Skip to main content

Area of Cooperation: Rural development

600.000 KM za unapređenje zaštite i sigurnosti na radu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini

Written on . Posted in Vijesti.

Objavljen je Javni poziv za učešće u programu dodjele tehničke podrške i dodjele bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške investicijama u svrhu unapređenja zaštite i sigurnosti na radu (uključujući mjere zaštite od COVID-19) u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u Bosni i Hercegovini u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
 
Objavljivanjem ovog javnog poziva u vrijednosti od 600,000 KM, Evropska unija će omogućiti preduzećima da učestvuju u programu koji uključuje obuku, tehničku i finansijsku podršku vezano za zaštitu i sigurnost na radu. Nakon učešća na obuci i tehničkoj podršci projekta, preduzeća će se kvalifikovati za finansijsku podršku u vidu ulaganja u iznosima od 10,000 do 30,000 KM,  koja će biti iskorišten za implementaciju preporučenih mjera zaštite i sigurnosti na radu (uključujući i mjere protiv COVID-19):
 
Odabrana preduzeća će učestvovati na besplatnoj obuci o zakonskim aspektima i značaju primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu. Dodatno, preduzećima će biti obezbjeđena tehnička podrška u cilju procjene trenutnog stanja  zaštite i sigurnosti na radu, provjere uslova za rad i date preporuke za poboljšanja radnog okruženja.

EU izdvaja 3,5 miliona KM za podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

Written on . Posted in Vijesti.

U okviru EU4AGRI projekta koji finansira EU, raspisan je javni poziv za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.  
Po ovom javnom pozivu dostupno je 3,5 miliona KM, a iznos granta po aplikaciji se kreće od 15.000 do 300.000 KM. Podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje za svaki pojedinačni projekat u iznosu od minimalno 35% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, osim za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinansiranje treba biti najmanje 30% .
 
Prihvatljivi aplikanti za grantove u okviru ove mjere podrške su samostalni preduzetnici, zadruge i preduzeća.  
Rok za prijavu je 31. januara 2023. do 15.00 časova.

Održavanje standarda kao crème de la crème

Written on . Posted in Priče.

Mljekara u Bosni i Hercegovini unapređuje proizvodni proces uz pomoć EU.

Meggle BH je jedno od najuspješnijih preduzeća u proizvodnji mliječnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući uvođenju inovativnih pristupa u njihov rad i usklađivanju sa visokim standardima proizvodnje, plava djetelina na bijelim pakovanjima mliječnih proizvoda danas je poznata po kvalitetu u cijeloj Bosni i Hercegovini. Grupa Meggle ima dugu tradiciju u proizvodnji mliječnih proizvoda, a osnovao ju je Josef Anton Meggle iz Bavarske 1887.

“S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI.”

Meggle je uveden na bosanskohercegovačko tržište početkom devedesetih. U početku su uvozili i distribuirali Meggle proizvode. Ubrzo je kompanija počela da planira pokretanje proizvodnih pogona u zemlji, a početkom 2000-ih kupila je fabriku mlijeka u Bihaću i etablirala se kao kompanija za proizvodnju mlijeka. Meggle BH u svom asortimanu nudi više od 150 proizvoda; njihovo domaće mlijeko, jogurt, kefir, pavlaka, vrhnje za kuhanje, kajmak, maslac i drugi proizvodi zauzimaju posebno mjesto u mnogim domaćinstvima.

Jadranka Penava se pridružila Meggle-u na samom početku njihovog poslovanja u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih, a sada je predsjednica uprave Meggle BH. Pojašnjava da ih je bosanskohercegovačko tržište od početka toplo primilo, a od početka poslovanja u Bosni i Hercegovini imaju kontinuiran uspjeh i stalan rast u zemlji. “Prošle godine smo prikupili 50 miliona litara mlijeka od naših 2.500 farmera širom zemlje za koje smatramo da su veoma važan dio našeg poslovanja jer ako nemate kvalitetno mlijeko u susjedstvu onda ne možete biti uspješni u ovom poslu, “, kaže Jadranka.

