Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Novo izdanje medijske konferencije EU-Zapadni Balkan u Albaniji ponovo potvrđuje važnost slobode medija i slobode izražavanja

Written on . Posted in Vijesti.

Novo izdanje EU-Western Balkans Media Conference  održano je 10. i 11. novembra 2022. u Tirani u Albaniji i ugostilo je gotovo 200 učesnika, uključujući novinare, profesionalce iz medija, organizacije civilnog društva, fact-checker-e, profesore i druge učesnike iz regiona  Zapadnog Balkana, EU i njenih partnera.

 

Konferencija, koju su zajednički organizovali European Commission i European External Action Service, započela je radionicom koju je otvorio Andris Kesteris, glavni savjetnik za medije i civilno društvo u Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations, koji je zajedno sa glavnim partnerima, kao što su  USAID i GIZ, predstavio najnovije programe pomoći medijima na Zapadnom Balkanu.

 

 Konferencija je zvanično otvorio Ambasador Hohmann, Šef delegacije EU u Albaniji, koji je naglasio da su slobodni i nezavisni mediji ključni stub demokratije u formiranju javne sfere, oblikovanju javnog mnijenja i pozivanju na odgovornost onih koji su na vlasti.

 

Michela Matuella, vršilac dužnosti direktora Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations za Zapadni Balkan, nadovezala se uz komentar: “Sloboda izražavanja je ključna evropska vrijednost i preduslov za pristupanje i upravo je ona u središtu  politike proširenja EU.” Međutim, naglasila  je da vlade i relevantni akteri (regulatorna tijela, javni emiteri i vlasnici medija) moraju uložiti napore kako bi se kreiralo okruženje koje omogućava slobodu medija.

 

Konferencija je nastavljena sa nekoliko panela o ključnim pitanjima kao što su manipulacija informacijama i strano uplitanje, savremena produkcija sadržaja, dezinformacije i kolaborativni pristupi.

 

Jedan od vrhunaca konferencije bila je dodjela nagrada EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu, tokom koje su tri najbolja istraživačka novinara iz WB6 dobili nagrade.

ČITANJE (READing) širom Zapadnog Balkana

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU promoviše čitalačke navike i vještine, te kulturnu saradnju.

Jedna od prvih stvari koju je zapazila bivša direktorica Goethe instituta za Sjevernu Makedoniju, Tanja Krüger, kada je preuzela dužnost bila je nedostatak čitalačkih navika među mladima u zemlji. Stoga je odlučila da tokom svoje misije ona i njen tim treba da daju prioritet povećanju čitalačkih navika među mladima, posebno u ruralnim i udaljenim područjima zemlje.  Goethe institut je već imao projekte koji se realizuju na ovu temu u Sjevernoj Makedoniji, ali je postojala potreba da se uradi više, sjeća se Marija Čorbeva Penovska sa instituta u Skoplju.

Prilika se pružila pozivom za dostavljanje prijedloga kulturnih aktivnosti iz Programa za civilno društvo i medije Evropske unije. Uz njihovu podršku, Goethe institut je – zajedno sa partnerima iz drugih zemalja u regionu – pokrenuo projekat Regionalne mreže za kulturnu raznolikost (READ) koji ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

“Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima.”

Marija Čorbeva Penovska je menadžer projekta READ. Ona objašnjava da projekat uključuje četiri različita programa, a jedan od njih je „ČITAJ (READ) na točkovima“, što je regionalna mobilna biblioteka opskrbljena knjigama i drugim sadržajima iz zemalja partnera projekta. Biblioteka putuje po regionu i Turskoj sa posebnim fokusom na škole i biblioteke, u periodu od tri godine. Pokretna biblioteka u kombiju sa pratećom ekipom već je obišla Sjevernu Makedoniju i Srbiju, obilazeći uglavnom udaljena sela u kojima su organizovali pripovijedanje, radionice kreativnog pisanja, predstavljanje novih pisaca, predavanja i debate, iznajmljivanje knjiga i donacije knjiga i slična kulturna dešavanja sa djecom i mladim ljudima. „Fokus naših posjeta su bile teško dostupne zajednice: mjesta na kojima djeca nikada ranije nisu imala priliku da učestvuju u kulturnim događajima “, kaže Marija.

