Samit EU – Zapadni Balkan održan u Crnoj Gori: EU ostaje posvećena proširenju
Evropska unija ostaje posvećena politici proširenja, a Zapadni Balkan predstavlja sastavni dio njene budućnosti i ključno geopolitičko ulaganje za Uniju, izjavio je predsjednik Evropskog vijeća António Costa na Samitu EU – Zapadni Balkan održanom 5. juna u Tivtu, u Crnoj Gori. Domaćin samita bio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a tema skupa bila je „Zajednički prosperitet i stabilnost Evropske unije i Zapadnog Balkana“.
„Moja poruka Zapadnom Balkanu je jasna: sada je vrijeme da iskoristite trenutni zamah i provedete reforme. Tokom moje turneje razgovarao sam s liderima svih zemalja regiona, predstavnicima civilnog društva i studentima Koledža Evrope u Tirani. Razmotrili smo napredak ostvaren od našeg posljednjeg samita prije šest mjeseci. Želio bih istaknuti nekoliko važnih koraka koji potvrđuju dinamiku procesa proširenja. Prošlog mjeseca EU je započela izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore, čime je otvoren put da ta zemlja postane 28. članica Unije do 2028. godine. Prošle sedmice održali smo Međuvladinu konferenciju s Albanijom, čime je otvorena nova faza pristupnog procesa nakon što je Evropska komisija predložila zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. Vlada Srbije predstavila je konkretan vremenski okvir za usvajanje preostalih elemenata reforme izbornog zakonodavstva i završetak reforme pravosuđa u skladu s preporukama ODIHR-a i Venecijanske komisije. Također, veoma je važno da ove sedmice otključavamo proces otvaranja prvog klastera pregovora s Ukrajinom i Moldavijom. To pokazuje da reforme i angažman svih sektora društva donose rezultate te da Evropska unija ostaje posvećena proširenju“, rekao je Costa, naglasivši da je sve partnere ohrabrio da iskoriste postojeći zamah i poduzmu sve potrebne korake kako bi ubrzali napredak prema članstvu u EU.
Samit je održan šest mjeseci nakon sličnog sastanka u Briselu, a uslijedio je nakon Costinih posjeta svim partnerima sa Zapadnog Balkana. Razgovori su bili usmjereni na procjenu napretka u postepenoj integraciji regiona u Evropsku uniju, posebno kroz Plan rasta, kao i na jačanje saradnje u oblasti sigurnosti i odbrane. EU je spremna olakšati izvoz prehrambenih proizvoda sa Zapadnog Balkana na tržište Unije i ukloniti različite prepreke i kontrole, pod uslovom da budu ispunjeni određeni kriteriji. Jedan od njih je ozbiljna posvećenost borbi protiv korupcije.n.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je samit u Tivtu pokazao kako se Evropa i Zapadni Balkan sve više približavaju.
„Otvaramo dijelove jedinstvenog tržišta kompanijama sa Zapadnog Balkana, a zemlje regiona zato moraju provoditi reforme i osigurati jednake uslove poslovanja, jer naše investicije prate reforme“, rekla je von der Leyen.

Costa je također istakao da Zapadni Balkan može računati na kontinuiranu podršku Evropske unije, koja ostaje najpouzdaniji partner regiona.
„Potpuno usklađivanje naših partnera sa Zapadnog Balkana sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU ostaje ključni izraz našeg jedinstva. Evropska unija je zajednica vrijednosti i projekt mira, prosperiteta i sigurnosti. To je projekt na kojem svi nastavljamo raditi. Zapadni Balkan je sastavni dio budućnosti Evropske unije. Njegovo pristupanje ostaje naš prioritet i ključno geopolitičko ulaganje. Proces se zasniva i nastavit će se zasnivati na zaslugama i vjerodostojnim reformama“, rekao je Costa, naglasivši da njegovanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje ostaje temeljni prioritet za sigurnost i ekonomski prosperitet regiona.
Samit nije završen zajedničkom deklaracijom. Međutim, kako je Costa uoči sastanka posjetio sve partnere sa Zapadnog Balkana, uputio je posebne poruke svakoj od zemalja.
U Albaniji je istakao da je došlo vrijeme za novu fazu pristupnog procesa, fokusiranu na provedbu reformi i ostvarivanje konkretnih rezultata kroz projekte i politike koje donose koristi građanima, uključujući pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU, učešće u regionalnom sistemu rominga i programu željezničkih karata DiscoverEU.
U Bosni i Hercegovini naglasio je potrebu da se politički lideri usmjere na ostvarenje ciljeva, ubrzaju reformske procese, započnu provedbu Reformske agende, usvoje preostala dva zakona iz oblasti pravosuđa i imenuju glavnog pregovarača. Upozorio je da je zemlja već izgubila 108 miliona eura, dok je dodatnih 373 miliona eura i dalje ugroženo.
Na Kosovu je podsjetio da je Evropska unija uložila 3,7 milijardi eura u obrazovanje, infrastrukturu, energetiku, zaštitu okoliša, privredu, ljudska prava i vladavinu prava te da je spremna učiniti još više. Istakao je da EU pozdravlja potpuno i dobrovoljno usklađivanje Kosova sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, ali je naglasio i da su dijalog između Beograda i Prištine te normalizacija odnosa od ključne važnosti za evropsku budućnost i Kosova i Srbije.

U Sjevernoj Makedoniji izjavio je da usvajanje dogovorenih ustavnih amandmana ostaje jedini uslov za formalno otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom.
U Srbiji je naglasio potrebu fokusiranja na tri ključna prioriteta: jačanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, usklađivanje s politikama i vrijednostima Evropske unije, posebno sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, te provođenje reformi neophodnih za napredak u pristupnom procesu, uključujući vladavinu prava, slobodu medija i reformu izbornog sistema u skladu s preporukama ODIHR-a prije narednih izbora.
Ovo je bio prvi veliki skup najviših predstavnika Evropske unije i partnera sa Zapadnog Balkana održan u Crnoj Gori, u godini kada ta zemlja obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti i napretka na putu ka članstvu u EU. Evropska unija odobrila je formiranje ad hoc grupe zadužene za izradu pristupnog ugovora za zemlju kandidatkinju, što se dešava prvi put nakon 17 godina. Očekuje se da će Crna Gora postati 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
Redovni samiti EU – Zapadni Balkan održavaju se od 2020. godine, kada je Hrvatska, tadašnja predsjedavajuća Vijećem Evropske unije, predložila godišnje sastanke lidera regiona kao potvrdu evropske perspektive Zapadnog Balkana.
Prevod je prilagođen novinarskom i administrativnom stilu koji se najčešće koristi u BiH medijima i institucijama.
