Partneri Evropske unije sa Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – različitom dinamikom ispunjavaju obaveze preuzete u okviru Plana rasta. Riječ je o najambicioznijem finansijskom paketu koji je Evropska unija do sada namijenila ovom regionu. Prema dostupnim izvještajima i odlukama Evropske komisije, najveći napredak ostvarile su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, gdje građani već počinju osjećati konkretne koristi od provedenih reformi. Bosna i Hercegovina i Kosovo i dalje zaostaju, dok je napredak Srbije u velikoj mjeri usporen unutrašnjim političkim i institucionalnim okolnostima.

Iz Evropske komisije u Briselu navode da se Plan rasta provodi punim intenzitetom te da je od početka programa do sada isplaćeno 673,6 miliona eura.

„Od maja 2024. godine Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan donosi konkretne koristi regionu i njegovim građanima. Uz našu podršku, partneri provode ključne reforme koje otvaraju put njihovoj integraciji u Evropsku uniju. Do sada je odobreno šest reformskih agendi, a pet partnera dobilo je predfinansiranje – svi osim Bosne i Hercegovine. Četiri partnera formalno su izvijestila o provedbi reformi, odnosno svi osim Bosne i Hercegovine i Kosova. Spremni smo podržati ubrzavanje reformi koje još nisu završene kako bi svi partneri mogli ispuniti preuzete obaveze u okviru odobrenog dodatnog roka“, kazao je glasnogovornik Evropske komisije.

Naglasio je da reforme moraju ostati prioritet ukoliko partneri sa Zapadnog Balkana žele u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje Plan rasta pruža.

„Pozivamo partnere da pojačaju napore kako bi reforme bile provedene na vrijeme, prije narednih izvještajnih perioda. Ukoliko rok u junu 2026. godine ne bude ispoštovan, svi partneri, osim Bosne i Hercegovine, rizikuju da zajedno izgube više od 333 miliona eura. Za Bosnu i Hercegovinu produženi rok ističe u decembru“, dodao je glasnogovornik Evropske komisije.

Kada je riječ o dosadašnjim isplatama, Albanija je dobila 212,8 miliona eura, Crna Gora 91,2 miliona, Sjeverna Makedonija 142,1 milion, Srbija 167,5 miliona, a Kosovo 61,8 miliona eura. Bosna i Hercegovina još nije dobila nijednu uplatu, dok je iznos koji je prvobitno bio predviđen za zemlju već umanjen.

Najvidljivije promjene u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji odnose se na digitalizaciju dijela javnih usluga, pojednostavljivanje procedura za registraciju poslovnih subjekata, smanjenje administrativnih zahtjeva i veća ulaganja u infrastrukturu.

Albanija ulaže u modernizaciju željezničke infrastrukture, razvoj širokopojasnog interneta, unapređenje elektroenergetske mreže i uvođenje digitalne opreme u škole.

U Crnoj Gori građani već mogu primijetiti poboljšanja u upravljanju zemljišnim knjigama, ulaganja u energetsku efikasnost kroz obnovu javnih objekata i modernizaciju ulične rasvjete, kao i smanjenje broja incidenata usmjerenih protiv pripadnika LGBTIQ+ zajednice. Povećana je i podrška nauci i inovacijama, a ojačana je zaštita korisnika socijalne pomoći.

U pravosuđu su uvedene obavezne godišnje prijave imovine i sukoba interesa, dok je istovremeno smanjen nedostatak zaposlenih u sudovima koji postupaju u predmetima korupcije.

Nakon što je Evropska komisija odobrila Reformsku agendu Kosova, započelo je, iako sporijim tempom, usvajanje novih zakona, provođenje institucionalnih reformi, digitalizacija javne uprave i unapređenje upravljanja javnim finansijama.

Sjeverna Makedonija unaprijedila je transparentnost budžeta i upravljanje javnim finansijama objavljivanjem većeg broja podataka i izmjenama pravila za imenovanje nezavisnih članova upravnih odbora javnih preduzeća. Značajni napori ulažu se i u usklađivanje energetskog sektora zemlje sa zakonodavstvom Evropske unije.

Srbija je već pristupila Jedinstvenom području plaćanja u eurima, odnosno sistemu SEPA, koji bi, kada postane potpuno operativan, trebao omogućiti brža i jeftinija međunarodna plaćanja između Srbije i država članica Evropske unije.

Istovremeno se modernizira elektroenergetska mreža i jača energetska sigurnost. Uspostavljen je i Evropski centar za digitalne inovacije, s ciljem podrške digitalnoj transformaciji malih i srednjih preduzeća, a radi se i na povećanju transparentnosti upravljanja javnim preduzećima.

Glasnogovornik Evropske komisije pojasnio je da partnerske zemlje dva puta godišnje dostavljaju izvještaje o napretku i zahtjeve za isplatu sredstava.

„Komisija procjenjuje jesu li korisnici na zadovoljavajući način ispunili uslove za isplatu utvrđene provedbenom odlukom Evropske komisije. Ispunjavanje tih uslova podrazumijeva i da korisnici nisu ukinuli ili obustavili reformske mjere koje su u ranijim odlukama Komisije već bile priznate kao provedene“, pojasnio je glasnogovornik.

Svi projekti finansirani u okviru Plana rasta trebali bi biti završeni do kraja 2027. godine, a produženje roka za njihovu realizaciju neće biti moguće. Zemlje koje ne ispune preuzete obaveze izgubit će dodijeljena sredstva, koja će potom biti preusmjerena drugim zemljama regiona.

Ukupna vrijednost Plana rasta iznosi šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde osigurane kroz povoljne kredite, a dvije milijarde kroz bespovratna sredstva. Novac je zemljama raspoređen prema broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po stanovniku. Prema preliminarnoj raspodjeli, za Albaniju je bilo predviđeno 922,1 milion eura, za Bosnu i Hercegovinu 1,085 milijardi, Kosovo 882,6 miliona, Crnu Goru 383,5 miliona, Sjevernu Makedoniju 750,4 miliona, a Srbiju 1,586 milijardi eura. Iznos namijenjen Bosni i Hercegovini naknadno je umanjen za deset posto, na 976,6 miliona eura, nakon što je postala posljednja zemlja u regionu koja je finalizirala svoju Reformsku agendu.