Tokom 2021. godine, uz podršku EU4AGRI projekta, preduzeće je unaprijedilo svoje proizvodne procese kupovinom savremene mašine za pakovanje svježeg sira i kajmaka. Kapaciteti stare mašine za proizvodnju i pakovanje sireva i kajmaka bili su 1.800 čašica na sat, dok nova ima kapacitet od 3.200 do 4.100 čašica različitih gramaža, u istom vremenskom periodu. Omogućava i pakovanje proizvoda u različite oblike čašica, što je neophodno prilikom stavljanja proizvoda na tržište. “S obzirom na zahtjeve domaćeg i inostranog tržišta, morali smo osavremeniti pogon i proširiti kapacitete za proizvodnju svježeg sira i kajmaka, što smo i učinili, ugradnjom najsavremenije opreme, za koju smo dijelom dobili podršku kroz projekat EU4AGRI,” objašnjava Jadranka.

“Kao lider na tržištu BiH, od Meggle-a se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od COVID-19 krize. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP u BiH).

EU4AGRI projekat je do sada podržao bosanskohercegovačke poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Kupovina nove mašine je doprinijela povećanju kvaliteta proizvoda i sigurnosti proizvodnog procesa, a automatizacija određenih koraka smanjuje mogućnost ljudske greške. “Kao lider na tržištu BiH, od Megglea se očekuje da zadovolji potrebe tržišta, te unaprijedi i razvije proizvodne procese, kao i da ima stalna lansiranja novih i inovativnih proizvoda. Ova investicija nam mnogo pomaže u tom pogledu,” dodaje Jadranka.

Podrška EU4AGRI projekta kroz uvođenje novih tehnologija će sigurno doprinijeti daljem razvoju i pozicioniranju ovog preduzeća na domaćem i inostranom tržištu, a posebno dostizanju standarada visokog kvaliteta za proizvodnju proizvoda označenih plavom djetelinom.

Vrijednost investicije podržane kroz EU4AGRI projekat je oko 730.000 KM (skoro 375.000 €) od čega je sufinansiranje Evropske unije bilo oko 300.000 KM (skoro 155.000 €).

Solarna energija za ljepšu budućnost bosanskog preduzeća

Written on . Posted in Priče.

Jedna od najvećih solarnih elektrana u regiji za snabdijevanje potreba preduzeća instalirana je uz podršku EU od strane prehrambenog preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Madi, sa sjedištem u Tešnju, jedno je od nekoliko preduzeća ovlaštenih za izvoz svježeg pilećeg mesa u Evropsku uniju. Preduzeće je osnovano 1989.godine,  a 2000.godine pokrenuli su svoju prvu fabriku za preradu pilećeg mesa. Do 2015.godine uveli su najveću i najmoderniju klaonicu peradi u regionu sa kapacitetom od 6,000 brojlera na sat i 24 miliona ptica godišnje. Danas su prepoznati kao tržišni lider u Bosni i Hercegovini.

Međutim, pandemija COVID-19 je imala negativan uticaj na Madi, iako je jedno od najuspješnijih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Preduzeće je pretrpilo probleme u snabdijevanju i moralo je da preispita svoju potrošnju i napravi uštede gdje je moguće. Kako bi se izborili sa problemom, uprava je odlučila da formira radnu grupu za optimizaciju troškova.

“Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije. Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja.”

Mirel Dedukić je bio odabran za rukovodioca ove radne grupe. On objašnjava da je struja jedna od glavnih stavki koju su primjetili u rashodima. “Uvijek smo bili svjesni da je struja jedan od naših najvećih troškova. Jedna od prvih stvari koje smo analizirali bila je kako smanjiti troškove energije.”

On je znao da Madi ima najveću potrebu za strujom tokom ljeta kada bi solarni paneli bili na maksimumu proizvodnih kapaciteta. “Nakon detaljnog istraživanja došli smo do zaključka da bi ugradnja solarne elektrane bilo jedno od najboljih rješenja” on objašnjava. Preduzeće je tada krenulo u investiciju koja je jedinstvena u BiH.

Dok je Madi radio na vlastitoj studiji izvodljivosti za ulaganje u solarnu elektranu, EU4AGRI program koji finansira EU pokrenuo je poziv za podnošenje prijedloga. Poziv je uključio kompanije iz mesne industrije. „Imali smo naš projekat skoro spreman i bilo nam je lako prijaviti se na poziv“, kaže Mirel.

