Skip to main content

Author: WeBalkans

Obuka iz medijske pismenosti u Evropskoj kući u Podgorici

U okviru svojih redovnih aktivnosti, Evropska kuća u Podgorici je u saradnji sa Crnogorskim institutom za medije organizovala obuku o medijskoj pismenosti za građane starije od 30 godina. Glavni učesnici bili su nastavnici Cetinjske gimnazije, gimnazije „Slobodan Škerović“ i OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice. Tokom četiri sata učesnici su imali priliku da unaprijede svoju medijsku pismenost i razumiju njen značaj, posebno kada je situacija na medijskom tržištu izazovna.

 

Predavači su iznijeli glavne principe funkcionisanja medija i predočili tehnike za vještiju analizu sadržaja. Obuka je, takođe, predstavila oblike manipulacije kao što su lažne vijesti, propaganda ili skriveno oglašavanje, tako da su učesnici imali priliku da nauče da ih razlikuju od profesionalno proizvedenih novinarskih sadržaja.

Škole u Šidu njeguju različitost i toleranciju

Učenici osnovnih škola „Sremski front“ i „Branko Radičević“ i gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida 16. novembra su obilježili su Međunarodni dan tolerancije. Učenici su dijelili letke o toleranciji u svojim školama, a zatim su u centru grada razgovarali sa građanima Šida na temu poštovanja i prihvatanja, međukulturalnosti i poštovanja svake osobe. U programu su učestvovali i učenici migranti, a neki od njih su i osvojili nagrade u kategorijama književnih i umjetničkih dela.

 

EU podržava srpske institucije da omoguće neprekidan pristup obrazovanju za djecu migrante od 2015. godine kroz pomoć formalnom i neformalnom obrazovanju. Djeca i lokalne škole su ostvarili korist od ove pomoći kroz stvaranjee adekvatnog okruženja za učenje i uključivanje djece migranata u lokalni kontekst.

Deset izbjegličkih porodica dobilo ključeve od RHP-a u Kraljevu

Ključevi za deset novoizgrađenih stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) uručeni su izbjegličkim porodicama u Kraljevu. Do danas je korisnicima ovog programa širom Srbije, jedne od četiri partnerske zemlje RHP-a, dodijeljeno je više od 6.700 domova.

 

Pored samih korisnika, na svečanosti povodom uručenja ključeva bili su prisutni Svetlana Velimirović, zamjenica povjerenika za izbjeglice i migracije Republike Srbije; Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva; Urs Šmid, ambasador Švajcarske u Srbiji; Mirjana Maksimović, predstavnica Delegacije Evropske unije u Srbiji i Dušan Kovačević, rukovodilac Jedinice za realizaciju projekata u javnom sektoru d.o.o.

 

Finansijska podrška EU miru, pomirenju i dobrosusjedskim odnosima u Srbiji dostigla je više od 300 miliona eura. Pomoć je usmjerena na jačanje regionalne saradnje i stabilnosti i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa iz prošlosti. EU je obezbijedila 74 miliona eura za podršku smještaju i zapošljavanju najugroženijih izbjegličkih porodica i interno raseljenih lica. Cilj regionalnog programa koji se sprovodi u ovom sektoru je poboljšanje kvaliteta života 74.000 ljudi, odnosno oko 27.000 porodica sa teritorije bivše Jugoslavije. Ukupni budžet procjenjuje se na približno 584 miliona eura za petogodišnji period.

Inkluzivno obrazovanje za djecu iz Albanije

EU podržava vaspitače iz Albanije inovativnim praksama u učionici.

