Skip to main content

Author: WeBalkans

Savjet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU su danas usaglasili pregovarački mandat Savjeta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsjedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza sa dužinom boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Savjeta, izuzeće od vizne obaveze primjenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), tj. najkasnije od 1. januara 2024. godine.

Bivši rudnik uglja prerađen je u prvu veliku solarnu elektranu u Sjevernoj Makedoniji

Podrška EU za diversifikaciju izvora energije.

Nad šibljem i šikarom doline nadvisuje se ogroman stari dimnjak termoelektrane. Ova oslomejska termoelektrana na ugalj u Kičevu, Sjeverna Makedonija, počela je sa radim 1980-ih i bila je ponos tadašnje Republike Makedonije. U decenijama koje su uslijedile, fabrika je propadala sve dok nije ostalo samo nekoliko veterana koji su otišli u autobusima na kraju smjene. Postrojenje od 125 MW je držano na smanjenom radnom nivou uglavnom kao rezerva u slučaju problema na drugim mjestima u sistemu. Međutim, ono što se dogodilo u okolnom šikaru je bio uzbudljiv razvoj događaja koji će pomoći Sjevernoj Makedoniji da odlučno napreduje sa dekarbonizacijom.

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje su u velikoj mjeri zavisne od uglja, posebno lignita. U 2016. godini, 16 elektrana na ugalj širom Zapadnog Balkana emitovalo je isto toliko sumpor-dioksida kao svih 250 elektrana u Evropskoj uniji. U 2018. godini je u Sjevernoj Makedoniji skoro polovina energije u zemlji dolazila je od uglja, a zemlja je bila u velikoj mjeri zavisna od fosilnih goriva. Tada su postojale dvije termoelektrane koje su radile na lignit – REK Oslomej u Kičevu i REK Bitola – a Skoplje je proglašeno za najzagađeniju prijestonicu Evrope.

„Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjoj deponiji rudnika uglja na Zapadnom Balkanu.”

Međutim, Sjeverna Makedonija je željela da diverzifikuje svoje izvore energije i očisti vazduh, a sada ova želja postaje stvarnost. Prva velika solarna elektrana u zemlji, Oslomej 1, finansirana je uz podršku Evropske unije, bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sada je povezana na mrežu i proizvodnju čiste električne energije.

Postrojenje od 10 MW izgrađeno je na nekadašnjem rudniku lignita Oslomej. EBRD je obezbijedila kredit od 5,9 miliona eura, a projekat od 8,7 miliona eura uključuje grant od 1,6 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. „Ova elektrana je primjer dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije kako u Sjevernoj Makedoniji tako i u regionu. Ovo je prva elektrana koja je izgrađena na nekadašnjoj deponiji rudnika uglja na Zapadnom Balkanu“, kaže Aleksandar Stefanovski, inženjer za nove tehnologije u Termoelektranama Sjeverna Makedonija.

„Postoji budućnost u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da obezbijedi stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ti objekti traju 25 do 35 godina. To je veoma udobno mjesto za osobu da dostigne starosnu granicu za penziju i uživa u sigurnosti posla.“

O projektu

U februaru 2022. godine, Evropska komisija je predstavila investicioni paket od 3,2 milijarde eura za podršku 21 projektu povezivanja u oblasti transporta, digitalnih podataka, klime i energije na Zapadnom Balkanu. Ovo je prvi veliki paket projekata u okviru ambicioznog Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. godine, a projekti su osmišljeni da donesu konkretne koristi za svih šest partnera u regionu. Solarna elektrana Oslomej 1 je jedan od ovih 21 vodećih projekata (21 flagship projects), odabranih za finansiranje EU preko WBIF-a 2022. Projekat je identifikovan kao „Flagship 4 – Obnovljiva energija“ u Ekonomskom i investicionom planu EU za Zapadni Balkan 2021- 2027.

Projektom je planirana izgradnja druge fotonaponske elektrane, Oslomej 2, kao nastavak na ovu. Ona će imati kapacitet od 10 megavata. Zajedno, dvije elektrane će proizvoditi energiju za 5.000 domaćinstava u Kičevu i regionu. „Postoji budućnost u zelenoj energiji. Vidimo pozitivnu stranu jer bi to trebalo da obezbijedi stalno, sigurno zaposlenje radnicima jer ti objekti traju 25 do 35 godina. To je veoma udobno mjesto za osobu da dostigne starosnu granicu za penziju i uživa u sigurnom poslu“, kaže Čedomir Arsovski, rukovodilac razvoja i investicija kompanije Oslomej Energy and Mining.

