Skip to main content

Аутор: WeBalkans

Mladi evropski ambasadori prisustvovali Sarajevo Film Festivalu

Sarajevo je u avgustu bilo centar regiona zbog 28. izdanja Sarajevo Film Festivala. Ove godine, po prvi put, skupu su prisustvovali i Mladi evropski ambasadori (YEA), u okviru programa Dana ljudskih prava.

Programu je prisustvovalo 11 YEA, zajedno sa volonterima Instituta za razvoj mladih KULT iz Bosne i Hercegovine. Oni su gledali specijalne selekcije filmova, prisustvovali predavanjima i radionicama koje su vodili stručnjaci iz oblasti ljudskih prava i angažovane umetnosti, obilazili relevantne institucije i učestvovali na panelima sa učesnicima omladinskog programa o suočavanju sa prošlošću.

Tokom ovih pet dana, YEA su imale priliku da vide filmove uglednih filmskih stvaralaca kao što su Ari Folman i Džozef Pirson, da čuju priče i iskustva najpoznatije bosanske ratne reporterke Aide Čerkez ili liderke nevladine organizacije Zaboravljena deca rata Ajne Jusić, ali i da razgovaraju sa ambasadorom EU Johanom Satlerom i ambasadorom Kraljevine Holandije Janom Valtmansom. Program je koristio kombinaciju umetnosti – pre svega filma – i akademskog i aktivističkog rada da postavi pitanje: kome danas pripadaju ljudska prava?

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

EU fondovi stvaraju nova radna mesta i proizvode boljeg kvaliteta

Milenko Nedić (47) bio je zaposlen u Vojsci. On je 2005. godine, u sklopu vladinih reformi, proglašen viškom zajedno sa još 3.000 kolega, tako da je preko noći ostao bez posla. Kada je morao da odluči šta dalje da radi, setio se svojih roditelja, koji su se bavili poljoprivredom i što je u osnovi bio jedini drugi posao kojem je bio vičan.

On i njegova žena podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli svoju malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa kredita i nedostatka kapaciteta bračnog para. Tada se pojavila prilika za Milenka i njegovu suprugu da prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku instrumenta EU za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD II). „Kroz IPARD programe uspeo sam da kompletiram našu mehanizaciju i nabavim sisteme za mužu, kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. Na poslednjem konkursu dobio sam podršku od oko 48.000 evra, koju sam dopunio sa mojih 32.000 evra“, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i jednu od najvećih farmi u svojoj regiji.

„Pre početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru .“

Bezbednija hrana

Priča Milenka Nedića nije jedina uspešna priča u kojoj je učestvovao IPARD II u Crnoj Gori. Do sada je najmanje 254 poljoprivrednika koristilo sredstva IPARD II i imali su koristi od poboljšanja uslova rada na svojim gazdinstvima. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: „Pre početka realizacije programa IPARD II imali smo samo dva ili tri prerađivačka postrojenja koja su zadovoljavala nacionalne standarde za bezbednost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao na Crnu Goru“. Prema Gordaninim rečima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i preko 100 novih radnih mesta, koja su uglavnom dobili mladi ljudi.

Crna Gora trenutno koristi raspoloživa sredstva iz IPARD II programa koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno za Crnu Goru usvojila program IPARD III za period 2021-2027. godine. Gordana je uverena da će IPARD III biti još uspešniji od prethodnih programa. „Pokrećemo IPARD III sa mnogo više iskustva i znanja stečenog sprovođenjem konkursa kroz program IPARD II. Mi, kao i primaoci, mnogo smo iskusniji i verujem da će se beneficije značajno povećati. Planirana je i akreditacija novih mera, tako da će se otvoriti mogućnosti da korisnici dobiju veću podršku i da Crna Gora kao zemlja povuče više sredstava EU koja su joj na raspolaganju“, kaže ona.

„Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahteva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Deo Instrumenta za pretprijemnu pomoć (IPA), koji ima za cilj podršku reformama u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretprijemnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD) fokusiran je na ruralna područja i poljoprivredno-prehrambene sektore tih zemalja. Ovim sredstvom EU korisnicima pruža finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bili održiviji i uskladila ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Milenko je uveren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim rečima, nedovoljno ljudi na tržištu rada spremno je da se bavi poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD-ovog konkursa važan doprinos. „Gazdinstvo nam pruža dobar život. Ono zahteva mnogo rada, a većina zarađenog novca treba da se ponovo investira u proizvodnju, ali farma raste.”

Otvoren izviđački kamp za avanture u Severnoj Makedoniji

Projekat koji finansira EU podržava unapređivanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon možete pronaći na odličnoj lokaciji: u blizini šume, na plaži uz Ohridsko jezero. Nalazi se i nedaleko od centra Struge. Izviđački kamp otvoren je sedamdesetih godina prošlog veka sa najosnovnijom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja izvedena su tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve zidane zgrade sa osam prostorija.

„Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvetljenje.“

Marjan Glavinčeski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Pojašnjava da uprkos prekrasnom ambijentu u kojem se kamp nalazi, on nije bio privlačan posetiocima. „Imali smo velikih problema u vezi sa infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, ni osvetljenje.“

Srećom, pre tri godine, kada je uprava odlučila da potraži podršku kako bi poboljšala uslove boravka, otvorile su se nove mogućnosti za ovaj izviđački kamp. Podršku su pronašli u Evropskoj uniji i zajedno su pretvorili kamp u jedno od najatraktivnijih mesta na Zapadnom Balkanu.

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansira EU podržao je kamp u cilju unapređivanja njegove fizičke infrastrukture, kao i uvođenja novih atrakcija za posetioce. Kamp je do danas izgradio sedam sojenica, proširio postojeću zgradu i unapredio infrastrukturu dela za šatore. Kao rezultat toga, sada u kampu istovremeno može da boravi 200 posetilaca, a na raspolaganju im stoje i pristojni toaleti i topla voda.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i planinarske ture i kajakaštvo. Projekat je pomogao u kupovini opreme za ove usluge i podržao obuku instruktora. „Sada smo u mogućnosti da popunimo vreme naših posetilaca tokom boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtraženija atrakcija među posetiocima“, kaže Marjan.

„Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške.“

O projektu

Projekat lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četvorogodišnja investiciona operacija koja se finansira iz bespovratnih sredstava Evropske unije (Instrument za pretpristupnu pomoć – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijama i obezbediće investiciona sredstva i izgradnju kapaciteta za podršku rasta sektora, investicija u destinacije i specifičnog prosperiteta destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i unapređenje kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijama.

Marjan objašnjava da se kao rezultat projekta znatno povećao broj posetilaca, a prošle godine je broj inostranih turista bio veći nego domaćih. „Podrška EU bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi na lokalnom nivou i nismo imali potencijal za rast bez ove podrške“, kaže Marjan.

Kamp je uložio prošlogodišnju zaradu u dalje unapređivanje infrastrukture i planiraju da ubuduće uvode nove atrakcije, kao što je paraglajding. „Želimo da se dalje razvijamo i postanemo važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu“, kaže Marjan.

Bebbo aplikacija, onlajn savetnik za roditelje u Crnoj Gori

Onlajn aplikacija koja pruža pouzdane savete roditeljima sada je dostupna besplatno svim porodicama u Crnoj Gori.

Maja Miranović je majka petogodišnje devojčice i, kao i svi roditelji, zainteresovana je za najbolje načine vaspitavanja dece, uključujući zdravlje i bezbednost, razvoj i učenje. Međutim, dobijanje pouzdanih saveta o roditeljstvu nije uvek lako, jer je dostupno mnogo izvora, zvaničnih i nezvaničnih informacija. Maja od februara ove godine koristi mobilnu aplikaciju Bebbo kako bi našla odgovor na većinu ključnih pitanja koja ima o roditeljstvu.

