Skip to main content

Area of Cooperation: Environmental protection

Promovisanje zelenijeg života na Kosovu

Keep It Green i njena mreža volontera podižu svijest o industrijskom zagađenju i drugim ekološkim pitanjima u industrijskom gradu Obiliću. Na samo deset minuta vožnje od Prištine nalazi se Obilić, centar kosovske rudarske industrije. U okolini mjesta koje ima samo 6.800 stanovnika nalaze se tri rudnika uglja i dvije elektrane koje proizvode veći deo kosovske električne energije. Riječ je o regionu koji se u velikoj mjeri oslanja na radna mjesta u elektranama, a u industriji radi 5.000 ljudi iz Obilića i susjednih sela. Ne iznenađuje da su ove rudarske i industrijske aktivnosti prouzrokovale veliku štetu po životnu sredinu.

 „Sjedjeli smo i pili kafu i kada smo počeli da pričamo o svim [ekološkim] problemima sa kojima se naša zajednica suočava, shvatili smo da moramo nešto da preduzmemo.“

Keep it Green je lokalna omladinska organizacija koja radi na podizanju svijesti o ekološkim pitanjima u Obliću i uticaju koji ona imaju na stanovništvo. „Oko 30 odsto ljudi u Obiliću boluje od respiratornih bolesti”, kaže za EED Gudzim Klinaku, direktor organizacije Keep It Green. On objašnjava kako je nastanak organizacije Keep It Green začet razgovorom u kafiću 2015. godine. Klinaku se prisjeća: „Sjedjeli smo i pili kafu i kada smo počeli da pričamo o svim [ekološkim] problemima sa kojima se naša zajednica suočava, shvatili smo da moramo nešto da preduzmemo“.  Podsticanje građana da zaštite svoju životnu sredinu Šest godina kasnije, Keep It Green je mreža od gotovo 60 ljudi koji se u svojoj zajednici usredsrjeđuju na projekte koji podstiču mještane da se više zainteresuju za zaštitu sopstvene životne sredine. Posljednjih nekoliko godina nisu bile lake, s obzirom na ekonomske teškoće sa kojima se mnogi suočavaju u ovom industrijskom regionu. „Teško je natjerati ljude da vode računa o životnoj sredini kada jedva krpe kraj s krajem“, priznaje Klinaku. Aktivisti Keep It Green-a su svjesni te stvarnosti, ali se i dalje zalažu za zeleniju energiju u Obiliću. Prije pandemije koronavirusa održavali su nedjeljne proteste ispred termoelektrane zalažući se za primjenu ekoloških zakona u Obiliću. Organizovali su mnoge akcije za poboljšanje kvaliteta života u gradu. Volonteri su nedavno očistili park i ukrasili ga strit-artom kako bi ga učinili prijatnijim za svoje sugrađane. Oni su pokrenuli godišnji Green Art Fest, gradski festival za podizanje svijesti o ekološkim pitanjima. Keep It Green takođe radi sa lokalnim školama od 2016. godine, sprovodeći radionice „Smanji, opet upotrijebi, recikliraj“, učeći đake kako da stvaraju što manje smeća. Keep It Green je aktivna i u organizovanju omladinskih ljetnjih kampova koji se bave ekološkim temama. Glavni cilj ovih kampova je stvaranje nove generacije ekoloških lidera na Kosovu. Suočavanje sa pandemijom Kao i druge slične organizacije, Keep It Green je morala da smisli kreativne načine za prilagođavanje pandemiji koronavirusa. Iako su se radionice „Smanji, opet upotrijebi, recikliraj“ pokazale uspješnim čak i u formi vebinara, 2020. godine su morali da otkažu održavanje Green Art Festa. Ovog ljeta planiraju da organizuju jedan od svojih ekoloških kampova koji su njihov zaštitni znak, sa 20 učesnika koji će pohađati trodnevnu obuku o podizanju ekološke svijesti.

„Ova finansijska pomoć dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Ekologija je sada izuzetno popularna tema …i nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas.“

O Evropskoj zadužbini za demokratiju Evropska zadužbina za demokratiju (EED) je nezavisna organizacija koja dodjeljuje grantove. Zadužbinu su 2013. godine osnovale Evropska unija (EU) i zemlje članice EU radi podsticanja demokratije u Evropskom susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, u Turskoj i šire. EED podržava organizacije civilnog društva, prodemokratske pokrete, građanske i političke aktiviste i nezavisne medijske platforme i novinare koji podržavaju pluralistički, demokratski politički sistem. Ovo je skraćena verzija članka koji je objavila Evropska zadužbina za demokratiju. Pročitajte originalni članak Podrška Evropske zadužbine za demokratiju (EED) sada omogućava organizaciji Keep It Green da pređe iz volonterskog načina rada, koji opstaje na entuzijazmu, u stabilniju organizaciju sa stalno zaposlenim osobljem. To će takođe omogućiti da aktivnosti kao što je kamp za podizanje ekološke svijesti postanu stalna aktivnost, što omogućava strateško planiranje i razvoj. „Ova finansijska pomoć dolazi u veoma važnom trenutku za nas. Ekologija je sada izuzetno popularna tema širom svijeta, sve više ljudi je zainteresovano da se uključe. Dok je svijest na Kosovu za sada manje razvijena, nadam se da će uskoro i ovdje stići zeleni talas“, kaže Klinaku.