U Sjevernoj Makedoniji planiraju se dodatna ulaganja u solarne elektrane. WBIF je već odobrio finansiranje proširenja postrojenja u Oslomeju 2 i izgradnje novog postrojenja u Bitolju za kombinovani ukupni kapacitet od 30 MW. EU podržava ovu investiciju sa investicionim grantom od 5,1 milion eura.

Komesar Varhelji u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje će razgovarati o prioritetima reformi EU, migraciji i energetskoj bezbijednosti

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, boraviće u Bosni i Hercegovini 28. i 29. novembra 2022. godine kako bi razgovarao o prioritetima reformi EU i o široj saradnji u ključnim oblastima, posebno u oblasti migracija.  

Nakon preporuke Evropske komisije o statusu kandidata, komesar Varhelji sastaće se u Sarajevu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugim zvaničnicima, sa kojima će razmotriti sljedeće korake i reforme koje se tiču puta zemalja kandidata ka EU. Komesar Varhelji će razgovarati i o saradnji u oblasti upravljanja migracijama i prisustvovati ceremoniji potpisivanja ugovora između Ministarstva bezbijednosti Bosne i Hercegovine i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o jačanju dobrovoljnog i nevoljnog povratka, uz podršku Evropske komisije sa sredstvima u iznosu od 500.000 eura.

 

Komesar Varhelji će zvanično otvoriti FabLab, jedno od ključnih digitalnih središta koje podržava EU4DigitalSME, projekat za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.

Bosanska kompanija plasirala se na Svjetsko prvenstvo u Kataru

Mala modna kompanija iz Travnika u Bosni i Hercegovini izvozi robu u Katar uz pomoć EU.

Mirela Džinić je osnivač i kreativna direktorka modne kuće Senses iz Travnika, Bosna i Hercegovina. Kaže da su joj članovi porodice koji su se bavili šivenjem odjeće još od rane mladosti usađivali ljubav prema kreativnom radu i modi. Međutim, s obzirom na okolnosti nakon rata u Bosni i Hercegovini, morala je da prihvati prvi posao na koji je naišla, a to je bila administrativna pozicija u lokalnoj filijali banke. „Iako sam željela da radim u poslu vezanom za modu, nisam imala izbora. Prilike su bile rijetke i imala sam sreću da sam dobila ovaj posao u banci“, kaže ona.

Mirela je ovaj posao obavljala preko deset godina, a vjerovatno bi ostala do kraja života da banka nije bankrotirala i zatvorena. Imala je tridesetak godina, majka dvije djevojčice, bez posla i trebalo je da nađe rješenje. Na kraju se zaposlila u fabrici tekstila, gdje je radila više od dvije godine na raznim poslovima. „To je bio potpuno drugačiji svijet. Radila sam kao koordinatorka projekta, modelarka, konstruktorka i tehnološkinja. Pokrila sam cio ciklus od ideje do uzorka i do serijske proizvodnje i distribucije“, kaže ona.

„Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje.”

Nakon dvije godine, sa osjećajem ispunjenosti i potrebom da istražuje više, jer je osjećala da nema više šta da pruži ovoj kompaniji i ništa novo da nauči, odlučila je da napravi veliki hrabri korak ka otvaranju sopstvene kompanije. Praktično iskustvo, motivacija i kreativnost su postojali, ali Mireli je nedostajalo iskustvo u upravljanju i prikupljanju sredstava za pokretanje nove kompanije. Upravo u to vrijeme naišla je na projekat koji je finansirala EU i koji je podržavao start-apove sa obukom za menadžment i početnim finansiranjem za pokretanje njihovih poslovnih poduhvata. Projekat joj je pomogao da nauči da razmišlja kao preduzetnik i obučio je za cio poslovni ciklus, počevši od osnovne poslovne ideje pa do biznis plana, ciljnih grupa i marketinškog plana. „Ciklus obuke koji je obezbijedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje“, kaže Mirela.