Viola je vaspitačica. Dugi niz godina je upravljala učionicama sa velikim brojem djece iz različitih sredina i različitih sposobnosti. Ona kaže da su izazovi bili ogromni: „Bilo mi je teško da zadovoljim različite potrebe sve djece u odjeljenju. Podržavam ideju predškolske inkluzije i znam prednosti, ali nedostajalo mi je znanja i vještina za inkluzivnu praksu“ . Uprkos poboljšanju obrazovnog sistema u Albaniji, ideja inkluzije, posebno u predškolskom obrazovanju, nije dovoljno promovisana. Nastavnici su često bili ostavljeni da rade u izolaciji sa djecom sa širokim spektrom sposobnosti učenja, i nudili su malo obuke.

„Bilo je nekih raštrkanih malih intervencija NVO-a, ali nije postojao holistički pristup tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama.”

„Inkluzivno obrazovanje je gotovo nova stvarnost u albanskom obrazovnom sistemu, posebno za predškolski uzrast“, kaže Mirlinda Bušati, specijalista za obrazovanje u Unicef-u Albanija. Ona objašnjava da Unicef veoma blisko sarađuje sa albanskim Ministarstvom obrazovanja na razvoju nacionalne strategije obrazovanja koja uključuje važnu komponentu o inkluzivnom obrazovanju, kao i o standardima za vaspitače. Međutim, uprkos dobrom radu na strategiji i standardima, Unicef je identifikovao da postoji značajan jaz u sprovođenju strategije. „Bilo je nekih raštrkanih malih intervencija nekih nevladinih organizacija, ali nije postojao holistički pristup o tome kako se pozabaviti inkluzivnim obrazovanjem u predškolskim ustanovama“, kaže Mirlinda.

Vaspitačima su bili potrebni programi praktične obuke nastavnika koji njeguju pozitivne stavove i najbolje prakse za uspješnu inkluziju predškolskog uzrasta. Intervencije su bile potrebne kako bi se osiguralo da nastava ima pravi ritam za one koji se suočavaju sa većim poteškoćama u učenju. Uz podršku Evropske unije, Unicef je pomogao Ministarstvu obrazovanja i Agenciji za osiguranje kvaliteta u preduniverzitetskom obrazovanju (AAQPE) u Albaniji da razviju metodologije inkluzivnog obrazovanja za predškolske ustanove.

Unicef je takođe izradio priručnik za obuku i, zajedno sa AAQPE, obezbijedio obuku o praktičnoj primjeni metodologije za 582 vaspitača i direktora škola. Viola je bila jedan od vaspitača koji su učestvovali u obuci. „Novi alati uvedeni u obuku pomogli su mi da razvijem inovativne pristupe i unaprijedim svoju nastavu. Postepeno sam počela da usvajam nove stilove nastave koji uključuju različite načine učenja. Ako želimo da djeca budu od pomoći jedni drugima – da prihvate, komunicirajte i budite prijateljski nastrojeni jedni prema drugima – moramo to naučiti”, kaže ona.

 „Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još značajnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama.”

O projektu

Promovisanje inkluzivnog obrazovanja dio je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote djece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji sprovodi Unicef, a finansira EU preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susjedstva i Pregovora o proširenju (DG NEAR). Očekuje se da će kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura 490.000 djece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Metodologiju za predškolsko inkluzivno učenje je ove godine akreditovalo i Ministarstvo obrazovanja Albanije. Prema Mirlindi, ovo je veliki korak naprijed: „To znači da sada svi vaspitači mogu da koriste ovu metodologiju koja obezbjeđuje kvalitetno inkluzivno obrazovanje“, kaže ona.

Činjenica da je projekat podržala Evropska unija značila je mnogo u ovom kontekstu. „Pored finansiranja EU, činjenica da je svaki dio ove inicijative bio u skladu i sa zahtjevima za pristupanje EU učinila je podršku EU još važnijom u smislu saradnje sa vladom i institucijama“, kaže Mirlinda.

