Skip to main content

Author: WeBalkans

Program M’BASE podržava 23 projekta civilnog društva u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Dobitnici sredstava iz trećeg konkursa u okviru programa M’BASE, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Centar za građansko obrazovanje, okupili su se u Evropskoj kući na svečanom potpisivanju. Treći konkurs u okviru programa M’BASE raspisan je 13. septembra, a do njegovog zatvaranja 13. oktobra podnijete su 82 projektne prijave. Ukupno će biti realizovana 23 projekta.

 

Ingve Engstroem, šef Odeljenja za saradnju pri Delegaciji EU u Crnoj Gori, obraćajući se potpisnicima opisao je program M’BASE kao dobru priliku za organizacije civilnog društva da dobiju pristup fondovima EU koji će im pomoći da izgrade svoje kapacitete i odigraju važnu ulogu u svojim zajednicama.

 

M’BASE program, kao program organizacija civilnog društva u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politike, implementira Centar za građansko obrazovanje u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Fridrih Ebert, nevladinom organizacijom Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO mrežom Politikon, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom za evropske poslove Vlade Crne Gore. Projekat finansiraju Evropska unija i Ministarstvo javne uprave.

Izabrani pobjednici foto konkursa „Biti mlad u Srbiji“

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Zabava, sportske aktivnosti, umjetnost, borba za bolju budućnost – sve to obilježava svakodnevni život mladih u Srbiji, a nadahnulo je i učesnike ovogodišnjeg foto konkursa sa temom „Biti mlad u Srbiji“.

 

Petočlani žiri izabrao je četiri pobjednika među više od 1.000 fotografija pristiglih na konkurs koji su organizovale Delegacija Evropske unije u Srbiji, National Geographic Serbia, Politikin Zabavnik i Erazmus studentska mreža Srbija. Ovo je jedna od aktivnosti kojom je Delegacija EU u Srbiji obilježila 2022. godinu kao Evropsku godinu mladih.

 

U kategoriji za najbolje fotografije građana, dodijeljene su sledeće nagrade:

  1.mjesto – Miloš Krstić, Festival euforije (festival Exit, Novi Sad) 2.mjesto – Irena Ljubanović, Žena ženi solidarna (Beograd) 3.mjesto – Jana Cekić, I šta ćemo sad? (Beograd)    

Fotografija koja je osvojila prvu nagradu biće objavljena u srpskom izdanju časopisa National Geographic, kao i u časopisu Politikin zabavnik. Četiri pobjedničke fotografije, kao i 16 fotografija koje su se našle u užem izboru, biće izložene tokom decembra u Info centru EU u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Fotografima najboljih radova biće dodijeljeni vaučeri za elektronsku opremu; dobitnoj fotografiji biće dodijeljen vaučer za kupovinu elektronske opreme u vrijednosti od 1.000 eura, druga nagrada je vaučer u vrijednosti od 500 eura, treća nagrada je vaučer u vrijednosti od 300 eura, dok najbolja fotografija nekog EU projekta dobija sertifikat.

Forum tužilaca TAIEX-a o prekograničnom privrednom i sajber kriminalu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Bliska prekogranična saradnja je srž iskorjenjivanja prekograničnog kriminala. Ova poruka od ključne važnosti je više puta ponovljena tokom dvodnevnog programa 22. Međunarodnog foruma tužilaca TAIEX-a za borbu protiv prekograničnog organizovanog kriminala koji je održan u Budvi 8. i 9. novembra 2022. godine. Ovo je bio prvi put da je TAIEX Forum organizovan u nekoj od zemalja članica.  
Događaj je organizovan u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore, Agencijom EU za saradnju u krivičnom pravosuđu, Eurojust-om, Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO) i Javnim tužilaštvom njemačke savezne države Saksonije. Forum je okupio preko 100 tužilaca i predstavnika pravosuđa iz više od 30 zemalja među kojima i zemlje iz regiona proširenja i susjedstva, države članice EU, kao i agencije i ustanove EU, koji su prisustvovali kako uživo, tako i onlajn. Učesnici su govorili o raznim temama koje se odnose na nedavne slučajeve pranja novca, istrage o sajber kriminalu, kao i o pitanjima povrata imovine, zajedničkih istražnih timova i korišćenja digitalnih dokaza.  