Upoznajte slavnog medvjeda iz Crne Gore

Dragocjeno stanište mrkog medvjeda prostire se širom Crne Gore i BiH. Radeći na prekograničnom projektu, naučnici su došli do novih podataka u vezi ovih legendarnih stvorenja. Borko ima samo pet godina, ali je već poznata ličnost u Crnoj Gori. Prošle godine su o njemu izvještavali svi crnogorski mediji i još uvijek se gleda 24 sata dnevno, kao da je lik iz TV rijalitija. Borko je medvjed, a prate ga i nadgledaju u naučne svrhe u sklopu projekta „Bear in Mind“ (čiji naziv je igra riječi koja znači i „Imajte na umu“ i „Medvjed na umu“) koji finansira EU. Borko je nakratko uhvaćen prije godinu dana kada mu je tim naučnika zakačio ogrlicu sa GPS čipom i satelitskim predajnikom prije nego što su ga pustili na slobodu. Predajnik se sastoji od kartice koja do sedam puta dnevno kontrolnom centru šalje Borkove koordinate. Na taj način, projektni tim je u mogućnosti da sazna mnogo o njegovom kretanju, ishrani i ostalim navikama.

“Prije neki dan je osam puta preplivao Pivsko jezero, a ono je ogromno. Nismo znali da tako mlad medvjed ima snage za to.”

Jasmin Murić je koordinator projekta. On opisuje šta ih je sve iznenadilo u Borkovom ponašanju: „Prije neki dan je osam puta preplivao Pivsko jezero, a ono je ogromno: odličan je plivač. Nismo znali da tako mlad medvjed ima snage za to.“ Jasmin navodi još jednu Borkovu osobenost: da većinu vremena provodi u dubokim kanjonima rijeke Sušice, gdje se najvjerovatnije sklanja od hladnoće, jer je tamo strujanje vazduha slabije. Prekogranični rad Broj medvjeda u oblasti u kojoj Borko živi daleko je od minimalno održive populacije i oni se suočavaju sa brojnim prijetnjama od strane ljudi. To je zbog, kako Jasmin opisuje, preuveličane percepcije rizika od napada medvjeda, kao i gubitka staništa zbog urbanizacije i klimatskih promjena. Razdvojeno prekogranično upravljanje takođe je bilo prepreka u prošlosti. Međutim, pošto medvjedi ne poznaju granice bilo je važno da se udruže sa organizacijama u Bosni i Hercegovini, da podijele iskustva i osmisle zajedničke planove. Jasmin zna da će zahvaljujući prekograničnoj saradnji na praćenju medvjeda i upravljanju njihovim staništem Borku i njegovoj široj porodici biti bolje. Uz pomoć podataka dobijenih zahvaljujući Borkovom GPS tragaču, Jasminov tim radi na izradi sveobuhvatnog desetogodišnjeg plana koji će obezbijediti strateški pristup uspješnijem očuvanju ove vrste i njenog okruženja. Na primjer, ako Borko redovno izlazi iz zaštićenog dijela Nacionalnog parka Durmitor, oni mogu da preporuče proširenje teritorije parka. Ako vide da ide u sela, onda mogu da rade na mjerama koje bi podigle svijest kod lokalnih stanovnika kako bi se osiguralo da medvjedi ne budu ugroženi zamkama. Jasmin zna da će zahvaljujući prekograničnoj saradnji na praćenju medvjeda i upravljanju njihovim staništem Borku i njegovoj široj porodici biti bolje.

“Zahvaljujući prekograničnoj saradnji na praćenju medvjeda i upravljanju njihovim staništem Borku i njegovoj široj porodici biti bolje.

