktičnog iskustva u školama, učenici su morali da utroše još jednu godinu ili više nakon mature, unapređujući svoje vještine kroz praktičan rad prije nego što bi dobili posao. Želeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema.“

Praktične vještine i znanje za bolji početak karijere

Jovan Jovanović je rukovodilac projekta prekogranične saradnje Sjeverne Makedonije i Srbije koji finansira EU pod nazivom „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za socijalnu integraciju mladih“. Ideja projekta nastala je kako bi se riješili izazovi nedostatka opreme i mogućnosti prakse i stažiranja za srednjoškolce koji su zajednički sa obje strane granice. „Zbog nedostatka opreme ili mogućnosti praktičnog iskustva u školama, učenici su morali da utroše još jednu godinu ili više nakon mature, unaprjeđujući svoje vještine kroz praktičan rad prije nego što bi dobili posao. Željeli smo da doprinesemo prevazilaženju ovog problema“, kaže Jovan.

Pored srednje škole u Vranju, projektom je obuhvaćena i srednja škola Pero Nakov u Kumanovu u Sjevernoj Makedoniji. U obje škole projekat ima sjedište u centru za inovativni razvoj društvenog preduzetništva i opremio je ove centre savremenom tehnologijom, obezbjeđujući dodatnu obuku za nastavnike o društvenom i modernom preduzetništvu. Projekat je takođe pružio ciljanu podršku profilima ekonomskog obrazovanja koji se predaju u tim školama. U obe škole projekat je pokrenuo socijalna preduzeća koja mogu da ostvare prihod, ali i pomognu učenicima da steknu dovoljno praktičnog iskustva prije nego što maturiraju.

Na primjer, škola u Kumanovu ima odsjek za grafički dizajn, ali nema profesionalni štampač zahvaljujući kojem bi učenici mogli da vide svoj rad. Projekat je opremio ovu školu mašinama koje mogu da štampaju i na šoljama, tekstilu i drugim materijalima. Dizajni koje su proizveli studenti sada će biti štampani i ponuđeni na tržištu. Isto tako, škola u Vranju ima i kulinarski odsjek, koji je projekat opremio savremenom profesionalnom opremom za kuvanje. Ova škola će uskoro na tržište plasirati i svoje ukusne prehrambene proizvode. „Ostale sekcije, kao što su prodaja, finansije i oglašavanje, biće dio tih društvenih preduzeća, gdje će učenici moći da koriste svoje vještine u realnim situacijama i da ostvaruju prihod za škole“, kaže Jovan.

„Podrška EU je značajna u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu dugoročne održivosti.“

O projektu

Opšti cilj projekta „Centri za inovativni razvoj društvenog preduzetništva: savremene perspektive za socijalnu integraciju mladih“ koji finansira EU je podrška mladim ljudima da razviju svoj potencijal i započnu društveno preduzetništvo sa mogućnostima da testiraju svoje ideje u praksi.  Cilj projekta je da se ovaj cilj ostvari kroz aktivnosti kao što su pokretanje centara za preduzetništvo u školama, obuka nastavnika, realizacija studijskih poseta za učenike i opremanje škola savremenom opremom. Ukupna finansijska vrijednost projekta je preko 170.000 eura i finansira se kroz IPA Program prekogranične saradnje za Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Za kraj, projekat će pokrenuti veb platformu od koje će, osim učenika, imati koristi i mala i srednja preduzeća (MSP). Portal će sadržati bazu podataka MSP-a iz regiona gdje će moći da predstave svoje proizvode. Pored toga, stranica će imati odjeljak gde će učenici moći da predstave sebe i svoje vještine kroz kratke video snimke. „Na taj način ćemo moći da povećamo privrednu saradnju u prekograničnom regionu, ali i da povećamo mogućnosti zapošljavanja učenika“, kaže Jovan.

On dodaje da je finansijska podrška EU bila presudna za oživljavanje ove projektne ideje, jer te škole uglavnom dobijaju sredstva od svojih vlada samo za hitne potrebe, kao što je popravka krovova koji prokišnjavaju. Dodaje da sama činjenica da EU podržava projekat doprinosi njegovoj održivosti – finansiranje EU je „žig odobravanja“, daje neku vrstu garancije da se projekat zasniva na detaljnoj analizi i visokim standardima, što zauzvrat znači da lokalne i centralne vlasti i druge organizacije ozbiljnije shvataju projekat.

„Podrška EU je značajna u smislu finansijskog doprinosa, ali i u smislu njene dugoročne održivosti“, kaže Jovan.

Susret YEA sa austrijskom ministarkom pravde gospođom Almom Zadić.

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine: Armin Poljak, Nikola Bodulović, Hana Kunić, Nejra Gurbeta, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir imali su priliku da se upoznaju sa austrijskom ministarkom pravde gospođom Almom Zadić, koja je učestvovala u panel diskusiji pod nazivom „Quo vadis, Bosnia and Herzegovina?“ zajedno sa ambasadorom EU gospodinom Johanom Satlerom i predstavnicima civilnog društva BiH.