Forum je doprinio unapređivanju međunarodne saradnje u krivičnim pitanjima. Najprije, pružio je praktičarima iz lanca krivičnog pravosuđa mogućnost da izgrade i ojačaju svoje stručne mreže. Zatim, ojačao je institucionalni kapacitet za rješavanje prekograničnih slučajeva u kritičnim oblastima, kao što su šeme pranja novca i korišćenje digitalnih dokaza. Konačno, jačanje prekogranične pravosudne saradnje neće ostati samo na dvodnevnom Forumu. TAIEX će nastaviti da podržava svoje partnere u ključnim reformama vladavine prava ciljanim i prilagođenim aktivnostima tehničke pomoći.

Sljedeća stanica: budućnost

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

EU podržava nadogradnju crnogorske željezničke infrastrukture.

Prva željeznička pruga u Crnoj Gori bila je uskotračna pruga iz Gabele Zelenike, koja je otvorena 1901. godine. Ovu prugu je izgradila Austrougarska, koja je u to vrijeme upravljala teritorijom Boke Kotorske. Željeznički sistem je nastavio da se unaprijeđuje tokom decenija, a najveći skok je napravljen sedamdesetih godina 20. vijeka puštanjem u promet pruge koja povezuje glavni grad Srbije Beograd sa glavnom crnogorskom lukom Barom.

Kada je ova pruga otvorena 1976. godine, bila je to najsavremenija željeznica, moderna i udobna kao i svaka druga željeznička mreža na svijetu. Bio je to najveći i najskuplji infrastrukturni projekat u bivšoj jugoslovenskoj federaciji i jedno od najljepših putovanja u Evropi. Prvi voz koji je prešao 167 kilometara bio je Plavi voz, luksuzni prevoz tadašnjeg jugoslovenskog lidera Josipa Broza Tita, koji je u njemu zabavljao strane dostojanstvenike i kraljevske porodice, uključujući kraljicu Elizabetu II i bivšeg etiopskog cara Hailea Selasija.

„Teške krizne godine ostavile su traga na crnogorskim željeznicama, jer je željezničkom sistemu potrebno kontinuirano praćenje i remont. U vrijeme ekonomske krize za državu i društvo to nije bilo moguće uraditi kako treba.”

Dragan Radević je zamjenik direktora za kapitalne investicije u Željeznicama Crne Gore i u kompaniji radi od 2004. godine. Međutim, njegovo iskustvo i ljubav prema željeznici datira iz davnina. Dragan se živo sjeća svog prvog iskustva putovanja vozom, osamdesetih godina prošlog vijeka – zlatnog doba crnogorskih željeznica – kada je imao samo pet godina, a roditelji su najavljivali da će porodica na ljetovanje ići vozom na more. „Sjećam se da nisam spavao cijelu noć od uzbuđenja: ne samo što smo išli na more, već više zato što ćemo putovati vozom. Putovanje vozom je u to vrijeme bilo poseban događaj, a putovanje vozom i danas mi donosi romantičan i gotovo mističan osećaj“, kaže Dragan.

Međutim, nedovoljno finansiranje ostavilo je velike probleme željeznici 1990-ih godina. Crnogorski dio pruge je u velikoj mjeri patio od neodržavanja, a putovanje željeznicom do Beograda koje je nekada trajalo sedam sati počelo je da traje skoro 11 sati jer je voz morao često da usporava zbog loših kolosjeka i infrastrukture. Broj putnika je pao sa vrhunca od skoro 2 miliona u 1987. na 1,2 miliona u 2016. Teretni promet je smanjen sa skoro 4 miliona tona na 1,4 miliona. „Teške krizne godine ostavile su traga na crnogorskim željeznicama, jer je željezničkom sistemu potrebno kontinuirano praćenje i remont. U vrijeme ekonomske krize za državu i društvo to nije bilo moguće uraditi kako treba“, kaže Dragan.