Druga komponenta projekta je podrška književnim festivalima u pet ciljnih zemalja, što je ključno sredstvo za promociju međukulturalne saradnje u regionu. Projekat uključuje i rezidencijalni program koji, putem otvorenih poziva, pruža autorima u pet zemalja priliku da upoznaju književnu, umjetničku i kulturnu scenu u regionu i da podrže regionalnu difuziju književnog rada iz ciljnih zemalja. Istovremeno, lokalnoj publici je data jedinstvena prilika da budu upoznati sa radom odabranih umjetnika.

Četvrta komponenta je podrška kapacitetima civilnog društva, kroz šemu pod-grantova koja pruža podršku manjim organizacijama u oblasti prevođenja, objavljivanja i/ili promocije djela kako bi se povećao pristup i svijest o literaturi izvan nacionalnog konteksta. Komponenta uključuje inovativne višejezične i interkulturalne projekte.

Marina Terpovska Stargo, koordinatorka za grantove projekta, objašnjava da su do sada kroz dva poziva za podnošenje prijedloga dali grant podršku za 54 organizacije. Očekuje se da će ukupno 90 organizacija biti podržano kroz grantove projekta.

“Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta.”

O projektu

Regionalna mreža za kulturnu raznolikost (READ) je četvorogodišnji regionalni kulturni projekat finansiran od strane EU koji sprovodi Goethe institut u Skoplju zajedno sa partnerskim organizacijama: Centrom za balkansku saradnju – Loja (Sjeverna Makedonija), Instituti I Librit dhe i Promocionit (Albanija), Kulturno udruženje Kalem (Turska), Krokodil (Srbija) i Qendra Multimedia (Kosovo). Projekat doprinosi pomirenju i interkulturalnoj toleranciji otvaranjem novih kanala komunikacije između nezavisnih kulturnih društava, nudeći im mogućnosti umrežavanja daleko od političke pozornice. Projekt ima za cilj promovisanje interkulturalnih vještina čitanja i demokratskih vrijednosti kroz kulturu čitanja i rukovanje nadregionalnim visokokvalitetnim književnim djelima.

Marija Čorbeva Penovska kaže da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima projekta, a posebno sa učinkom pod-grantova. U početku smo bili skeptični u vezi rezultata ovih malih projekata kako je finansijski iznos grantova bio simboličan. Međutim, svaki mali projekat  se pretvarao u uspješnu priču zahvaljujući trudu ovih manjih organizacija,” kaže Marija.

Ipak, Marija vjeruje da je najvažniji uspjeh projekta olakšavanje saradnje kulturnih organizacija i mladih u regionu. “Vjerujem da ćemo izgradnjom ove velike mreže kulturnih radnika i organizacija civilnog društva koji rade u kulturnom sektoru, osigurati održivost projekta” kaže ona.

Predsjednica von der Leyen na Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU u rješavanju energetske krize

Written on . Posted in Vijesti.

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štede Zapadni Balkan. EU je odlučna da podrži svoje partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske sigurnosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu ove sedmice. Predsjednica je prvo posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje je imala sastanake sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. Predsjednica  von der Leyen je u četvrtak ujutru otputovala u Prištinu, na Kosovu gdje se susrela sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem. Poslijepodne, predsjednica je otputovala u Tiranu u Albaniji, gdje se susrela sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.
 
U petak ujutru, putuje za  Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tamo će se predsjednica sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i izabranim predstavnicima društva. Poslijepodne, predsjednica von der Leyen će otputovati u Beograd u Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Sa predsjednikom Vučićem će posjetiti i Gas Interconnector Serbia-Bulgaria u selu Jelašnica. Na kraju, u subotu, predsjednica će biti u Podgorici u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Posjetiće projekat Trans-Balkan Electricity Corridor: Grid Section in Montenegro’.

Upravljanje granicom: EU potpisuje sporazum sa Sjevernom Makedonijom

Written on . Posted in Vijesti.