„S obzirom na to da živimo u eri internet komunikacije i uspona društvenih mreža, skloni smo da budemo preplavljeni informacijama i savetima iz različitih izvora i nismo u mogućnosti da odmah procenimo njihovu pouzdanost. Aplikacija Bebbo mi štedi vreme i energiju jer sve što nađem u njoj potiče iz kredibilne ustanove, pa je preporučujem svim roditeljima koje poznajem“, kaže Maja.

Bebbo aplikacija je besplatno onlajn sredstvo koje je pokrenuto u februaru ove godine, a Maja se nalazila u probnoj grupi roditelja koji su isprobali Bebbo i dali svoje predloge za dalji razvoj aplikacije. Od kada je pokrenut, Maja ga aktivno koristi i preporučuje drugim roditeljima. Ona opisuje savete i članke u aplikaciji Bebbo kao konkretne, sažete, proverene i pouzdane. „Nekoliko ‘brainteasersa’ predloženo za datu dob ne samo da su nam uštedeli vreme i da smo je dobro zabavljali, već su mi i pokazali da je moje dete sposobno da razmišlja na način koji do tada nisam primećivala“, kaže Maja.

„Aplikacija je preuzeta više od 7.800 puta u Crnoj Gori. Roditelji su je u proseku ocenili ocenom 4,53 od 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo novim sadržajem i pokušavamo da ga učinimo korisnim za što više roditelja i profesionalaca.“

Roditeljske veštine u jednoj aplikaciji

Aplikaciju Bebbo razvila je i pokrenula Unicefova Regionalna kancelarije za Evropu i Centralnu Aziju, uz učešće Evropske unije. Aplikacija je osmišljena da pomogne roditeljima dece mlađe od šest godina sa jednostavnim savetima o temama kao što su dojenje i odvikavanje od dojenja, zdravlje, ishrana, imunizacija, učenje, igračke i igre za decu, prekretnice u razvoju i pozitivno roditeljstvo. Korisni i interaktivni alati pomažu u negovanju i poboljšanju zdravlja i razvoja dece. Ida Ferdinandi, Unicefova službenica za razvoj u ranom detinjstvu u Crnoj Gori, objašnjava da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima i povratnim informacijama roditelja. „Aplikacija je preuzeta više od 7.800 puta. Roditelji su je u proseku ocenili ocenom 4,53 od 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo novim sadržajem i pokušavamo da ga učinimo korisnim za što više roditelja i profesionalaca.“

Ida dalje objašnjava da su sav sadržaj razvili i proverili stručnjaci za razvoj u ranom detinjstvu i veliki tim stručnjaka, uključujući programere, stručnjake za dečju psihologiju i praktičare. Pored toga, kancelarija Unicefa u Crnoj Gori radila je na prilagođavanju aplikacije specifičnim lokalnim potrebama.

„Morali smo da prilagodimo sadržaj našim okolnostima, pa smo se udružili sa Institutom za javno zdravlje koji je unakrsno proverio i prilagodio neke članke, ili razvio novi sadržaj. Na primer, prilagodili smo kalendar vakcinacije, koji se veoma razlikuje od drugih zemalja, kalendar poseta pedijatru, dostupne zdravstvene usluge i informacije o telefonskim brojevima i dežurnim telefonskim linijama. Morali smo da se kontekstualizujemo, kako bi ljudi u Crnoj Gori preko naše aplikacije mogli da dobiju kompletne usluge”, kaže Ida.

„Finansijska podrška EU bila je od ključnog značaja za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za njeno pokretanje na lokalnom nivou. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnoštvom funkcija koje zadovoljavaju različite potrebe koje roditelji mogu imati. Ceo proces je uključivao višemesečni trud prilično velikog stručnog tima. Za prilagođavanje aplikacije lokalu koristili smo resurse iz projekta „EU i Unicef za razvoj u ranom detinjstvu u Crnoj Gori“.