 

Nakon diskusije, YEA su imali priliku da razgovaraju sa gospođom Zadić, da joj predstave rad mreže YEA, kao i da razgovaraju o položaju mladih u Bosni i Hercegovini.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i/ili posluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Njemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 
Glavni cilj programa je povećanje kapaciteta profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da se bolje prilagode promjenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse nezavisnog medijskog sektora, program će pružiti kombinaciju značajnih kapitalnih investicija, prilagođenu tehničku podršku i niz aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unaprjeđivanje poslovanja i razvoj kvalitetnog novinarstva.
 

Program će doprineti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja EU na Zapadnom Balkanu putem izgradnje kapaciteta u medijskim kućama i podsticanja povoljnog okruženja za pluralističke medije.

 

U okviru ovog programa biće dodijeljeno 20 grantova u iznosu do 150.000 eura. Očekuje se da će ovi projekti trajati najviše tri godine.

EU i EBRD finansiraće dionicu puta od Skoplja do granice sa Kosovom

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansiraju novu dionicu autoputa u Sjevernoj Makedoniji, od prijestonice Skoplja do graničnog prelaza Blace, na granici sa Kosovom. Novi put obezbijediće brže i lakše veze za trgovinu i građane.  

Bespovratna sredstva EU za investicije u iznosu od 20,8 miliona eura, kao i sredstva u iznosu od 8,8 miliona eura za tehničku saradnju za pripremu, sprovođenje i nadzor radova, biće dopunjena kreditom EBRD-a u iznosu od 167,6 miliona eura za izgradnju autoputa. Ova strateška dionica unaprijediće veze kako u regionu, tako i sa Evropskom unijom. Ona je dio transportne arterije od Skoplja do Prištine, koja je posljednjih godina zabilježila povećan obim saobraćaja, a takođe je dio veće evropske putne mreže koja povezuje Švedsku sa Grčkom preko Zapadnog Balkana.

 

Novi autoput sa dvije trake u svakom pravcu prolaziće paralelno sa postojećim nacionalnim putem A4, koji ima po jednu traku u svakom pravcu, izgrađenim prije više od 50 godina. To će dovesti do značajnog poboljšanja bezbjednosti u saobraćaju. Takođe se očekuje da će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje kroz povećanu povezanost i ekonomsku integraciju u regionu.

EU i EBRD podržavaju prelazak na solarnu energiju u Sjevernoj Makedoniji

Planovi za dekarbonizaciju u Sjevernoj Makedoniji čine veliki korak naprijed. Evropska unija podržava javno elektroenergetsko preduzeće Elektrana iz Sjeverne Makedonije (ESM), u realizaciji projekta od 30 MW fotonaponske (PV) snage koji se sastoji od 10 MW na dijelu zatvorenog rudnika uglja termoelektrane Oslomej i 20 MW pored termoelektrane Bitolj. EU će kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 5 miliona eura. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozajmljuje 25 miliona eura kao dopunu ovom razvoju.

 

Ambasador Dejvid Gir, šef Delegacije EU u Severnoj Makedoniji, rekao je: „Vidimo konkretne akcije u ostvarivanju Zelene agende za Zapadni Balkan i u pretvaranju Ekonomskog i investicionog plana u stvarnost. Investiciona bespovratna sredstva WBIF-a, kao i kredit EBRD-a, koji podržavaju prelazak elektrana Oslomej i Bitolj sa uglja na solarnu energiju, predstavljaju jasan pokazatelj da zemlja preduzima prave korake – prelazi na zelenu energiju, uz sprovođenje pravednog društvenog procesa tranzicije. Ova investicija je dugo kasnila i dolazi u pravo vrijeme za Sjevernu Makedoniju, obezbjeđujući čistu i bezbjednu snabdjevenost energijom.“

 

Nove solarne elektrane su nastavak prvog postrojenja od 10 MW PV izgrađenog na zatvorenim rudnicima uglja u Oslomeju i dokaz su dekarbonizacionog puta ESM-a i čitave zemlje. Kada prorade, novi objekti će proizvoditi skoro 48 GWh električne energije godišnje, što je dovoljno za snabdijevanje 10.000 domova, a uštedeće 44.000 tona CO2 godišnje. Projekat će takođe podržati namjeru EMS-a da obnovi rudnike koji su nekada snabdijevali termoelektrane ugljem.

Ključevi 20 stanova predati korisnicima Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini

Ove nedjelje je u Vlasenici, u Bosni i Hercegovini, 20 izbjegličkih porodica proslavilo prijem ključeva svojih novih stanova izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP). Pored korisnika, manifestaciji su prisustvovali i predstavnici EU, Vlade Republike Srpske i UNHCR-a.
 

Stefano Elero, šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u svom je govoru čestitao korisnicima i istakao da je EU najveći donator RHP-a, kao i da bez podrške EU nije bilo moguće izgraditi stanove u Vlasenici. Ove riječi ponovio je i premijer Višković iz Vlade Republike Srpske, koji je spomenuo i doprinos opštine Vlasenica, koja je obezbijedila lokaciju za izgradnju stanova i neophodnu infrastrukturu.