O projektu Projekat “Bear in Mind” sprovodi Centar za zaštitu i istraživanje ptica iz Crne Gore u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora IPA 2014-2020. Nadovezivanje na dobre rezultate Projekat se ne bavi samo Borkom, niti čak samo mrkim medvedom. Tim naučnika takođe planira da uhvati i obilježi dvije lokalne vrste ptica – jarebicu kamenjarku i crnog tetrijeba. To bi na sličan način trebalo da pomogne da se izvrše bitni uvidi i razumiju njihove navike i kretanje. Borko je sada u zimskom snu u jazbini. Jasmin i njegov tim očekuju da će do kraja aprila ponovo biti budan, što oni s nestrpljenjem očekuju i jedva čekaju da ga ponovo prate. Jasmin objašnjava da su informacije o vrsti staništa koje medvjed koristi za hibernaciju i vremenu kada odlazi u zimski san i budi se takođe važne. „Ti podaci mogu da nam pomognu da dođemo do zaključaka kako klimatske promjene utiču na sezonske navike medvjeda.“

Plima prosperiteta

Uklanjanje potopljenih brodova iz Drugog svjetskog rata čini plovidbu Dunavom bezbjednijom i predstavlja podsticaj za srpsku privredu. Dunav je po dužini druga evropska rijeka i protiče kroz deset država. Cio njegov tok u Srbiji (588 km) je plovan, ali je dunavski vodostaj znatno uži kod Đerdapske klisure, zbog velike količine plovila koja su tamo potopljena krajem Drugog svjetskog rata. U dijelu Dunava uzvodno od Prahova, rijeka je široka svega 180 metara, a 23 potonula plovila sužavaju vodeni put na samo 100 metara. Projekat Evropske investicione banke za uklanjanje ovih potonulih plovila je upravo zbog toga od velikog značaja, jer prepreke pod vodom ometaju plovidbu, naročito kada je nivo vode nizak. Prvi dio projekta usmjeren je na pronalaženje pravog načina za razminiranje i uklanjanje opasnih supstanci iz plovila, kao i na pronalaženje njihovih tačnih lokacija.

„Investicija će unaprijediti rječni saobraćaj u Srbiji zato što zemlja gubi i do pet miliona eura godišnje zbog nebezbjedne plovidbe u ovom dijelu Dunava.“

Brža i bezbjednija plovidba Dunavom Neki djelovi brodova koji duže od sedam decenija leže na dnu Dunava biće izloženi, a ostali će biti vraćeni u Njemačku. Ovo čišćenje rječnog korita učiniće plovidbu u ovom dijelu rijeke daleko bezbjednijom i bržom, a takođe će unaprijediti i životnu sredinu. Investicija će unaprijediti rječni saobraćaj u Srbiji, jer zemlja gubi i do pet miliona eura godišnje zbog nebezbjedne plovidbe u ovom dijelu Dunava, kako tvrdi bivša ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović. Projekat uklanjanja plovila biće finansiran kreditom Evropske investicione banke (EIB) po izuzetno povoljnim uslovima, u saradnji sa Vladom Srbije.„Učiniti plovidbu Dunavom ponovo bezbjednom je način na koji volimo da funkcionišemo: uklanjanje prepreka i rušenje vidljivih i nevidljivih barijera, u ovom slučaju ispod površine vode“, kaže Sem Fabrici, ambasador EU u Srbiji. Integracija u EU je pre svega proces mira i jedinstva. Od svog osnivanja EU je usredsrijeđena na prevazilaženje poteškoća iz prošlosti i oslobađanje puta daljoj integraciji. „Mi smo posvećeni cilju da Srbija i čitav region Zapadnog Balkana postanu dio ove velike avanture“, kaže Fabrici.

„Svi stanovnici ove zemlje emotivno su vezani za ovu rijeku koja otkriva važne priče iz prošlosti.“

O EIB-u Evropska investiciona banka je kreditna ustanova Evropske unije. EIB je najveća multilateralna finansijska institucija na svijetu i jedan od najvećih pružalaca klimatskih finansijskih sredstava, koja ulaže u održivu budućnost za sve. Evropska investiciona banka aktivna je u Srbiji od 1977. Najveći dio sredstava – gotovo 40 odsto (2,1 milijarda eura) – uložen je u transportne projekte, a u energetski sektor uloženo je 165 miliona eura. Rijeka predstavlja neprocjenjiv prirodni resurs za energiju, hranu i pijaću vodu, odgovorna je za 22 odsto nacionalnog snabdijevanja energijom. Istovremeno se proteže duž ključne plovidbene rute, nudeći mogućnosti za efikasan prevoz unutar regionalnih i tržišta EU. Dubravka Negre, šefica EIB na Zapadnom Balkanu, kaže da je ovaj projekat važan za ekonomski razvoj Srbije ali i od velikog istorijskog značaja. „Svi stanovnici ove zemlje emotivno su vezani za ovu rijeku koja otkriva važne priče iz prošlosti.“ Negre dodaje da doprinosom proširenju međunarodnih ekonomskih veza rijeka ponovo povezuje narode Balkana, koji dijele istu prošlost. Danas, posle mnogo decenija, mogu da se sastanu na istom putu ka novom, zajedničkom tržištu sa evropskim vrijednostima i izgledima za bolje sjutra.