O projektu

Aplikaciju za roditeljstvo razvio je Unicef. Projekat „Ublažavanje uticaja koronavirusa na decu i porodice na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“ koji finansira EU podržao je razvoj nekih dodatnih osobina aplikacije i unapređenja, kao i tekuću tehničku podršku kancelarijama zemalja Zapadnog Balkana tokom faze adaptacije. Projekat su 2021. godine pokrenuli Unicef i Generalna direkcija Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju. Cilj je da se ojačaju nacionalni sistemi zdravstva, obrazovanja, ranog razvoja u detinjstvu i zaštite dece kako bi se obezbedio kontinuitet u pružanju osnovnih usluga za ugroženu decu i njihove porodice u neposrednom i dugoročnom odgovoru na koronavirus. U Crnoj Gori je prilagođavanje aplikacije finansirano kroz projekat „EU i Unicef za razvoj u ranom detinjstvu u Crnoj Gori“ (2020-2023).

 

Prema Idinim rečima, razvoj aplikacije bio je veoma zahtevan u smislu sredstava i stručnosti. „Finansijska podrška EU bila je od ključnog značaja za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za njeno pokretanje na lokalnom nivou. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnoštvom funkcija koje zadovoljavaju različite potrebe koje roditelji mogu imati. Ceo proces je uključivao višemesečni trud prilično velikog stručnog tima. Za prilagođavanje aplikacije lokalu koristili smo resurse iz projekta „EU i Unicef za razvoj u ranom detinjstvu u Crnoj Gori“.

Ona objašnjava da Institut za javno zdravlje u Crnoj Gori razmišlja o tome da na duže staze preuzme upravljanje aplikacijom. U međuvremenu, Unicef i Institut za javno zdravlje razvijaju novi sadržaj i objavljuju ga u okviru aplikacije.

Mladi ambasadori aktivni na EXIT festivalu

Mladi evropski ambasadori (YEA) su na ovogodišnjem EXIT festivalu u Novom Sadu organizovali i učestvovali u nizu aktivnosti sa ciljem da promovišu vrednosti EU, upoznaju druge kulture i doprinesu diskusiji o važnim savremenim temama.

 

Prvi dan festivala bio je posvećen upoznavanju njihovih vršnjaka sa Zapadnog Balkana i iz ostatka Evrope, razmeni ideja i razmeni iskustava i stavova. To je bila i prilika za YEA da obaveste prisutne o onome što EU nudi i o njenim politikama. Među posetiocima koje su intervjuisali bili su članovi organizacija civilnog društva i drugi aktivisti za socijalna i ekološka pitanja.

 

Prema rečima posetilaca, ključne teme za koje bi EU trebalo da se zalaže su reciklaža; više mogućnosti za zapošljavanje diplomaca; borba protiv globalnog zagrevanja i korišćenja nuklearne energije; prava doseljenika; značaj usvajanja dece u gej brakovima; i životna sredina – posebno ugljenični otisak EU i podrška izumima koji stvaraju obnovljivu energiju. Opšte mišljenje je bilo da građani mogu i treba da učine više u rešavanju ovih važnih pitanja, kao i da doprinesu većem uključivanju ugroženih grupa u društvo, da se slobodnije izjašnjavaju o kršenju ljudskih prava i da budu društveno aktivniji.

 

Posetioci su širili inicijative za očuvanje životne sredine, kako u svakodnevnom životu, tako i tokom EXIT festivala. Neke od aktivnosti koje su pomenuli bile su volontiranje za čišćenje parkova i kvartova i učenje dece u školama kako da recikliraju.

 

Među njihovim prvim asocijacijama na EU bili su demokratska politika, mir, jednakost, pravda, ljudska prava i fondovi EU za umetnike. Većina ispitanika učestvovala je u obrazovnim programima EU ili je poznavala nekoga ko jeste. Među tim programima su bile sednice Evropskog parlamenta mladih na kojima se raspravljalo o problemima sa kojima se suočavaju mladi u Evropi, Erazmus+ projekti i drugi projekti vezani za umetnost i kulturu koje finansira EU.