Evropska unija i Sjeverna Makedonija su 26. oktobra potpisale sporazum o operativnoj saradnji u upravljanju granicom sa European Border and Coast Guard Agency (Frontex). Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski prisustvovali su potpisivanju sporazuma koji su potpisali Komesar za unutrašnje poslove Ylva Johansson češki amabasador u Sjevernoj Makedoniji Jaroslav Ludva koji je predstavljao češko predsjedanje Savjetom, u ime EU i Ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski, u ime Sjeverne Makedonije.
 
Potpredsjednik Evropske komisije za promociju evropskog načina života, Margaritis Schinas je rekao: „ Sve bliža saradnja Sjeverne Makedonije u oblasti migracija je dio njenog puta u EU. Potpisivanje ovog statusnog sporazuma sa Frontex-om je snažan dokaz tome. Migracija je nešto što čim možemo upravljati samo zajedničkim radom. „
 
Komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson je rekla: “Drago mi je što danas potpisujem ovaj statusni sporazum jer će ojačati našu saradnju na pitanju migracija u upravljanja granicom. Frontex će biti u mogućnosti da rasporedi stalne korpusne timove koji će raditi ruku pod ruku sa graničarima Sjeverne Makedonije, sprečavajući prekogranični kriminal, posebno krijumčarenje i trgovinu ljudima, i obezbjeđujući sigurnost građana Sjeverne Makedonije i Evropske unije.”
 
Ojačana operativna saradnja između partnera sa Zapadnog Balkana i Frontex-a doprinijeće  rješavanju neregularnih migracija i daljem poboljšanju sigurnosti na vanjskim granicama EU. Frontex već sad raspoređuje oko 300 službenika u regionu, uključujući i zajedničke operacije na vanjskim granicama EU sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom prema sadašnjim statusnim sporazumima. Kako bi se osigurala implementacija statusnog sporazuma, Operational Plan će biti usaglašen direktno između Frontex-a i vlasti Sjeverne Makedonije. To će omogućiti Frontexu da pomogne Sjevernoj Makedoniji u upravljanju granicama, izvođenju zajedničkih operacija i raspoređivanju osoblja kako na granicu s EU, tako i na granice susjednih partnera sa Zapadnog Balkana. Ovo će pomoći u rješavanju sve veće neregularne migracije i prekograničnog kriminala.

Bolja komunikacija projekata o umjetnosti, kulturi i javnom prostoru

Written on . Posted in Priče.

Projekt koji finansira EU podržava NVO sa Kosova da unaprijedi svoje kapacitete na društvenim mrežama.

Fondacija 17 je nevladina organizacija sa Kosova koju su pokrenule aktivistice Nita Zeqiri i Ajete Kerqeli. Njihova saradnja je prvobitno započela kao kolaboracija na kreiranju vizuelnog i intelektualnog umjetničkog djela koje istražuje psihološku i društvenu perspektivu kroz video-eksperimentalnu umjetnost. Imale su ideje i motivaciju, ali iako su ova dva elementa bila važna, nisu bila dovoljna: aktivisticama je bila potrebna podršku u smislu većeg broja saradnika, sredstava i – što je najvažnije – radnog i izložbenog prostora. Kako su bile svjesne da se sa ovim problemom susreće većina umjetnika na Kosovu, odlučile su da pokrenu inicijativu  kojom će pomoći ne samo sebi, već i kosovskoj kulturnoj sceni uopšte.

Kako su bile početnice u ovom poslu i kako je bilo teško doći do donatorskih sredstava, odlučile su da iznajme i preurede prostor sredstvima iz vlastite ušteđevine, te pokrenule projektni prostor koji je otvoren i za druge umjetnike i organizacije.

“Fondacija 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam.”

Liri Hashani se pridružila Fondaciji 17 tri mjeseca nakon pokretanja Projekta Space 17, prvobitno kao projektna prostorna asistentica koja je kasnije promovisana u koordinatoricu za društvene mreže i kontakte. Ona objašnjava da je organizacija izgrađena na ličnom iskustvu osnivača i potrebi da se povrati funkcija alternativnih javnih prostora. Osim toga, vjerovali su da su umjetnost i kultura sredstva koja se mogu koristiti za pokretanje značajnih društvenih promjena. Liri to sumira, “ Fondacija 17 nastoji da podstakne pozitivne promjene u društvu osnaživanjem zajednica kroz kulturni aktivizam ”.