 

Korisnici su vrlo rado podijelili svoja osjećanja. Goran i Daliborka Zoranović, raseljena lica iz Kladnja u BiH, opisali su svoj stan kao „divan“, dok je Radenko Belmiš rekao da mu je laknulo što je njegova petočlana porodica najzad dobila svoj dom. U ime korisnika, gospodin Belmiš se zahvalio svim donatorima RHP-a koji su obezbijedili finansijska sredstva za izgradnju stanova. Njegova žena je rekla da se naprosto nikada u životu nije bila srećnija.

EU poklonila 150 detektora za metal Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Zajedno sa visokim vojnim zvaničnicima iz Vojnog komiteta EU, na kraju svoje posjete Bosni i Hercegovini, 27 ambasadora Političkog i bezbjednosnog komiteta Evropske unije poklonilo je Bataljonu za razminiranje Oružanih snaga BiH 150 detektora za metal. Detektori su predati ministru odbrane Bosne i Hercegovine i oni su prvi dio opreme isporučene u okviru Evropske mirovne pomoći u vrijednosti od 10 miliona eura koja će obuhvatiti i 34 transportna i 34 medicinska vozila.

 

Mirovni instrument EU je novi mehanizam Evropske unije za izgradnju odbrambenih kapaciteta EU i najbližih partnera Unije. Osim mjere pomoći za unapređivanje i poboljšanje kapaciteta Bataljona za deminiranje Oružanih snaga BiH, EU je nedavno odobrila i mjeru pomoći u iznosu od 6 miliona eura za unaprjeđenje kapaciteta Balkanske medicinske radne grupe.

 

Ambasadori su pozdravili saradnju Bosne i Hercegovine sa EU u spoljnim poslovima, bezbjednosti i odbrani, što je od presudnog značaja za obostranu stabilnost i prosperitet, a u vrijeme neosnovane agresije Rusije na Ukrajinu – važnije nego ikada. Dio posjete na visokom nivou bio je i sastanak sa trupama i komandantom misije EUFOR Alteja.

Proizvodnja grickalica uz pomoć solarne energije

Preduzeće iz BiH postalo je gotovo u potpunosti energetski nezavisno ugradnjom solarnih panela uz podršku EU

Kompanija Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Prve sadnice ove firme zasadio je Avdo Musić prije mnogo godina. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao je svježe i suve šljive na lokalnim pijacama. Kada je privreda socijalističke Jugoslavije 1989. godine počela da se liberalizuje i građanima je dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho odlučio je da podigne poslovanje na viši nivo i zvanično registruje i otvori preduzeće Voćar. Voćar sada proizvodi širok asortiman grickalica, od napolitanki i keksa do kokica i putera od kikirikija. Slogan preduzeća je „Za bolji ukus života!“.

Preduzećem Voćar sada rukovodi Esed Musić, Avdov unuk. Esed objašnjava da je put od gajenja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila skoro sve, kao i mnoge druge porodice, a kada se rat završio, morali su da krenu gotovo od nule. Kada su ponovo počeli da rade, mislili su da mogu da pokušaju da prošire asortiman svojih proizvoda. „U to vrijeme gotovo da nije bilo proizvodnje u Bosni i Hercegovini: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom se pojavilo to veliko tržište i odlučili smo da iskoristimo priliku i usredsredimo se na zamjenu uvezenih proizvoda“, kaže Esed.

„Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas.  Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze.“

Voćar je posle rata zaposlio pet radnika, a danas ih ima 60 stalno zaposlenih, s punim radnim vremenom, a imaju i mnogo kooperanata koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Trideset godina po obnovi proizvodnje, ovo preduzeće proizvodi više od 100 različitih proizvoda koji se nude klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i drugim.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije, kao uostalom i na svjetsku privredu. Esed kaže da su tokom krize počeli da razmišljaju kako da ozbiljno smanje troškove ne bi li ostali profitabilni. Prvi trošak o kojem je razmišljao da nekako smanji bio je račun za struju, ali svaka investicija je bila skupa i činilo se nepraktičnim da se uloži u tako nešto u onakvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć projekta EU4AGRI, koji finansira EU, ostvario se dugogodišnji san za kompaniju Voćar, jer su uspjeli da investiraju u sistem solarnih panela koji im je omogućio da zadovolje oko 65% svojih ukupnih potreba za električnom energijom. „Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas. Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

„Naši proizvodi se prave uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena ka modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

„Na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u pogledu lokacije i oblika krova, postavljeni su solarni paneli“, objašnjava Esed. „Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.“ Troškovi izgradnje solarne elektrane iznosili su oko 83.000 eura, od čega je oko 54.000 obezbijeđeno kroz projekat EU4AGRI, a oko 29.000 eura je obezbijedio Voćar.

Dodatna korist od ovog projekta je smanjenje emisije ugljen-dioksida za približno 76%, čime se smanjuje njegov negativan uticaj na životnu sredinu. Kako Esed kaže, „Naši proizvodi se proizvode uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni“.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj Voćaru da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom zadovolji isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo više dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju uslove za ugradnju solarne elektrane i želimo da postignemo potpunu energetsku nezavisnost. Na taj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine“.