 

Na kraju razgovora učesnici su poslali poruke mladima Zapadnog Balkana o budućnosti EU. Tri najznačajnije su bile:

 

„Budite dobri prema prirodi, starijim ljudima i deci jer svi cene dobrotu.“

„Evropska unija je stvorena da održi mir u Evropi, pogotovo između Francuske i Nemačke. Budućnost Unije je da spreči nove ratove, poput rata u Ukrajini.“

„EU donira mnogo novca; treba da ga iskoristite.“

 

Tokom četiri dana provedena na Petrovaradinskoj tvrđavi, uživajući u dobroj muzici i različitostima, Mladi ambasadori su još jednom pokazali da su vrednosti Evropske unije ljudske vrednosti, da je kultura Zapadnog Balkana deo kulture EU i da EU nije samo budućnost regiona, već i sadašnjost.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji trebalo bi da imaju koristi od novog finansiranja koje obezbeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koje Evropska unija sufinansira podsticajnim grantovima.

 

Banka daje kredit od 3 miliona evra ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbeđuje 450.000 evra u podsticajnim grantovima za podršku lokalnim preduzećima, u nameri da se ojača konkurentnost. Više od polovine ukupnog iznosa kredita biće namenjeno ulaganju u zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Kredit će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za mala i srednja preduzeća i podržati ih dok se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da podnesu zahtev za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih pogona, nove opreme i poslovanja. Preduzeća će takođe imati priliku da ulažu u postizanje standarda EU u oblasti zaštite životne sredine, bezbednosti radnika i kvaliteta proizvoda i bezbednosti, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja budu ušla u program finansiranja automatski će ispunjavati i uslove za podsticajna bespovratna sredstva u iznosu od 15% od iznosa kredita.

 

Ovi aranžmani su deo Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu, koji sufinansira EU. Inicijativa je usmerena na unapređivanje standarda poslovanja i proizvoda malih preduzeća kako bi mogla da konkurišu na lokalnom i na tržištu EU.

Otvoreno 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkog filma Dokufest počeo je svoje 21.  izdanje projekcijom filma „Vatra ljubavi“ koji je režirala američka rediteljka Sara Dosa. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz celog sveta biće prikazano tokom festivalske nedelje u Prizrenu. Pored projekcija, posetioci će moći da prisustvuju i aktivnostima kao što su radionice, master kursevi i diskusije.

 

Svake godine ovaj najveći filmski festival na Kosovu ispunjava bioskope i improvizovane projekcije širom istorijskog centra Prizrena nudeći više od 200 pažljivo izabranih filmova iz celog sveta. Osnovan sa ciljem da revitalizuje filmski i kulturni život u Prizrenu, Dokufest je izrastao u najznačajniji festival dokumentarnog i kratkog filma u Jugoistočnoj Evropi, a od 2019. godine je festival koji BAFTA priznaje kao kvalifikacioni za kratke filmove. Evropska unija sufinansira ovaj festival.

 

Ovogodišnji moto festivala je „Kako preživeti?“, a tema će biti obrađena iz različitih uglova kao što su klimatske promene, fizički opstanak i rat u Ukrajini.

EIB Global u poseti Crnoj Gori

Delegacija Evropske investicione banke (EIB), banke Evropske unije, i njene nedavno osnovane razvojne filijale EIB Global sastala se 29. jula u Podgorici sa vladom Crne Gore. Njihov cilj bio je da identifikuju nove projekte i nastave uspešnu saradnju na ubrzavanju društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, kao i njenog pridruživanja Evropskoj uniji.