Postojala je potreba za revitalizacijom, ali ni željeznička kompanija ni Vlada Crne Gore nijesu imali finansijskih sredstava da podrže nadogradnju.

„Očekujemo uspješnu saradnju sa EU i Evropskom investicionom bankom i u budućim projektima.”

O projektu

Produženje koridora Orijent/Istok-Med ka Zapadnom Balkanu duž rute 4 je dugačko oko 580 km i ide od Vršca (granica Srbije i Rumunije) do Beograda (Srbija), a zatim do Podgorice i Bara (Crna Gora). Bar – Vrbnica (posljednja na granici Crne Gore i Srbije) je najznačajnija dionica crnogorske željezničke mreže, koja prevozi oko 20% svih putnika i oko 60% tereta. Preko WBIF-a i nacionalnog instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), EU je izdvojila milione eura za pripremu konkretnih investicionih paketa, kao i hitne radove na sanaciji padina u opasnosti od klizišta. Pored toga, u okviru Agende povezivanja, EU je izdvojila više od 20 miliona eura za pokrivanje 50% troškova vezanih za postavljanje savremenih signalnih i telekomunikacionih sistema u Podgorici i okolini, kao i rehabilitaciju 29 betonskih mostova i 20 tunela.

Godine 2017. je prišla EU. Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je kredit od 20 miliona eura za sanaciju najkritičnijih kosina, tunela, mostova i signalnih sistema na pruzi od Bara do Vrbnice na granici Srbije. Pored toga, zajam je kombinovan sa grantom u vrijednosti od 20 miliona eura, u okviru Agende povezivanja EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). To je značilo da će skoro 90% ukupnih troškova projekta od 45 miliona eura biti pokriveno iz budžeta EU. Projekat je pri kraju i rukovodstvo željezničke kompanije očekuje povećanje prevoza putnika i robe kao rezultat ove investicije. „Zbog toga očekujemo uspješnu saradnju sa EU i Evropskom investicionom bankom i u budućim projektima“, kaže Dragan.

Kako se ovaj projekat privodi kraju, Dragan objašnjava da se očekuje da crnogorske željeznice uz podršku EU krenu u novi projekat. Novi projekat obuhvata sanaciju daljih tunela i mostova, zamjenu kolosjeka od Lutova do Bioča i renoviranje tri radionice, sve na koridoru Bar Vrbnica.

Albanija se pridružila Mehanizmu civilne zaštite EU

Written by WeBalkans on . Posted in News.

 

Kao punopravna članica Mehanizma za civilnu zaštitu EU, Albanija ne samo da će moći da dobije neposrednu podršku, već putem Mehanizma može i da pošalje pomoć zemljama pogođenim nepogodama, što će dovesti do snažnijeg i bolje koordiniranog reagovanja u kriznim situacijama u Evropi i ostatku svijeta. Prije svog priključenja kao punopravna članica, Albanija je već bila podržana od strane timova civilne zaštite EU nakon razornog zemljotresa u novembru 2019. godine i požara tokom posljednja tri ljeta.

 

Komesar Janez Lenarčič boravi u Tirani povodom ovog događaja. Tamo se sastao sa premijerom Edijem Ramom i ministrom odbrane Nikom Pelešijem, sa kim je potpisao sporazum kojim je Albanija postala član Mehanizma.

 

Mehanizam EU za civilnu zaštitu ima za cilj jačanje saradnje između zemalja EU i 8 država učesnica (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Turska, Bosna i Hercegovina, a sada i Albanija) u oblasti civilne zaštite u cilju unaprijeđenja prevencije, pripremljenosti i odgovora na prirodne nepogode.

 

Kada vanredna situacija nadvlada sposobnosti reagovanja neke zemlje u Evropi i šire, ona može zatražiti pomoć preko Mehanizma. Evropska komisija igra ključnu ulogu u koordinaciji reagovanja na prirodne nepogode širom svijeta. Od svog osnivanja 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU odgovorio je na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU.