Komesar Varhelji dolazi u Srbiju da razgovara o prioritetima u vezi sa pristupanjem EU, kao i o saradnji u oblasti energetike

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji, biće u posjeti Srbiji 1. i 2. decembra 2022. kako bi razgovarao o prioritetima u okviru procesa pridruživanja EU, sa posebnim fokusom na energetsku saradnju. Ovom prilikom, on će se sastati sa ministarkom energetike Dubravkom Đedović i ministrom za evropske integracije Miščević kako bi posjetili Elektromrežu Srbije (EMS) radi prezentacije implementacije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora – energetskog projekta koji sufinansira Evropska unija i koji će obezbijediti veću energetsku stabilnost i efikasnost u Srbiji. Poslije toga, sastaće se sa potpredsjednicima opozicije i šefovima poslaničkih klubova u Skupštini Srbije. Komesar Varhelji će se 2. decembra sastati sa predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić, predsjednikom parlamenta Vladimirom Orlićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, kao i ministrom unutrašnjih poslova Bratislavom Gašićem. On će, takođe, prisustvovati potpisivanju sporazuma o finansiranju EU kojim se utvrđuje pravni okvir za buduću pretpristupnu pomoć EU Srbiji, kao i dva projekta finansirana od strane EU koji podržavaju kapacitet Srbije da upravlja migracionim tokovima i graničnim kontrolama.

YEA učestvuju u „Blokiraj mržnju. Širi inkluziju!“ manifestaciji u Pljevljima

Pružanje prostora mladim ljudima da izraze svoje mišljenje i razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju u svojim lokalnim zajednicama je od suštinskog značaja za izgradnju inkluzivnijeg društva bez diskriminacije, istaknuto je naradionici za učenike koja je održana 23. novembra u Pljevljima u okviru inicijative Evropske unije i Savjeta Evrope „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ u Crnoj Gori i u saradnji sa RYCO – Regionalnom kancelarijom za saradnju mladih.Manifestacija je okupila studente, predstavnike institucija, lokalne nevladine organizacije iz Pljevalja i Mlade evropske ambasadore (YEA).

 

Na skupu su YEA i drugi mladi imali priliku da razgovaraju sa donosiocima odluka iz Opštine Pljevlja, ombudsmanom, kao i predstavnicima Ministarstva prosvjete i Ministarstva sporta i omladine. U okviru diskusije, pokrenute su teme o načinima na koje se mržnja širi sistemom i društvom i šta mladi mogu da urade kako bi podržali institucije u borbi protiv govora mržnje i pokazali koliko je važno poštovanje i jedinstvo. Oni su, takođe, ukazali na prednosti multikulturalnog okruženja i potrebu podsticanja drugih mladih ljudi da ne odustaju i da nastave svoj rad i aktivizam za dobrobit svojih društava.

YEA na skupu EYE u Varaždinu

Evropski događaj za mlade (EYE) je redovan međunarodni događaj koji je 2014. godine pokrenuo Evropski parlament kako bi okupio mlade iz cijele Evrope da razmijene ideje o budućnosti kontinenta. Pored glavne manifestacije, koja se svake druge godine održava u Strazburu, u Francuskoj, ove godine su organizovana i dva lokalna EYE događaja, od kojih je jedan bio u hrvatskom gradu Varaždinu. Oko 600 mladih osoba uzrasta od 16 do 30 godina okupilo se da se druži i razmjenjuje svoje stavove sa stručnjacima, aktivistima, influenserima i donosiocima odluka.

 

Program je obuhvatao različite aktivnosti i panel diskusije kao što su „Efektivne stambene politike za mlade – pusta želja?“ i „Evropska godina mladih 2022”. Ove godine, mladi evropski ambasadori (YEA) učestvovali su u aktivnostima skupa u Varaždinu. Pored učešća u drugim aktivnostima, YEA su organizovali šest Kahoot kvizova sa pitanjima o svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Svaki pobjednik kviza osvojio je paket gadžeta.