Odabrala je da razvija ideju zasnovanu na dječjoj modi, jer je tako nešto, prema njenim riječima, nedostajalo u Bosni i Hercegovini, te je pokrenula svoju kompaniju Senses. Zajedno sa svojim timom razvila je jedinstven poklon paket dječje odjeće koji je bio nešto sasvim novo na tržištu, a uspjeh je usledio odmah po predstavljanju proizvoda na tržištu. „Ideja je bila da se pokrene mali, ali kvalitetan brend koji će biti konkurentan međunarodnim i drugim brendovima na tržištu. Korišćenjem visokokvalitetnih sirovina, jedinstvenim dizajnom i ručnim radom to smo i postigli“, kaže Mirela.

„Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

 

Podrška EU i napredak za Senses nastavljeni su čak i nakon početnog procesa pokretanja. Ove godine, EU u Bosni i Hercegovini odlučila je da podrži niz malih kompanija za promociju svojih brendova povezujući ih sa onlajn influenserima. Senses je bila među kompanijama koje su odabrane da budu dio ovog programa. Mirela je uparena sa influenserkom, majkom dvije djevojčice, koja je bila voljna da promoviše Senses proizvode.

Osim očekivanog povećanja prisustva na društvenim mrežama i prometa na lokalnom tržištu, po Mirelinim riječima, desilo se nešto nevjerovatno. Dama bosanskog porijekla koja živi u Kataru, koja je slučajno pratila influenserku, vidjela je brend i odlučila da kontaktira Mirelu radi poslovnog dogovora. Dogovor je rezultirao proizvodnjom i isporukom prvog komada Senses proizvoda na međunarodno tržište. „Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svijetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo“, kaže Mirela.

Prva pošiljka bila je dječja odjeća sa dezenima vezanim za Svjetsko prvenstvo. Pošto je bila veoma zadovoljna, partnerka iz Katara je već naručila drugu pošiljku koja će biti zasnovana na drugoj temi i isporučena 2023. godine.

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje

Poziv Kreativne Evrope za projekte saradnje će podržati projekte za sprovođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa koje uključuju umjetnike i zainteresovane strane koji su aktivni u različitim kulturnim i kreativnim sektorima. Ova inicijativa, čiji je budžet 60 miliona eura,  će podstaći saradnju između organizacija koje su aktivne u oblasti kulture, kako bi se povećala evropska dimenzija stvaranja i cirkulacije evropskog umjetničkog sadržaja, kao i podstakao razvoj, eksperimentisanje, širenje ili primjena novih i inovativnih praksi.

 

Projekti evropske saradnje otvoreni su za sve kulturne i kreativne sektore. Međutim, s obzirom na to da je ova akcija dio programa koji se tiče kulture, projekti sa isključivo audio-vizuelnim sadržajem i/ili isključivo sastavljeni od organizacija iz audio-vizuelnog sektora ne ispunjavaju uslove za prijavu.

 

Rok za podnošenje prijava je 23. februar 2023. godine.

600.000 KM za unapređenje bezbijednosti i zdravlja na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodjeljivanja bespovratnih sredstava u okviru investicione podrške u cilju unapređenja bezbijednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere zaštite od koronavirusa) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini objavljen je u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600.000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku i tehničku i finansijsku podršku u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Nakon obuke, projekat nudi i omogućava dobijanje tehničke podrške, a preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu investicija u iznosu između 10.000 i 30.000 KM, koje će biti korišćene za sprovođenje preporučenih mjera bezbednosti i zdravlja na radu (uključujući i mjere protiv koronavirusa).
 

Izabrana preduzeća će učestvovati u besplatnoj obuci o pravnim aspektima i značaju primjene mjera bezbijednosti i zdravlja na radu. Pored toga, kompanijama će biti pružena i tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja bezbijednosti i zdravlja na radu, provjere uslova radne sredine i davanja preporuka za unapređenje radne sredine.

EU izdvojila 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

U okviru projekta EU4AGRI koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

 
Na osnovu ovog javnog poziva dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos bespovratnih sredstava po prijavi kreće se od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac zahtjeva mora obezbijediti sopstveno sufinansiranje za bilo koji pojedinačni projekat u minimalnom iznosu od 35% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim u sektoru proizvodnje voća i povrća, gdje sufinansiranje treba da iznosi najmanje 30%.
 