Od svog osnivanja 2018. godine, organizacija je realizovala niz projekata okupljajući nove ideje ljudi različitog porijekla i zanimanja, ujedinjujući umjetnost, dotičući se različitih društvenih pitanja i pokušavajući da angažuje mlade ljude na različite načine.

Jedan od njihovih programa je Metamorfoza, čiji je cilj dovođenje umjetnosti i kulture u dijalog kako bi se razgovaralo o značaju  korištenja javnog prostora. Oživljavanjem i revitalizacijom napuštenih objekata, makar i na jedan dan, cilj je dokumentovati kolektivno sjećanje na prošlost o kojoj se rijetko govori, te pozabaviti korištenjem javnog prostora za dobrobit zajednice. Do sada su intervenisali u četiri napuštena prostora gdje su imali direktne umjetničke intervencije, ali i objavili publikacije koje predstavljaju i analiziraju vezu između objekata, spomenika i javne svijesti.

Drugi program je Galerija 17 gdje su iznajmili i revitalizovali staru automehaničarsku radionicu, pretvarajući je u stalni izložbeni prostor kroz crowdfunding kampanju uz podršku umjetničke zajednice. Sa posebnim fokusom na društvena pitanja, umjetnici i kustosi u Galeriji 17 eksperimentišu sa konceptima, idejama i prostorom.

“Podrška EU je bila od velike pomoći, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je omogućila da vidim još jednu perspektivu o tome kako koordinisati sa društvenim mrežama.”

O projektu

EU TACSO je regionalni projekat, finansiran od strane Evropske unije, koji unapređuje kapacitete i ulogu organizacija civilnog društva (OCD). Projekat pomaže OCD da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu i stimuliše okruženje za razvoj civilnog društva i pluralističkih medija.

Projekat radi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj. EU TACSO projekat je dio mehanizma Civil Society Facility EU koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u onim zemljama koje još nisu dio EU. OCD igraju važnu ulogu za EU kao ključni akteri u podršci procesu pridruživanja svojih zemalja

Međutim, organizacija je takođe imala podršku međunarodnih donatora u implementaciji njihovih programa i unapređenju njihovih upravljačkih i administrativnih kapaciteta. Jedan od projekata koji ih je podržao bio je EU Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i Turskoj (EU TACSO). Liri objašnjava da su imali redovne aktivnosti komuniciranja, međutim, i dalje su radili da poboljšaju svoju strategiju društvenih mreža, a ovo je bio njen prvi posao koordinatora društvenih mreža. EU TACSO je podržao Liri kroz obuku nakon koje je uslijedila individualna obuka. “Podrška EU je bila od velike pomoći, jer mi je omogućila da poboljšam svoje vještine, ali mi je omogućila da vidim još jednu perspektivu o tome kako koordinisati sa društvenim mrežama,” kaže Liri.

Potpredsjednik Evropske komisije Schinas naglašava punu podršku EU za upravljanje migracijama prilikom posjete Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Schinas posjetio je Bosnu i Hercegovinu u sklopu posjete četiri zemlje Zapadnog Balkana s ciljem povezivanja sa partnerima u regionu, boljeg razumijevanja situacije na terenu i pronalaženja rješenja za sve veći broj neregularnih prelazaka preko granice duž zapadnobalkanske rute, u duhu partnerstva i saradnje.
 
Tokom posjete Bosni i Hercegovini, potpredsjednik Schinas je najavio novi projekat, vrijedan 39.5 miliona eura, koji je usmjeren na podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju mješovitim migracijskim tokovima i upravljanju granicama. Kao dio posjete BiH on je takođe posjetio prihvatni centar za ilegalne migrante u mjestu Ušivak blizu Sarajeva. Pored toga što se sastao sa migrantima, potpredsjednik Schinas je mogao da vidi poboljšane uslove u centru koji su rezultat podrške EU, uključujući i prostoriju za šivanje, u koja je polazna tačka za uspješnu modnu marku koju vode migrant ‘No Nation Fashion’.

Paket proširenja za 2022: European Commission ocjenjuje reforme na zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu

Written on . Posted in Vijesti.