Novo izdanje Medijske konferencije EU i Zapadnog Balkana u Albaniji potvrđuje značaj slobode medija i slobode izražavanja

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Novo izdanje Medijske konferencije EU-Zapadni Balkan održano je 10. i 11. novembra 2022. godine u albanskoj prijestonici Tirani. Konferencija je okupila preko 200 učesnika, među kojima je bilo novinara i predstavnika medija, organizacija civilnog društva, osoba koje provjeravaju činjenice, profesora i ali i mnogih drugih, koji su sa Zapadnog Balkana, iz EU i ili zemalja partnera.

 

Konferencija koju su zajednički organizovali Evropska komisija i Evropska služba za spoljno djelovanje počela je radionicom koju je otvorio Andris Kesteris, glavni savjetnik za medije i civilno društvo u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju, koji je, zajedno sa glavnim partnerima Komisije, kao što su USAID i GIZ, predstavio najnovije programe pomoći medijima na Zapadnom Balkanu.

 

Konferencija je zvanično počela sa ambasadorom Hohmanom, šefom Delegacije EU u Albaniji, koji je istakao da su slobodni i nezavisni mediji ključni stub demokratije u formiranju javne sfere, oblikovanju javnog mnjenja i odgovornosti onih koji su na vlasti.

 

Prisutnima se, zatim, obratila Mikela Matuela, vršiteljka dužnosti direktora za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za susedstvo i pregovore o proširenju, riječima: „Sloboda izražavanja je osnovna evropska vrijednost i preduslov za pristupanje i ona je, takođe, u centru politike proširenja EU“. Međutim, ona je naglasila da vlade i relevantni akteri (regulatorna tijela, javni medijski servisi i vlasnici medija) takođe moraju da ulože više truda, kako bi stvorili povoljan ambijent za slobodu medija.

 

Konferencija je nastavljena sa nekoliko panela o ključnim pitanjima kao što su manipulacija informacijama i strano miješanje, savremena produkcija sadržaja, dezinformacije i saradnički pristup.

 

Tokom konferencije uručena je nagrada EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu, koju su dobila tri glavna istraživačka novinara iz WB6.

Kad dječija strast preraste u profesiju

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU pomaže mladim ljudima na Kosovu da ostvare svoje profesionalne ambicije u IKT i digitalnom sektoru.

Detjon Ćoćaj je 21-godišnjak iz Prizrena i jedan je od mnogih mladih ljudi koji posljednjih godina vide informacionu tehnologiju kao atraktivan sektor za svoj profesionalni život. Odluka da se otisne na profesionalno putovanje u IKT za Detjona nije bila tehničke prirode: počela je kao strast kada je imao samo 10 godina. Tada se Detjon u kući jednog druga prvi put susreo sa kompjuterom. „To je bilo polje gdje ste mogli beskrajno da pronalazite nove informacije: bila je to ljubav na prvi pogled“, kaže on. Posle tog nezaboravnog iskustva počeo je da moli roditelje da mu kupe kompjuter. Kada su mu uslišili molbu, za Detjona je počelo uzbudljivo putovanje.

„Iako je fakultet na koji idem prilično ažuran, oni i dalje ne mogu u potpunosti da prate brzi razvoj IKT-a. Profesionalni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine.”

Detjon je dalje razvijao svoje IKT i digitalne vještine, a kada je došlo vrijeme za fakultet, nije se dvoumio šta će studirati. Započeo je studije 2020. godine, ali je želio da uči više i brže. Shodno tome, počeo je da traži dodatne opcije i mogućnosti za unaprjeđenje svojih vještina i naišao je na obavještenje o projektu koji finansira EU, a koji nudi besplatne kurseve o IKT vještinama za mlade sa Kosova. „Iako je fakultet na koji idem prilično ažuran, oni i dalje ne mogu u potpunosti da prate brzi razvoj IKT-a. Profesionalni kursevi su uvijek dobra opcija za popunjavanje ove praznine”, kaže Detjon.

Projekat EU Podrška konkurentnosti IKT sektora na Kosovu bio je usmjeren na pružanje obuke o IKT-u, digitalne vještine i poslovno upravljanje, uključujući razvoj veba, Java programiranje, sajber bezbijednost, Pajton, big data, mašinsko učenje, upravljanje IT projektima i meke vještine. Pored toga, projekat je obezbijedio kurseve poslovne obuke o menadžmentu i liderstvu u IKT sektoru. Detjon je učestvovao u dva modula kursa: razvoj Jave i Androida i veb razvoj.

