Skip to main content

Аутор: WeBalkans

YEA učestvuju na Evropskom forumu mladih lidera

Evropski forum mladih lidera, četvorodnevna hibridna konferencija, održana je u poljskom gradu Katovicama. Forum je pružio prostor mladim učesnicima iz Evropske unije, Istočne Evrope, sa Zapadnog Balkana i Kavkaza da razmisle o trenutnoj političkoj situaciji, podele iskustva i uspostave nove kontakte. Manifestacija se sastojala od panel diskusija i tematskih sesija o aspektima saradnje za evropsku omladinu, sa posebnom pažnjom usmerenom na situaciju ukrajinske omladine. Ostale teme Foruma obuhvatale su Agendu Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine, Evropsku strategiju za mlade 2019-2027. i prioritete Programa EU za mlade 2021-2027, uključujući inkluziju i raznolikost, digitalnu transformaciju, životnu sredinu i borbu protiv klimatskih promena i učešće u demokratskom životu.

 

Ove godine Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana učestvovali su na manifestaciji, prisustvovali panelima, prikupljali korisne kontakte i upoznali profesionalce iz svojih oblasti rada i studija.

 

Ovo je bilo 14. izdanje ove manifestacije, koju tradicionalno organizuje SALTO-YOUTH, koja je deo PROGRAMA ERASMUS+.

Balkan Trafik festival doneo kulturu Zapadnog Balkana u Brisel

Slavljenje balkanske muzike – od tradicionalne do narodne, od džeza do panka – Balkan Trafik festival vratio se u Belgiju na svoje 16. izdanje, sletevši u Brisel 29. aprila i završivši se 1. maja. Posle dve godine pauze manifestacija je ponovo održana uživo, s obzirom da su ublažene restriktivne mere usled koronavirusa.

 

Četvorodnevni festival na otvorenom okupio je više od 150 umetnika i muzičara, uključujući međunarodne favorite kao što su Goran Bregović, Bernard Orchestar i Rojaze. Završnog dana festivala, 10. izdanje „Giant Horo“ okupilo je trupe plesača sa celog Balkana. Zajedno su skladno plesali širom briselskog Gran plasa na završnom događaju koji je bio besplatan i otvoren za javnost.

 

Pored muzike i plesa, festival je obuhvatao i uličnu umetnost, degustaciju hrane i vina, radionice i debate. Mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana takođe su učestvovali na festivalu kao govornici i moderatori na debati o ulozi umetnosti u izgradnji mira, predstavljanjem zapadnobalkanske kuhinje na degustaciji hrane i u drugim aktivnostima.

Partneri EU i Zapadnog Balkana udružuju snage u borbi protiv dezinformacija

Generalna direkcija Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) organizovala je 27. aprila virtuelni događaj o novim geopolitičkim posledicama lažnih informacija (dezinformacija) na Zapadnom Balkanu, sa preko 95 učesnika iz svih zemalja Zapadnog Balkana. Ovaj događaj posvećen tehničkoj pomoći i razmeni informacija (TAIEX) bio je zajednička aktivnost GD NEAR, Evropske službe za spoljne poslove i država članica EU.

 

U kontekstu rata u Ukrajini, direktor za Susedstvo istok i izgradnju institucija Lorens Meredit skrenuo je pažnju na rizike koje lažne informacije stvaraju u podrivanju demokratije i bezbednosti, dok je vršiteljka dužnosti direktora za Zapadni Balkan Mikela Matuela naglasila da su sloboda izražavanja i mediji ključni elementi procesa proširenja. Vršilac dužnosti direktora za tematsku podršku, koordinaciju javnih politika i finansijskih instrumenata Matje Buske, fokusirao se na praktična rešenja za reagovanje na lažne informacije.

 

Ukupno 17 govornika iz država članica EU i ustanova EU delilo je informacije o zakonodavnom okviru EU i praktičnim studijama slučaja, kao i konkretne alate za suzbijanje dezinformacija. Učesnici skupa su zaključili da je potrebno uložiti više napora da se podigne svest i razumevanje stranih taktika manipulacije, da se uloži u kvalitetno, nezavisno novinarstvo i medijsku pismenost, kao i da se podrži dalja bilateralna ili multilateralna saradnja u borbi protiv lažnih informacija. Brzina i fleksibilnost TAIEX instrumenta viđena je kao pogodna za podršku ovim zajedničkim naporima.