Završetak radova na najmodernijem zatvoru u Kragujevcu

U utorak 16. novembra 2022. godine, visoki zvaničnici iz Srbije, EU i drugih zemalja donatora prisustvovali su otvaranju kragujevačkog zatvora. Ukupni troškovi za novu zatvorsku ustanovu iznose 40 miliona eura. Ovaj poduhvat je djelimično finansiran kreditom CEB-a u iznosu od 17 miliona eura i bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć EU i bilateralnih donatora WBIF-a u iznosu od 3 miliona eura.

 

Kao jedna od najmodernijih i najsigurnijih kazneno-popravnih ustanova u Evropi, u kragujevački zatvor može da se smjesti do 500 zatvorenika u 265 ćelija, uključujući ćelije opremljene za zatvorenike sa invaliditetom. Kompleks se sastoji od 11 zgrada ukupne površine 22.000 kvadratnih metara, u kojima se nalaze prostor za druženje, radne aktivnosti, stručno osposobljavanje, kao i savremena oprema i zdravstvene ustanove. Zaposliće 270 ljudi.

 

Srbija je od 2009. godine, uz podršku EU, bilateralnih donatora WBIF-a i Razvojne banke Savjeta Evrope (CEB), krenula u program modernizacije svojih zatvorskih kapaciteta u skladu sa Evropskim pravilima o zatvorima. U okviru programa pokrenut je projekat WBIF-a koji se odnosi na izgradnju i opremanje dva nova zatvorska objekta u Pančevu i Kragujevcu. Zatvorski objekat Pančevo, kapaciteta od 500 zatvorenika, završen je 2018. godine.

EU, EBRD i donatori pomažu Gradačcu da unaprijedi vodosnabdijevanje

Gradačac je mali, ali dinamičan grad u Bosni i Hercegovini, sa oko 40.000 stanovnika i velikim brojem lokalnih preduzeća. Poznat je po preduzetničkom duhu i agrobiznisu, ali ima problema sa nestabilnim i nedovoljnim vodosnabdijevanjem. Uz podršku Evropske unije (EU), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i bilateralnih donatora Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), Gradačac je sada proširio svoju vodovodnu mrežu i unaprijedio infrastrukturu za otpadne vode.

 

Uz podršku EU, EBRD i drugih donatora, grad je izgradio 100 kilometara novih vodovodnih cijevi, što je pomoglo da se broj domaćinstava koja su priključena na mrežu poveća na 80 odsto. Projekat je takođe uključivao zamjenu starih azbestnih cevi u centru grada, koje se smatraju nebezbijednim, što ga čini prvim gradom u Bosni i Hercegovini koji je u potpunosti uklonio azbestne cijevi iz svoje mreže.

 

Investicija je finansirana kreditom EBRD u iznosu od 6 miliona eura i bespovratnim sredstvima za investicije u iznosu od 3,4 miliona eura iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan i iz Švedske.

EU se na Kosovu pridružila Ministarstvu pravde u kampanji „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“

U cilju podizanja svijesti o potrebi sprečavanja i prijavljivanja bilo kojeg oblika rodno zasnovanog nasilja, EU na Kosovu, Švajcarska i UNDP udružili su snage sa Ministarstvom pravde Kosova i nevladinom organizacijom Integra u sprovođenju ovogodišnje kampanje pod nazivom „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“.

 

Ova globalna kampanja, inicirana još 1991. godine,  tradicionalno počinje svake godine od 25. novembra, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a traje sve do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, i bavi se svim oblicima nasilja nad ženama, uključujući seksualno i porodično nasilje nad ženama i djevojkama.

 

Kampanja na Kosovu će uključivati veliki broj komunikacionih aktivnosti, kao i informisanja javnosti, koje će koordinirati Ministarstvo pravde. Između ostalog, organizovaće se okrugli stolovi sa sudijama, tužiocima, ženama i djevojkama, posjete opštinama, pozorišne predstave, TV spotovi i projekcije poruka na zgradama vladinih organa.