„Znanje stečeno na ovom kursu mi je mnogo pomoglo. Na primjer, na mom razgovoru za posao bilo je nekih tehničkih pitanja na koja sam znao da odgovorim zahvaljujući kursu, što je uticalo na moj uspjeh na intervjuu.”

O projektu

Podrška EU konkurentnosti kosovskog IKT sektora, brendirana kao „IKT za rast Kosova“, ima za cilj da poboljša konkurentnost kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća podržavajući širenje kosovskog IKT sektora, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta. Štaviše, projekat namjerava da premosti jaz digitalnih i poslovnih vještina na održiv način koji zadovoljava potrebe tržišta i povećava izvoz kosovskih IKT preduzeća, kao i izgradnju konkurentnosti kosovskih digitalnih i tradicionalnih preduzeća kroz upotrebu IKT-a.

Projektom upravlja Kancelarija Evropske unije na Kosovu, a sprovodi ga WeGlobal u partnerstvu sa European Projects Management Ltd i Prištinskom REA-om. Traje 42 mjeseca, od januara 2020. do jula 2023. godine.

Kao rezultat vrijednog rada, znanja stečenog na fakultetu, a posebno onog stečenog na kursevima koje je finansirala EU, Detjon je dobio posao u Bottomline Technologies, kompaniji koja posluje u više od 90 zemalja širom sveta. „Znanje stečeno na ovom kursu mi je mnogo pomoglo. Na primjer, na mom razgovoru za posao bilo je nekih tehničkih pitanja na koja sam znao da odgovorim zahvaljujući kursu, što je uticalo na moj uspjeh na intervjuu”, kaže on.

Detjon ima velike lične ambicije u IKT i digitalnom sektoru. „U budućnosti sebe vidim kao vlasnika nekog proizvoda i generalnog direktora važne IKT kompanije koja zapošljava i stvara pozitivne perspektive za druge mlade ljude“, kaže on.

Približavanje mladih kulturi i umjetnosti

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Interaktivni, inovativni alati u programu rada sa mladima koji finansira EU približavaju kulturne institucije mladima u Srbiji i šire.

Galerija Matice srpske u Novom Sadu, osnovana 1847. godine, danas predstavlja jedan od najbogatijih umjetničkih muzeja u Srbiji. Stalna zbirka izlaže značajna umjetnička djela iz osamnaestog, devetnaestog i dvadesetog vijeka i ilustruje porijeklo i razvoj srpske umjetnosti novog doba, pokazujući položaj nacionalne srpske kulture u evropskom kontekstu. Pored stalne izložbe, Galerija je mjesto gdje se održavaju međunarodni, monografski, tematski i drugi privremeni prikazi. Galeriji nikada nije nedostajalo posjetilaca, međutim, među njima je bilo razočaravajuće malo mladih ljudi.

Nedostatak mladih posjetilaca nije nešto specifično samo za ovu galeriju. Taj problem primijećen je i u drugim zemljama u regionu i šire. Da bi se ovaj problem riješio u širem kontekstu i kulturne ustanove se, sve u svemu, približile mladima, udruženje nevladinih organizacija iz Srbije NAPOR, pokrenulo je projekat The Melting Pot zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije. Projekat je realizovan u tri zemlje – Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

„Ideja projekta bila je da se mladi približe kulturnim sadržajima uopšte, ali i da se kulturne ustanove podstaknu da stvaraju programe za mlade.“

Nedeljka Ivošević je menadžerka za komunikacije u Naporu. Ona objašnjava da je ideja ovog projekta bila zasnovana na strateškom planu organizacije, a to je da okupi ustanove i omladinske radnike i metodologiju rada s mladima. „Ideja projekta bila je da se mladi približe kulturnim sadržajima uopšte, ali i da se kulturne ustanove podstaknu da stvaraju programe za mlade“, kaže Nedeljka.