EU i EBRD odvojile nova finansijska sredstva za preduzeća u Srbiji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Srbiji imaće koristi od novih sredstava Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dostupnih preko Intesa Leasing-a.

 

Intesa Leasing će firmama u Srbiji pozajmiti novu kreditnu liniju u iznosu od 5 miliona evra za lizing opreme i vozila, što će im omogućiti da ulože u svoje standarde i procese poslovanja i postanu konkurentniji na lokalnom i tržištu EU. MSP će moći da pristupe bespovratnim sredstvima Evropske unije u vrednosti do 15% ukupnog iznosa lizinga.

 

Cilj finansiranja je podsticanje malih i srednjih preduzeća da ulažu u unapređenja u tri ključne oblasti: zaštitu životne sredine, zdravlje i bezbednost i kvalitet proizvoda. Posebnu pažnju će dobiti ulaganja u zelenije tehnologije, kako bi se pomoglo malim i srednjim preduzećima da se prilagode ekološkim standardima EU i da bi se poboljšala njihova energetska efikasnost, tako da će najmanje 60 odsto svih lizinga podržati mere štednje energije.

 

Ova nova mogućnost je deo Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu, kojem Evropska unija doprinosi isplatama podsticaja i tehničkom pomoći, a EBRD obezbeđuje kredite. Cilj je da se pomogne malim i srednjim preduzećima da modernizuju svoje aktivnosti i iskoriste trgovinske mogućnosti u regionu Zapadnog Balkana i na širem evropskom tržištu.

EU i BiH jačaju saradnju u oblasti reakcije na prirodne nepogode

Evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič posetio je Bosnu i Hercegovinu u cilju jačanja saradnje na polju prevencije, pripravnosti i reagovanja na prirodne nepogode, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou. Njegova poseta dolazi u trenutku kada je zemlja ponovo potvrdila svoj interes za pridruživanje Mehanizmu EU za civilnu zaštitu, koji koordinira zajedničke akcije za reagovanje u kriznim situacijama. Komesar je takođe prisustvovao sveobuhvatnoj vežbi reagovanja na zemljotrese koju je finansirala EU, a u kojoj su učestvovale službe spasavanja i zaštite iz Albanije, Austrije, Crne Gore, Rumunije, Slovenije i drugih međunarodnih agencija.
 
Janez Lenarčič je rekao: „Pre samo nekoliko dana Bosnu i Hercegovinu pogodila su dva zemljotresa. Ne možemo uvek da predvidimo kada i gde će se sledeći dogoditi, ali možemo da se bolje pripremimo. Stoga u potpunosti podržavam zahtev Bosne i Hercegovine da se pridruži Mehanizmu civilne zaštite EU. Uveren sam da će članstvo u našem evropskom okviru civilne zaštite obezbediti Bosni i Hercegovini da ima koristi od boljeg reagovanja u kriznim situacijama kada god dođe do velikih kriza. Zajedno možemo da zaštitimo i spasimo živote.“
 

Komesar se, između ostalog, sastao i sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine i ministrom bezbednosti Selmom Cikotićem. Tokom posete komesar je takođe najavio dodatna humanitarna sredstva u iznosu od 2,5 miliona evra Bosni i Hercegovini za pokrivanje potreba izbeglica, azilanata i migranata.

EIB će podržati Zapadni Balkan u rešavanju trenutne krize

Krajem aprila, Evropska investiciona banka (EIB) bila je suorganizator osme Međunarodne istraživačke konferencije o izgradnji otpornosti u kriznim vremenima: Uloga javnih politika. Konferencija je organizovana u saradnji sa Narodnom bankom Severne Makedonije i održana je na 30. godišnjicu monetarnog suvereniteta te zemlje. Manifestacija se bavila trenutnim izazovima, neizvesnošću koja je proizašla iz postpandemijskog prilagođavanja javnih politika i javnim politikama koje treba doneti kao odgovor na rastuće robne i energetske šokove izazvane ratom u Ukrajini. Svi ti izazovi ilustrovali su pojačanu saradnju EIB-a – kreditne ustanove EU – sa njenim partnerima u Severnoj Makedoniji i podršku koju Banka pruža ekonomskoj stabilnosti zemlje i procesu integracije u EU duže od 40 godina.  
Potpredsednica EIB-a Lilijana Pavlova naglasila je da je, kao banka EU, EIB spremna da podrži region Zapadnog Balkana u prevazilaženju trenutnih izazova. „Pored finansiranja izgradnje bezbednijih i raznovrsnijih energetskih mreža, pomažemo regionu da poveća svoju otpornost na klimatske promene i razvije nove održive projekte u okviru Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. EIB je prošle godine odvojila 257 miliona evra za podršku dekarbonizaciji i prelasku na zelenu ekonomiju u regionu“, rekla je ona.  