European Commission je 12. oktobra 2022.godine usvojila Paket proširenja za 2022.godinu, u kojem je dala detaljnu procjenu stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na njihovom putu ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na implementaciji suštinskih reformi, kao i jasnim smjernicama o reformskim   prioritetima koji su pred nama.
 
Svake godine Komisija usvaja „Enlargement Package“ – grupu dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku Proširenja EU. Srž ovog paketa je Komunikacija o politici proširenja, koja daje pregled razvoja u prošloj godini. Analizira se napredak koji su napravile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i  reforme kojima se treba baviti i daje prijedloge za dalje. Pored glavne Komunikacije, paket sadrži Izvještaje u kojima Komisija predstavlja svoju detaljnu godišnju procjenu stanja napretka reformi u svakoj zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su praćene preporukama i smjernicama o reformskim prioritetima.

EU i Kosovo potpisali sporazum za prvi IPA III godišnji program finansiranja

Written on . Posted in Vijesti.

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), vrijedan 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu između EU-a i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji je omogućio postepenu isplatu finansijske pomoći EU-a Kosovu u okviru IPA III okvirnog sporazuma o partnerstvu koji pokriva period 2021.-2027. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa financsranja od 2007. do 2020., u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada osigurala Kosovu više od 1,21 milijarde eura financijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III će biti iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u postizanju ekonomskih kriterija za pristupanje EU-u. Finansiranje će dalje biti usmjereno prema poboljšanju zaštite ljudskih prava i unapređenju ravnopravnosti polova, kao i poboljšanju pružanja opštinskih usluga te sigurnosti i javne sigurnosti na Kosovu“, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomáš Szunyog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće kombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i pružalac financijske pomoći.

Evropska unija donirala kombi vozilo Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde

Written on . Posted in Vijesti.

EU je nastavila da pruža podršku policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini u njihovim svakodnevnim operacijama na terenu. U sklopu ove podrške Ministarstvu unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde donirali su kombi vozilo vrijedno 79.900 KM. Kombi će omogućiti veći kapacitet u prevozu ljudi kao i veću mobilnost policijskih službenika na terenu – kako u kantonu, tako i po potrebi u cijeloj BiH.

 

Evropska unija od 2018. godine nastavlja podržavati Bosnu i Hercegovinu u sistemima migracija i upravljanja granicama u kontekstu povećanog broja izbjeglica i migranata prisutnih u zemlji od kraja 2017. godine. Do sada je Evropska unija uložila više od 8 miliona eura za podršku policijskim agencijama u BiH kroz nabavku opreme i izgradnju kapaciteta. Evropska unija je od 2017. Izdvojila preko  100 miliona eura za podršku sistemima upravljanja migracijama i granicama u BiH.

 

Projekat „Podrška EU migracijama i upravljanju granicama u Bosni i Hercegovini“ finansira Evropska unija kroz Instrument pretpristupne pomoći, a implementira ga Međunarodna organizacija za migracije u partnerstvu s Danskim vijećem za izbjeglice, UNFPA-om, Ujedinjenim Visokim komeserijatom za izbjeglice i Unicef-om.

Govor o stanju Unije 2022 predsjednice Ursule von der Leyen

Written on . Posted in Vijesti.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen održaće svoje treće obraćanje o stanju Unije Evropskom parlamentu 14. septembra 2022. Kao i svake godine, u obraćanju će se prikazati dosadašnja dostignuća i njena vizija za budućnost . Nakon govora slijedi plenarna debata.

 

Nakon dvije godine pandemije i rata koji nastavlja da bjesni na evropskom kontinentu nakon ruske agresije na Ukrajinu, predsjednica Evropske komisije predstaviće glavne najave za rješavanje ovih izazova i iznijeti svoju viziju budućnosti Evropske unije. Imajući u vidu  poseban geopolitički kontekst, ove godine, čak i više nego u prošlosti, očekuje se da će govor o stanju Unije privući sve veći interes i izvan EU-a.

 

SOTEU 2022 takođe će se prenositi uživo na Ebs, na kanalima društvenih medija Komisije: Facebook, Twitter, LinkedIn, Youtube i Telegram – kao i na Twitter, Instagram i LinkedIn stranicama predsjednice von der Leyen.