U početku je projekat u ove tri zemlje sproveo istraživanje o potrebama različitih omladinskih grupa u oblasti kulture. Rezultati istraživanja su pokazali da je 60% mladih reklo da je kultura važan dio njihovog života, ali 90% njih je utvrdilo da ih ustanove nikada nisu konsultovale kada je u pitanju uključivanje u planiranje programa, dodjeljujući im tako ulogu pasivnih potrošača kulturnih sadržaja. Kao druge bitne razloge zbog kojih ne učestvuju redovno u kulturnim događajima, naveli su nedostatak informacija, da sadržaj nije privlačan i nedostatak kulturnih aktivnosti u oblasti u kojoj žive.

Kako bi se pružili dobri primjeri povezivanja mladih sa kulturnim ustanovama i isprobali ovi dobri primeri, projekat je razvio i sproveo šest kulturnih programa: dva u svakoj zemlji. Programi su uključivali 20 mladih ljudi u svakoj zemlji i svaki je trajao oko četiri mjeseca. Na primjer, u Srbiji je Galerija Matice srpske osmislila program pod nazivom „Igrajmo se: umjetnost i slobodno izražavanje“ koji povezuje slike u galeriji sa informacijama pored slika kao što su podaci o drugim umjetnicima koji su živjeli u istom vijeku kada je slika nastala. „Svrha je bila da mladi osjete galerijski prostor kao nešto što nije samo namenjeno eliti“, kaže Nedeljka.

 

„To je bio veliki i složen projekat koji se sprovodi u tri zemlje. Podrška EU bila je presudna jer bez tih sredstava ne bismo mogli da sprovedemo projekat.“

O projektu

Projekat  Melting Pot počeo je u martu 2021. i završio se u septembru 2022. godine. Projekat je realizovan u tri zemlje – Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – kroz partnerstvo sa Naporom, Galerijom Matice srpske, Mrežom mladih Hrvatske, Pogonom – Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade, Sojuzom za mladinsku rabotu Skoplje i Opštinskom ustanovom Muzej na gradu Negotino. Projekat finansira fondacija Tempus kroz ERAZMUS+ program Evropske unije.

Projekat je takođe osmislio obrazovni program za primjenu neformalnih pristupa sa ciljem povećanja kapaciteta omladinskih radnika i kulturnih radnika da razumiju pristupe i principe koji podržavaju lični i društveni razvoj mladih. Njihova knjižica „Melting Pot, inovacija u omladinskom radu i institucijama kulture“sadrži pregled omladinskog rada i kulture u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama EU. U brošuri se navode primjeri inovativnog i kreativnog digitalnog omladinskog rada i više od 50 digitalnih platformi, alata i pristupa.  

Preko 600 mladih bilo je direktno i indirektno uključeno u projektne aktivnosti. Nedeljka smatra da je projekat imao značajan uticaj i da je podrška EU bila od suštinskog značaja. „To je bio veliki i složen projekat koji se sprovodi u tri zemlje. Podrška EU bila je presudna jer bez tih sredstava ne bismo mogli da sprovedemo projekat“, kaže ona.

Čitanje sa READ-om širom Zapadnog Balkana

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU promoviše čitalačke navike i vještine, kao i kulturnu saradnju.

Jedna od prvih stvari koje je bivša direktorka Gete instituta za Sjevernu Makedoniju Tanja Kriger primijetila kada je preuzela dužnost bio je nedostatak čitalačkih navika među mladim Makedoncima. Stoga je odlučila da tokom svog mandata ona i njen tim treba da daju prioritet poboljšanju čitalačkih navika među mladima, posebno u ruralnim i udaljenim djelovima zemlje. Gete institut je već imao projekte koji se sprovode na ovu temu u Sjevernoj Makedoniji, ali je postojala potreba da se uradi više, sjeća se Marija Čorbeva Penovska iz Instituta u Skoplju.

Prilika je došla uz poziv za podnošenje predloga kulturnih aktivnosti iz Programa civilnog društva i medija Evropske unije. Uz njihovu podršku, Gete institut je, zajedno sa partnerima iz drugih zemalja u regionu, pokrenuo projekat Regionalne mreže za kulturnu raznolikost (READ) koji ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

„Naše posjete bile su usmjerene ka teško dostupnim zajednicama: mjestima gdje djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju na kulturnom događaju.