Međunarodna konferencija pozdravila je preko 40 učesnika, među kojima su bili guverneri i članovi odbora centralnih banaka, visoki zvaničnici međunarodnih finansijskih ustanova i predstavnici regionalne i međunarodne akademske zajednice.

Kampanja Dijaloga mladih u Crnoj Gori

Kampanja Dijaloga mladih, koja je nedavno pokrenuta u Crnoj Gori, ima za cilj podizanje svesti o tome šta tačno znači učešće mladih i zašto je ono važno, kao i da se omogući mladima da se uključe u proces donošenja odluka o pitanjima koja ih se dotiču. Cilj kampanje je da se to postigne direktnim razgovorom sa mladim ljudima i organizacijama koje ih predstavljaju. Pažnja je usmerena ka zapošljavanju mladih i raspravi o temama od interesa za mlade, uključujući garancije za mlade iz Ekonomskog investicionog plana EU za Zapadni Balkan.

 

Snimljen je i video pod nazivom #Say it loud, we hear you, koji poziva mlade ljude da učestvuju u dijalogu, što mogu da učine lično u svom gradu ili popunjavanjem upitnika na internetu.

 

Kampanju zajednički sprovode Delegacija EU u Crnoj Gori, EU Info centar i krovna organizacija Mreža mladih Crne Gore, kao i nadležna ministarstva: Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo prosvete, nauke, kulture i sporta uz podršku Saveta za regionalnu saradnju, kao i veliki broj omladinskih organizacija – Evropska asocijacija omladinskih kartica, Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka, Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu, Portal Makanje, Radio Krš, Studentski parlament, Savez srednjoškolaca Crne Gore i Savez mladih preduzetnika.

Proglašena dobitnica nagrade Evropske unije za književnost za 2022

Međunarodni žiri objavio je dobitnicu i pet posebnih priznanja za nagradu Evropske unije za književnost za 2022. godinu na Sajmu knjiga u Parizu. Gruzijska književnica Iva Pezuašvili osvojila je nagradu za knjigu Šaht za smeće (na engleskom: A Garbage Chute). Žiri je takođe odao posebna priznanja autorima iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Irske, Španije i Ukrajine.

 

Izbor dela za nagradu za 2022. godinu obilovao je raznolikošću jezika, zemalja, priča i glasova, ilustrujući otvorenost EU i Kreativne Evrope prema kulturnoj i jezičkoj različitosti unutar i izvan EU. Pobednica i pomenuti autori dobiće stalnu promociju na evropskom nivou kako bi im se pomoglo da dođu do šire međunarodne publike, kao i da se povežu sa čitaocima izvan svojih nacionalnih i jezičkih granica.

 

Nagrada Evropske unije za književnost od 2009. godine prepoznaje prozne pisce u usponu iz Evropske unije i šire. Nagrada odaje priznanje izvanrednim novim književnim talentima iz 41 zemlje koje učestvuju Kreativnoj Evropi.

EU daje dodatnih 45 miliona evra bespovratnih sredstava za Koridor Vc u BiH

Evropska unija pojačava podršku Koridoru Vc, ključnom projektu saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, uz dodatna bespovratna sredstva u iznosu od 45,2 miliona evra. Time se ukupan iznos odobrenih grantova EU za Koridor Vc povećao na više od pola milijarde evra. Sredstvima iz ugovora o finansiranju putem bespovratnih sredstava potpisanog 27. aprila biće plaćeni tekući građevinski radovi na dve deonice autoputa Poprikuše-Nemila u vrednosti od 36 miliona evra, uz investicioni grant od 9,2 miliona evra za tunel Ivan.

 

Koridor Vc je panevropski transportni projekat, a deonica od 325 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu koja preseca zemlju od severa ka jugu, približiće Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji i na kraju povezati jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa mađarskom prestonicom Budimpeštom.

Autoput se sufinansira bespovratnim sredstvima EU i povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).