Kandidati koji ispunjavaju uslove za bespovratna sredstva u okviru ove mjere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i kompanije.

 
Rok za podnošenje prijava je 31.01.2023. godine do 15 časova.

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Četvrti regionalni forum o okončanju nasilja nad ženama, pod nazivom „Integrisane politike, inkluzivna partnerstva“, počeće 29. novembra. Forum koristi već postignuti momentum da se nadoveže na napredak koji je ostvaren u prethodnih pet godina kako bi postavio osnovu za nastavljanje dostignuća u pravcu okončanja nasilja nad ženama u regionu. Manifestaciju organizuje UN Women i saziva zajedno sa Savjetom Evrope, Evropskom unijom i nacionalnim ženskim strukturama Zapadnog Balkana.

 

Regionalni forum je jedini redovni mehanizam za okupljanje ključnih zainteresovanih strana na Zapadnom Balkanu za okončanje nasilja nad ženama (VAW). Ovogodišnji Forum će se baviti pitanjima vezanim za uspostavljanje nadzora femicida – mehanizama za praćenje femicida – na nacionalnom i regionalnom nivou, uključujući ispitivanje strategija i izazova onih koji su uspostavljeni drugdje u Evropi i širom svijeta. Fokus ovog događaja će takođe biti na jačanju saveza, mreža i platformi širom regiona i u lokalu, na unapređivanju saradnje između ženskih organizacija i pružalaca zdravstvene zaštite, kao i na razmatranju izazova i mogućnosti u jačanju mehanizama upućivanja žrtava na lokalnom i nacionalnom nivou.

 

Na Regionalnom forumu biće održana mješavina plenarnih i grupnih sesija o gore navedenim tematskim oblastima, kako bi se omogućile što korisnije diskusije. Eksperti iz regiona i izvan njega predstaviće analize zasnovane na dokazima i voditi rasprave kako bi se dogovorili o metodama i pristupima za sprovođenje intervencija za okončanje nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

58 novih projekata strukovnog obrazovanja i obuke izabrano u okviru prvog poziva za izgradnju kapaciteta koji je sproveo Erazmus+

U saradnji sa ustanovama i organizacijama za strukovno obrazovanje i obuku (VET) širom svijeta, od 93 ocijenjena projekta, izabrano je 58 novih Erazmus+ projekata izgradnje kapaciteta za strukovno obrazovanje i obuku, sa ukupnim iznosom od 21,3 miliona eura finansijskih sredstava EU. Projekti iz poziva za „Izgradnju kapaciteta u stručnom obrazovanju i obuci“ uključuju tijela za strukovno obrazovanje i osposobljavanje iz 75 zemalja svijeta.

 

Erazmus+ je mnogo više od razmjene studenata. Njime se podstiče saradnja između obrazovnih organizacija iz EU i drugih evropskih zemalja i šire. Akcije vezane za strukovno obrazovanje i obuku koje se odvijaju u okviru projekta Erazmus+ osposobljavaju polaznike za tržište rada. Ovakve aktivnosti postavljaju organizacije za strukovno obrazovanje i obuku u povoljnu poziciju da podrže druge prioritete programa Erazmus+ i EU vezane za zelenu i digitalnu tranziciju.

Evropski investitori su se okupili povodom prezentacije mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu

Na Investicionoj konferenciji Zapadnog Balkana 6 u Ljubljani, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana 6 (WBCIF) okupili su investitore iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije, kao i agencije za promociju investicija sa Zapadnog Balkana, ministarstva nadležna za investicionu politiku i promociju, regionalne organizacije i međunarodne finansijske institucije.
 

Na konferenciji su se mogle čuti informacije o investicionom okviru, predstavljene su mogućnosti i prednosti poslovanja na Zapadnom Balkanu, prikazivani primjeri uspješnih investicija u regionu, a podržano je i umrežavanje prisutnih. Predstavljene su, takođe, prednosti Zapadnog Balkana u poređenju sa drugim investicionim destinacijama, u svjetlu novih globalnih kretanja i prelivanja lanaca snabdijevanja u susjedne zemlje.

 

Konferencija je bila dio implementacije Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (CRM) koji je finansirala Evropska unija. Više informacija o CRM-u može se naći na https://www.rcc.int/pages/143/common-regional-market.