 

Na čelu sa vršiocem dužnosti generalnog direktora Markusom Berndtom, delegacija EIB Global-a sastala se s premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem, potpredsednicima Vlade Jovanom Marović i Ervinom Ibrahimovićem i ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem. Oni su razgovarali o investicionim mogućnostima u Crnoj Gori koje je pokrenuo Ekonomski i investicioni plan Evropske unije za Zapadni Balkan, kao i o načinima na koje EIB Global može da podrži Crnu Goru u privlačenju sredstava koja su stavljena na raspolaganje ovim i drugim programima EU.

 

Od 2020. godine, EIB Global i Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IDF) stekli su pravo na 150 miliona evra u povoljnijim kreditima za podsticanje postpandemijskog oporavka i dekarbonizacije crnogorske privrede. Saradnja EIB Global-a sa IDF-om pomogla je malim i srednjim preduzećima da se brže oporave od pandemije i podržala je tranziciju Crne Gore ka kružnoj, zelenoj, održivoj i društveno pravednoj ekonomiji.

YEA učestvuju u „So Keres Europa?!“ forumu u Tirani

‚So Keres Europa?!’ (na romskom jeziku: Šta ima, Evropo?!) je međunarodni sedmodnevni društveni forum, deo aktivnosti u okviru Tirane, evropske prestonice mladih, koji je okupio preko 150 mladih ljudi, uključujući Mlade evropske ambasadore (YEA), iz cele EU, sa Zapadnog Balkana i Turske, da prisustvuju nizu radionica. Među učesnicima bili su i Romi i oni koji nisu Romi, a svi su učestvovali na radionicama sa temama o ljudskim i manjinskim pravima u Evropi, intersekcionalnosti, umetnosti i kulturi, zagovaranju za pitanja mladih i otporu Romima, održanim u Tirani od 11. do 17. jula.

 

Posle čitave nedelje radionica, forum je kulminirao javnom manifestacijom – Međunarodnim festivalom romske omladine – na kojem su grupe predstavile rezultate svog rada, a predstavnici Evropske prestonice mladih, predstavnici vlade i domaći političari imali su priliku da se zajedno sa onima iz cele Evrope založe za raznolikost i uključivanje svih mladih ljudi.

 

Domaćini manifestacije bili su Roma Active Albania i Tirana, prestonica mladih, a sufinansirali su je EU, Erazmus+ i Tirana, Evropska prestonica mladih 2022. godine.

YEA se pridružila obeležavanju Dana sećanja na žrtve holokausta

Od 2010. godine, mladi Romi i ne-Romi okupljaju se svake godine 2. avgusta na Dan sećanja na žrtve holokausta. Ove godine, Međunarodna romska omladinska mreža Ternype okupila je oko 150 mladih iz cele Evrope u Krakovu i Aušvic-Birkenauu na ovom jedinstvenom omladinskom događaju pod nazivom Dikh he na bister („Vidi i ne zaboravi“). Ove godine skupu se pridružila i mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije Olta Šehu.

 

Manifestacija je deo inicijative za sećanje na genocid nad Romima i koja ima za cilj podizanje svesti među mladim Evropljanima, civilnim društvom i donosiocima odluka o genocidu nad Romima, kao i o mehanizmima antiromizma u današnjem izazovnom kontekstu rastućeg rasizma, govora mržnje i ekstremizma u Evropi. Cilj manifestacije je izgradnja kapaciteta mladih aktivista i omladinskih organizacija i njihovo motivisanje da preuzmu aktivnu ulogu u promovisanju obrazovanja u znak sećanja i šire ga na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovom inicijativom romska omladina se zalaže za zvanično priznavanje 2. avgusta kao Dana sećanja na žrtve romskog holokausta.

 

Pored skupa održanog 2. avgusta, edukativna manifestacija u Krakovu uključuje i druge aktivnosti rasprostranjene na pet punih dana, gde će Olta i drugi mladi iz mnogih zemalja imati priliku da uče o holokaustu i antiromizmu i ljudskim pravima danas.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija).