Skip to main content

Area of Cooperation: Environment

Predsednica Fon der Lajen u Skoplju

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posetila je u četvrtak, 14. jula, Skoplje, prestonicu Severne Makedonije. Tokom posete, predsednica Fon der Lajen se prvi put susrela sa Stevom Pendarovskim, predsednikom Severne Makedonije, a posle njega i sa premijerom Dimitarom Kovačevskim.

 

Kao centralni događaj njene posete, predsednica Fon der Lajen se obratila Parlamentu Severne Makedonije na svečanoj sednici kojoj su prisustvovali predsednik, premijer, poslanici i državni zvaničnici.

Savet EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora i EU sastale su se – na ministarskom nivou – na 11. Savetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je održan u Podgorici.

 

To je bio prvi put da je sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana. Time je podvučena nedvosmislena posvećenost Evropske unije integraciji čitavog regiona u EU i procesu pridruživanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o strategiji pristupanja – posebno u svetlu Izveštaja Komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu. Učesnici su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pridruživanju, sa sva 33 pregovaračka poglavlja otvorena i tri privremeno zatvorena.

 

Savet za stabilizaciju i pridruživanje takođe je razmotrio bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmenio mišljenja o nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Evropska strana svesrdno je pohvalila potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mere EU posle ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila to kao očigledan znak strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pridruživanja EU. Učesnici su takođe pozdravili već preduzete napore za implementaciju sankcija i podstakli ih da nastave sa neophodnim koracima za potpunu primenu usvojenih restriktivnih mera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Žozep Borel i komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsedavao visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Proizvodnja grickalica uz pomoć solarne energije

Preduzeće iz BiH postalo je gotovo u potpunosti energetski nezavisno ugradnjom solarnih panela uz podršku EU

Kompanija Voćar iz Brčkog osnovana je pre više od 30 godina. Prve sadnice ove firme zasadio je Avdo Musić pre mnogo decenija. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao je sveže i suve šljive na lokalnim pijacama. Kada je privreda socijalističke Jugoslavije 1989. godine počela da se liberalizuje i građanima je dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho je odlučio da podigne poslovanje na viši nivo i zvanično registruje i otvori preduzeće Voćar. Voćar sada proizvodi širok asortiman grickalica, od napolitanki i keksa do kokica i putera od kikirikija. Slogan preduzeća je „Za bolji ukus života!“.

Voćarem sada rukovodi Avdov unuk Esed Musić. Esed objašnjava da je put od gajenja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila skoro sve, kao i mnoge druge porodice, a kada se rat završio, morali su da krenu gotovo od nule. Kada su ponovo počeli da rade, mislili su da mogu da pokušaju da prošire asortiman svojih proizvoda. „U to vreme gotovo da nije bilo proizvodnje u Bosni i Hercegovini: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom se pojavilo to veliko tržište i odlučili smo da iskoristimo priliku i usredsredimo se na zamenu uvezenih proizvoda“, kaže Esed.

„Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas.  Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze.“

Voćar je posle rata zaposlio pet radnika, a danas ih ima 60 stalno zaposlenih, s punim radnim vremenom, a imaju i mnogo kooperanata koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Trideset godina po obnovi proizvodnje, ovo preduzeće proizvodi više od 100 različitih proizvoda koji se nude klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i drugim.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije, kao uostalom i na svetsku privredu. Esed kaže da su tokom krize počeli da razmišljaju kako da ozbiljno smanje troškove ne bi li ostali profitabilni. Prvi trošak o kojem je razmišljao da nekako smanji bio je račun za struju, ali svaka investicija je bila skupa i činilo se nepraktičnim da se uloži u tako nešto u onakvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć projekta EU4AGRI, koji finansira EU, ostvario se dugogodišnji san za kompaniju Voćar, jer su uspeli da investiraju u sistem solarnih panela koji im je omogućio da zadovolje oko 65% svojih ukupnih potreba za električnom energijom. „Instalacija solarnog sistema bila bi prevelik finansijski zalogaj za nas. Podrška Evropske unije zaista je bila od suštinskog značaja: dala nam je vetar u leđa da nastavimo da planiramo svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

„Naši proizvodi se prave uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni.“

O projektu

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa (2020-2024) usmerena ka modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mesta i zadržavanje postojećih, kao i na pružanje podrške u oporavku od krize izazvane pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona evra, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

Projekat EU4AGRI do sada je podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrednosti od skoro 5,5 miliona evra, od čega je preko 3,2 miliona finansirala Evropska unija.

„Na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u pogledu lokacije i oblika krova, postavljeni su solarni paneli“, objašnjava Esed. „Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.“ Troškovi izgradnje solarne elektrane iznosili su oko 83.000 evra, od čega je oko 54.000 obezbeđeno kroz projekat EU4AGRI, a oko 29.000 evra je obezbedio Voćar.

Dodatna korist od ovog projekta je smanjenje emisije ugljen-dioksida za približno 76%, čime se smanjuje njegov negativan uticaj na životnu sredinu. Kako Esed kaže, „Naši proizvodi se proizvode uz pomoć zelene energije i veoma smo na to ponosni“.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj Voćaru da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom zadovolji isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo više dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju uslove za ugradnju solarne elektrane i želimo da postignemo potpunu energetsku nezavisnost. Na taj način bismo dodatno doprineli zaštiti životne sredine“.

EU finansira tehničku pomoć za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču u Albaniji

Tehnička pomoć Investicionog okvira Zapadnog Balkana (WBIF) za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču pokrenut je 25. maja u Tirani, u prisustvu glavnih zainteresovanih strana, uključujući i komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Drač, Nacionalnu agenciju za vodosnabdevanje i kanalizaciju i infrastrukturu za otpad, Državnu agenciju za strateško planiranje i koordinaciju pomoći, i Delegaciju EU u Albaniji, kao i predstavnike WBIF-a, Francusku agenciju za razvoj (AFD), i infrastrukturni projekat Objekat 11, koji će sprovesti projekat.

 

Cilj projekta je da se poboljšaju uslovi života i primorske životne sredine 350.000 stanovnika u dračkom regionu. Projekat će ovaj cilj postići odvajanjem atmosferske i kanalizacione mreže u regionu, smanjenjem priliva atmosferskih voda u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se maksimalno povećala količina kanalizacione vode i biološko opterećenje postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, korišćenjem istog u maksimalnom kapacitetu, i izbegavanjem direktnog ispuštanja tokom padavina. Ovaj infrastrukturni poduhvat poboljšaće kvalitet površinskih i podzemnih voda u regionu i Jadranskom moru, čime će pozitivno uticati na biodiverzitet (prilagođavanje klimatskim promenama) i turizam (ekonomski razvoj).

 

Kanalizaciona mreža u Draču je stara, napravljena od betonskih cevovoda koji su skloni infiltraciji, bez odgovarajućeg nagiba i podložna je zapušavanju. Većina kanalizacionih sistema je kombinovana i prikuplja otpadne vode zajedno sa kišnicom. Značajne količine otpadnih voda otiču u more usled loše povezanosti, infiltracije otpadnih voda i prelivanja tokom suvog i kišnog vremena.

 

Evropska unija je putem WBIF-a obezbedila bespovratnu tehničku pomoć u iznosu od 500.000 evra. Procenjeni ukupni investicioni troškovi Projekta upravljanja otpadnim vodama u Draču iznose oko 40 miliona evra i planirano je da se finansiraju putem kredita AFD-a i iz lokalnih izvora.

Anketa javnog mnjenja pokazuje snažnu podršku EU u Crnoj Gori

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji i dalje podržava velika većina građana, koji imaju pozitivan stav prema Zajednici i glasali bi na potencijalnom referendumu da Crna Gora postane njena sledeća država članica. To je još jednom potvrđeno istraživanjem javnog mnjenja koje su u maju sproveli konsultantska kuća DeFacto za Evropsku uniju i Vlada Crne Gore. Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 1.008 građana iz svih krajeva zemlje, a postavljana su im pitanja o stavu prema EU i o procesu pridruživanja.

 

Snažna podrška evropskoj ideji, prevedena u brojke, pokazuje da 76% građana ima pozitivan stav prema EU, a gotovo jednak broj (74,6%) podržava pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ako bi sutra bio održan referendum, gotovo 90 odsto birača izašlo bi na glasanje, od kojih bi preko četiri petine, ili 83,5 odsto, glasalo za prijem Crne Gore u EU.

 

Evropsku uniju je 43 odsto građana prepoznalo kao najvećeg stranog donatora u Crnoj Gori, a 39 odsto kaže da je EU pokazala najveću solidarnost sa Crnom Gorom u borbi protiv koronavirusa.

YEA se sastali sa predsednikom Evropskog saveta na Kosovu

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Kosova sastali su se i razgovarali sa predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, tokom njegove posete Kosovu. YEA su predstavili svoju mrežu i objasnili njenu svrhu i njihovu motivaciju da postanu Mladi evropski ambasadori.

 

Nakon početnog izlaganja, razgovor je prešao na regionalna i globalna pitanja kao što su sukob u Ukrajini i važnost mira. U završnom delu diskusije, YEA su otvorili temu slobode kretanja mladih sa Zapadnog Balkana i saglasili se sa predsednikom o značaju programa kao što su ERAZMUS+ i druge inicijative i programi koje finansira EU za dalji lični i profesionalni razvoj mladih sa Zapadnog Balkana.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa celog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi oni imaju zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove veštine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promena.

 

Ciljevi mreže su razmena vrednosti EU; podizanje svesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

Pokrenuta kampanja Evropljani koji ostavljaju trag

Evropska služba za spoljnu politiku je 10. juna pokrenula četvrto izdanje kampanje „Evropljani koji ostavljaju trag“ u italijanskom kulturnom institutu u Parizu. U okviru Evropske godine mladih, ovo izdanje kampanje „Evropljani koji ostavljaju trag“ prikazuje mlade sa Zapadnog Balkana koji se bave bitnim stvarima u regionu i daleko šire.

 

Visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel izjavio je: „Ova kampanja daje platformu ljudima koji pomeraju granice, koji inspirišu i otvaraju vrata drugima. U našem radu nailazimo na Evropljane koji svakodnevno ostavljaju trag. Ovom kampanjom želimo da istaknemo njihove priče ne samo zato što su dobre, istinske ljudske priče, već i zato što njihove priče nisu dovoljno poznate u našim državama članicama, a nisu dovoljno vidljive ni na Zapadnom Balkanu.“

 

Na otvaranju manifestacije, u razgovoru su predstavljeni inspirativni mladi ljudi sa Zapadnog Balkana, nakon čega je usledilo šest video snimaka u kojima su prikazani njihovi radovi.

Park oprašivača inspiriše srednjoškolce na Svetski dan zaštite životne sredine

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, Evropska kuća u Podgorici organizovala je interaktivnu promociju Parka oprašivača, predivnog sveta oprašivača u virtuelnoj stvarnosti. Evropska kuća ugostila je učenike koji pohađaju Srednju strukovnu školu Ivan Uskoković i Elektrotehničku školu Vaso Aligrudić iz Podgorice, koji su prvi put imali priliku da isprobaju Oculus VR slušalice i „prošetaju“ virtuelnim svetom oprašivača. Srednjoškolci su sa oduševljenjem govorili o ovom jedinstvenom iskustvu nakon posete Mirovoj livadi, gradskoj laboratoriji i kantini, koje su deo Parka oprašivača.

 

Kombinacija zoološkog vrta, tematskog parka, interaktivnog muzeja i kristalne kugle, Park oprašivača vodi posetioce u 2050. godinu, pokazujući šta bi budućnost mogla da nosi kada bi oprašivači izumrli.

 

Evropska komisija je prošle godine osnovala Park oprašivača kako bi podigla svest i mobilisala društvo da zaštiti oprašivače. Ova javno dostupna alatka stoji na raspolaganju muzejima, školama i drugim ustanovama, zainteresovanim stranama i partnerima u Evropi i šire. Ona podržava komunikacione i edukativne aktivnosti o ekološkoj i klimatskoj krizi koju doživljavamo u ovoj deceniji i koje su ključne za akciju spasavanja naše planete.

Novi evropski Bauhaus festival

Počev od 9. juna, prvo izdanje festivala Novi evropski Bauhaus sadržaće izložbe, umetničke performanse, konferencije, seminare i druga okupljanja koja će kombinovati događaj uživo na licu mesta u Briselu sa onlajn aktivnostima i propratnim događajima širom EU i šire, uključujući i Zapadni Balkan. Uz debate, vrhunske govornike, umetničke performanse, izložbe i mogućnosti umrežavanja, festival je prilika za stručnjake, organizacije i porodice da raspravljaju o i osmisle buduće načine zajedničkog života.

 

Glavne teme festivala su lepota, održivost i inkluzivnost, a cilj je izgradnja veza, povezivanje sveta istraživanja, nauke i tehnologije sa svetom obrazovanja i građanskog angažovanja, kao i svetom umetnosti, kulture i arhitekture.

 

Novi evropski Bauhaus je kreativna i interdisciplinarna inicijativa koja povezuje Evropski zeleni dogovor sa našim životnim prostorima i iskustvima. Ona poziva sve nas da zamislimo i izgradimo održivu i inkluzivnu budućnost koja će prijati našim očima, umovima i dušama.

Festival je inicirala predsednica Fon der Lajen u svom govoru o stanju Unije 2020. godine, a Novi evropski Bauhaus je skupa osmislilo više hiljada ljudi i organizacija iz čitave Evrope i šire. U septembru 2021. godine, inicijativa je prešla iz faze pripreme u fazu isporuke, a Direkcija za komunikacije Evropske delegacije utvrdila je politiku aktivnosti i finansiranje kako bi se inicijativa ostvarila.

Prekogranična borba protiv zagađenja

Pogranične opštine u Severnoj Makedoniji i Srbiji udružuju snage u borbi protiv zagađenja

Pogranične opštine Lipkovo u Severnoj Makedoniji i Preševo u Srbiji su opštine sa malim brojem stanovnika: Lipkovo ima 13.000, a Preševo 27.000 stanovnika. Većina stanovništva ovih opština živi u selima, a čitava oblast deli zajedničku kulturu, tradiciju, ekonomski sistem i snažne porodične i prijateljske veze. Međutim, dele i važan problem: zabrinjavajući nivo zagađenosti sa ilegalnih deponija smeća. U opštini Preševo nalazi se 11 ilegalnih deponija, a u Lipkovu sedam.

U obe opštine smeće odnose javna komunalna preduzeća. Međutim, ona ne uspevaju da pokriju svoje opštine u potpunosti. Preduzeće Piša u Lipkovu sakuplja smeće u deset od ukupno 22 sela, a preduzeće Moravica sa srpske strane granice pokriva 11 od ukupno 34 sela. Problem sela koja nisu pokrivena nije mogao da se reši na opštinskom nivou zbog nedostatka sredstava i koordinacije, pa su Lipkovo i Preševo podršku za rešavanje ovog problema potražili spolja.

„Broj ljudi sa zaraznim bolestima je bio veoma visok u odnosu na malu veličinu opština, i bilo nam je očigledno da je jedan od glavnih razloga ilegalno odlaganje otpada i zagađena životna sredina.“

Udruživanje snaga za bolju okolinu

Aleksandar Gumberovski je rukovodilac projekata u opštini Lipkovo. On objašnjava da je prema zvaničnim podacima dobijenim od Regionalne bolnice u Vranju, broj obolelih od zaraznih bolesti u opštini Preševo u 2017. godini bio 20, u 2018. godini 30, a u samo prvoj polovini 2019. godine bilo ih je 35. Na njegovoj strani granice, u Lipkovu, broj obolelih od zaraznih bolesti iznosio je 23 u 2017. godini, 38 u 2018. godini a u samo prvoj polovini 2019. godine bilo ih je čak 42, što je ukazivalo na očigledan stalni rast zaraze. „Broj ljudi sa zaraznim bolestima je bio veoma visok u odnosu na malu veličinu opština, i bilo nam je očigledno da je jedan od glavnih razloga ilegalno odlaganje otpada i zagađena životna sredina“, kaže Aleksandar.

S obzirom na to da su obe opštine male i uglavnom seoske, nijedna od njih nema dovoljno sredstava da na odgovarajući način pruži sve usluge svojim stanovnicima, pa tako ni odnošenje otpada. Međutim, kako je opština Lipkovo imala dobro iskustvo sa podrškom donatora, udružili su snage sa susednim Preševom sa srpske strane granice i odlučili da apliciraju za podršku EU kako bi im pomogli u rešavanju ovog problema.

Oni su zajedno osmislili projekat pod nazivom „Manje smeća, manje opasnosti, više zdravlja“ i dobili podršku iz programa prekogranične saradnje Severna Makedonija–Srbija koji finansira EU. Preko projekta su kupili dva kamiona za prikupljanje otpada, 20 velikih kontejnera za otpad i preko 1700 kanti za smeće koje će biti razdeljene domaćinstvima.

„Ove opštine su nerazvijene i nedostaje sredstava u gotovo svakoj oblasti. Podrška EU je stoga zaista važna za rešavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih.“

O projektu

Projekat prekogranične saradnje koji finansira EU „Manje smeća, manje rizika, više zdravlja“ započet je početkom 2021. godine i trajaće do kraja 2022. Ukupna vrednost projekta je preko 250.000 evra, od čega oko 85% finansira EU. Specifični ciljevi projekta uključuju:

povećanje kapaciteta za upravljanje rizicima i opasnostima izazvanim ljudskom delatnošću u vezi sa odlaganjem čvrstog otpada i zaštitom životne sredine; povećanje kapaciteta i unapređenje pristupa institucija uslugama za organizovano prikupljanje otpada; podizanje svesti kod lokalnog stanovništva o posledicama zagađenja; i smanjivanje broja zaraznih bolesti.

Pored podrške u opremi, projekat će putem letaka i video klipova pokrenuti i kampanju podizanja svesti, kako bi se promenile navike građana koje se odnose na životnu sredinu, podstičući ih da za svoj otpad koriste nove kante.

Ovo nije prvi projekat koji EU finansira i od kojeg opština Lipkovo ima koristi. Aleksandar objašnjava da su, s obzirom da se opština nalazi i na granici sa Bugarskom i Kosovom, bili deo drugih programa prekogranične saradnje. „Ove opštine su nerazvijene i nedostaje sredstava u gotovo svakoj oblasti. Podrška EU je stoga zaista važna za rešavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih“, kaže on.