Marija Čorbeva Penovska je menadžerka projekta READ. Ona objašnjava da projekat uključuje četiri različita programa, od kojih je jedan „READ (čitanje) na točkovima“, regionalna mobilna biblioteka opremljena knjigama i drugim sadržajima iz zemalja partnera projekta. Biblioteka obilazi region i Tursku sa posebnim fokusom na škole i biblioteke, u periodu od tri godine. Mobilna biblioteka je sa svojom ekipom u kombiju već obišla Sjevernu Makedoniju i Srbiju, obilazeći uglavnom udaljena sela gdje su organizovale radionice pripovijedanja i kreativnog pisanja, zatim predstavljanje novih pisaca, predavanja i rasprave, izdavanje knjiga i donacije knjiga i slični kulturni događaji sa djecom i mladima. „Naše posjete bile su usmjerene ka teško dostupnim zajednicama: mjestima gdje djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju na kulturnom događaju“, kaže Marija.

Druga komponenta projekta je podrška književnim festivalima u pet ciljanih zemalja, što je ključno sredstvo za promovisanje međukulturne saradnje u regionu. Projekat obuhvata i rezidencijalni program koji, kroz otvorene konkurse, pruža autorima u pet zemalja priliku da upoznaju književnu, umjetničku i kulturnu scenu u regionu i podrže regionalnu diseminaciju književnih djela iz ciljanih zemalja. Istovremeno, lokalna publika dobija jedinstvenu priliku da se upozna sa radom odabranih umjetnika.

Četvrta komponenta projekta je podrška kapacitetima civilnog društva, kroz sistem davanja podgrantova koji pruža podršku manjim organizacijama u oblasti prevođenja, objavljivanja i/ili promocije radova kako bi se povećao pristup i svijest o književnosti izvan nacionalnog konteksta. Komponenta uključuje inovativne višejezične i interkulturalne projekte.

Marina Terpovska Stargo, koordinatorka projekta zadužena za grantove, objašnjava da su do sada obezbijedili bespovratna sredstva za 54 organizacije kroz dva poziva za podnošenje predloga. Očekuje se da će kroz bespovratna sredstva projekta biti podržano ukupno 90 organizacija.

„Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koje rade u kulturnom sektoru obezbijediti održivost projekta.“

O projektu

Regionalna mreža za kulturnu raznolikost (READ) je četvorogodišnji regionalni kulturni projekat koji finansira EU, a sprovodi Gete Institut u Skoplju zajedno sa partnerskim organizacijama: Centrom za balkansku saradnju – Loja (Sjeverna Makedonija), Instituti i Librit dhe i Promocionit (Albanija), Udruženjem za kulturu Kalem (Turska), Krokodilom (Srbija) i Qendra Multimedia (Kosovo). Projekat doprinosi pomirenju i interkulturalnoj toleranciji otvaranjem novih kanala komunikacije između nezavisnih kulturnih društava, nudeći im mogućnosti umrežavanja daleko od političke scene. Projekat ima za cilj da promoviše interkulturalne vještine čitanja i demokratske vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

Marija Čorbeva Penovska kaže da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno rezultatima podgrantova. „U početku smo bili skeptični prema ishodu ovih malih projekata jer je finansijski iznos bespovratnih sredstava bio simboličan. Međutim, svaki mali projekat se pretvorio u uspješnu priču zahvaljujući vrijednom radu ovih manjih organizacija “, kaže Marija.

Međutim, Marija smatra da je najvažniji uspjeh projekta olakšavanje saradnje između kulturnih organizacija i mladih u regionu „Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i OCD-a koje rade u kulturnom sektoru obezbijediti održivost projekta“, kaže ona.

Udvostručena radna snaga u Catwalk-u Sarajevo

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat koji finansira EU podržao je modnu kompaniju iz Bosne i Hercegovine da razvija svoje poslovanje.

Catwalk Sarajevo je modna kompanija iz Sarajeva, koju je 2011. godine osnovala Ema Burdžović, u početku kao trgovačku firmu koja je uvozila robu u Bosnu i Hercegovinu i prodavala je u svojoj sarajevskoj radnji. Međutim, kako objašnjava Ema, uprkos visokom kvalitetu robe koju je uvozila, prodavnica nije uspjela da ostvari zadovoljavajući promet zato što su cijene bile isuviše visoke za kupovnu moć i sveukupnu ekonomsku situaciju potrošača u Bosni i Hercegovini. Prije šest godina odlučila je da promijeni strategiju i pređe sa trgovine na proizvodnju tako što je zaposlila dva iskusna krojača.

Međutim, taj prelaz nije bio lak. Ema je ekonomista po profesiji i u vrijeme kada je mijenjala djelatnost znala je vrlo malo o specifičnostima procesa proizvodnje tekstila. Sjeća se da se suočavala sa brojnim izazovima u obezbjeđivanju sirovina, odgovarajuće opreme i potrebne radne snage. „Nažalost, postoji trend da kvalifikovani radnici odlaze iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom. Nije bilo lako, ali smo uspjeli da pronađemo kvalifikovane i ambiciozne radnike koji su kamen temeljac naše kompanije“, kaže Ema.

„Projekat koji finansira EU značajno je poboljšao naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte pandemije koronavirusa.“

Taman kada je kompanija počela da se ustaljuje i gradi viziju za bolju budućnost, počela je pandemija koronavirusa. Tekstilne kompanije u Bosni i Hercegovini suočile su se sa brojnim izazovima u tom periodu. Narudžbe i prodaja su se značajno smanjile, a lanci snabdijevanja su poremećeni, što je veoma otežalo kupovinu sirovina od početka februara 2020. godine. Tekstilna industrija procjenjuje je se svaki treći posao izgubljen u zemlji tokom pandemije bio u tekstilnom sektoru.

Ema nije morala da otpusti nijednog radnika; međutim, nije mogla da raste kako je planirala. U to vrijeme naišla je na projekat EU4Business Recovery koji finansira EU i koji pruža finansijsku i tehničku podršku tekstilnoj industriji u Bosni i Hercegovini, ublažavajući uticaj pandemije na prodaju i radna mjesta. Ema se prijavila i dobila podršku koja joj je bila potrebna. „Projekat koji finansira EU značajno je poboljšao naše poslovanje i pomogao nam da prevaziđemo negativne efekte pandemije koronavirusa“, kaže ona.

Ključni doprinosi projekta uključivali su kupovinu nove opreme i pokretanje online prodavnice, kao i nove maloprodajne radnje u Crnoj Gori.

„Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj naših radnika sa 12 na 24.“

O projektu

Projekat „COVID-19 Investment Response-EU4 Business Recovery“ koji finansira EU sprovodi Međunarodna organizacija rada, u partnerstvu sa njemačkom razvojnom agencijom GIZ i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Cilj projekta je podrška oporavku privrede BiH od efekata pandemije koronavirusa. Specifični cilj je pružanje hitne podrške mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se osigurao njihov kontinuitet poslovanja, zadržalo više od 1.000 radnih mjesta i stvorilo najmanje 100 novih, posebno za podršku ženama preduzetnicama, mladim ljudima i drugim ugroženim grupama.

Kao rezultat podrške projekta, uprava je prvobitno planirala da otvori pet novih radnih mjesta. Ema ponosno ističe da taj cilj ne samo da je postignut, već je na kraju i prevaziđen. „Uz podršku koju smo dobili od EU, udvostručili smo broj naših radnika sa 12 na 24“, kaže ona.

Kompanija trenutno pokreće svoju novu liniju proizvoda – kupaće kostime – i poboljšali su svoje proizvodne procese kupovinom softvera za dizajn odjeće. Oni takođe imaju za cilj da počnu da izvoze u zemlje EU. Prema Emi, njihova vizija je da izgrade jaku fabriku srednje veličine koja neće postati prevelika, ali će biti u stanju da ostvari dovoljan profit i, što je još važnije, da dobro plaća svoje radnike.