 

Sredstva za grantove obezbeđena su kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) koji podržava EU i čiji je cilj da se unapredi povezanost regiona izgradnjom novih saobraćajnih veza i unapređivanjem zastarele saobraćajne i ekološke infrastrukture. Razvoj Koridora Vc je strateški prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprineti bržem ekonomskom i društvenom razvoju.

Na tragu ugroženog balkanskog risa

Tim novinara iz Severne Makedonije osvojio prestižnu nagradu EU za istragu o opasnostima sa kojima se suočavaju ugroženi risovi

Balkanski ris je vrsta divlje mačke koja spada u veoma ugrožene vrste. Veruje se da samo 45 risova ove vrste postoji u regionu. Krivolov, seča šuma i građevinske aktivnosti predstavljaju ozbiljnu pretnju najvećoj mački u regionu.

Balkanski ris se može naći u Severnoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu. Iako je lov ili loše postupanje prema bilo kojem balkanskom risu strogo zabranjeno zakonom u sve tri zemlje, istraga je pokazala da je situacija u praksi mnogo drugačija. Tim novinara makedonskog Radija MOF zaključio je da je životinja zapravo veoma slabo zaštićena i da je u velikoj opasnosti od izumiranja.

Njihova priča pod nazivom „Tragom balkanskog risa – istražna priča u dva dela“ plod je višemesečne istrage. Priča prikazuje sumornu sliku o balkanskim risovima koji se nalaze u stalnoj opasnosti od krivolova. Istražni tim pronašao je preparirane risove na zidovima restorana u blizini njihovog staništa, risove zatočene u kavezima kao atrakcija i tragove koji ukazuju da su možda i policijski službenici uključeni u krivolov. Pored toga, istraga je pokazala da su pored opasnosti od krivolova, balkanski risovi takođe ugroženi divljim deponijama i građevinskim radovima kao što su izgradnja puteva i hidroelektrana u i oko prirodnih ili nacionalnih parkova.

„U našem regionu imamo odlične zakone na papiru, ali oni se često ne sprovode na pravi način.“

Priznanje za trud

Tim novinara koji je sproveo i objavio istraživačku priču sačinjavali su Bojan Šaševski, Danijel Evrosimoski, Emilija Petreska i Jasmina Jakimova. Jasmina objašnjava da je njihova istraga bila plod želje da ispričaju priču o temi koja se retko spominje u javnosti, kao i da istraže da li se zakoni o zaštiti prirode i divljih životinja sprovode na pravi način. „U našem regionu imamo odlične zakone na papiru, ali oni se često ne sprovode na pravi način“, kaže ona.

Priča je postigla veliki uspeh, ako se meri reakcijama slušalaca i čitalaca, a takođe je osvojila nagradu EU za istraživačko novinarstvo za Severnu Makedoniju 2021. godine. Nagrada je dodeljena kroz projekat koji finansira EU pod nazivom „Jačanje kvalitetnih vesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, a žiri je opisao članak kao proizvod izvanrednog istraživačkog rada.

Na svečanosti dodele nagrada Emilija Petreska sa Radija MOF rekla je: „Razočaravajuće je da ni posle više od godinu dana od kada smo objavili priču institucije nisu reagovale… Kakvu budućnost možemo da očekujemo ako nastavimo da uništavamo ekosisteme, da uništavamo staništa balkanskih risova i prirodno nasleđe koje imamo i – time – uništavamo sebe?“.

„Nagrada nam je bila veoma važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osećaj kada neko prepozna vaš trud.“

O projektu

Cilj projekta „Jačanje kvalitetnih vesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, koji finansira EU, jeste da se poveća poverenje građana u medije i stvori bezbedno okruženje za novinare da stvaraju nezavisne informativne sadržaje, kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku i objavljivanje. Projekat se sprovodi od 2019. godine u zemljama kandidatima za prijem u EU i potencijalnim kandidatima: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Jasmina objašnjava da je njen tim, pošto je iz male medijske organizacije, bio iznenađen kada im je saopšteno da su osvojili prvu nagradu. „Nagrada nam je bila veoma važna, ne zbog novca, već zbog priznanja: sjajan je osećaj kada neko prepozna vaš trud“, kaže ona.

Nagrade EU za istraživačko novinarstvo imaju opšti cilj da odaju priznanje i promovišu izuzetna dostignuća istraživačkih novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske, kao i da poboljšaju vidljivost kvalitetnog istraživačkog novinarstva u tim zemljama.