Uz sufinansiranje EU4AGRI, Madi je instalirao solarnu elektranu snage 1.000 kW. Elektrana je postavljena u tri proizvodne hale površine 5500 m2. Ukupni godišnji proizvodni kapacitet je 1.147 MWh, što pokriva 15% potrošnje električne energije preduzeća. Osim toga, 2021. godine instalirali su još jednu solarnu elektranu snage 1.000 kW, pa im sada preko 30% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.

“Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih, te podršku oporavku od krize COVID-19. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, uglavnom finansiran od strane Evropske unije, ali zajednički implementiran i sufinansiran od strane Češke razvojne agencije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao BiH poljoprivrednike i preduzeća sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5 miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

Prema Mirelu, energija koju proizvodi njihova solarna elektrana smanjenjuje zagađenja CO2 za nešto više od 1.800.000 kg, što je ekvivalent uštedi od 600.000 litara dizela ili 800 tona uglja. “Veoma smo ponosni što smo ovim projektom doprinijeli očuvanju životne sredine. Povrh toga, smanjili smo troškove i dostigli samoodrživost u snabdijevanju električnom energijom,” kaže Mirel.

Plan za budućnost je da Madi kroz kontinuirano ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju ostane najveća kompanija u mesnoj industriji u Bosni i Hercegovini. Osim toga, pokrenuli su i novu kompaniju “Mipower d.o.o.”, koja će se s punim radnim vremenom fokusirati na proizvodnju i promet električne energije. Planiraju instalirati još najmanje 10 MW solarnih panela.

Podsticanje poljoprivrede u Crnoj Gori

Written on . Posted in Priče.

EU fondovi stvaraju nova radna mjesta i kvalitetnije proizvode

Milenko Nedić (47) nekada je bio u vojsci. Godine 2005., u sklopu vladinih reformi, zajedno s još 3000 kolega proglašen je tehnološkim viškom i preko noći je ostao bez posla. Kad je morao odlučiti šta dalje, sjetio se kako su se njegovi roditelji bavili poljoprivredom, što je zapravo bio jedini drugi posao za koji je znao.

On i supruga podigli su kredit u banci i kupili tri krave s kojima su pokrenuli njihovu malu farmu. Početak je bio težak zbog visokih kamatnih stopa na kredite i nedovoljnih kapaciteta sa kojim je par raspolagao. Tada se ukazala prilika da Milenko i njegova supruga prošire i stabilizuju svoje poslovanje uz podršku EU instrumenta za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD II). “Kroz IPARD programe uspio sam kompletirati našu mehanizaciju i nabaviti sisteme za mužu kao i svu opremu koja mi je potrebna za farmu. U zadnjem pozivu dobio sam podršku od oko €48,000 , koji sam dodao svom doprinosom od €32.000”, kaže Milenko. Sada ima oko 50 krava i ima jednu od najvećih farmi u svom kraju.

“Prije početka implementacije IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori,”

Sigurnija hrana

Milenko Nedić nije jedina priča o uspjehu IPARD II u Crnoj Gori. Do sada su najmanje 254 poljoprivrednika koristila sredstva IPARD II i imali koristi od poboljšanja uslova rada na farmama. Gordana Dujović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objašnjava: “Prije početka implementacije  IPARD II programa imali smo samo dva ili tri prerađivačka pogona koji su zadovoljavali nacionalne standarde  za sigurnost hrane. Sada imamo preko 21 objekat koji zadovoljava standarde. Ova činjenica sama po sebi pokazuje pozitivan uticaj koji je IPARD II imao u Crnoj Gori”. Prema Gordaninim riječima, kroz podršku IPARD II do sada je otvoreno i više od 100 novih radnih mjesta i to  uglavnom za mlade ljude.

Crna Gora trenutno koristi sredstva dostupna iz IPARD II programa, koja se mogu koristiti do kraja 2023. godine, a EU je nedavno usvojila IPARD III program za Crnu Goru za period 2021.-2027. Gordana je uvjerena da će IPARD III biti još uspješniji od prethodnih programa. ” IPARD III počinjemo s mnogo više iskustva i znanja stečenog kroz implementaciju poziva kroz IPARD II program. Mi smo, kao i korisnici, mnogo iskusniji i vjerujem da će se koristi značajno povećati. Akreditacija novih mjera je također u planu, tako da će otvoriti mogućnosti korisnicima da dobiju veću podršku, a Crna Gora kao država da povuče više sredstava EU koja joj stoje na raspolaganju”, kaže ona.

“Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste.”

O programu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji je osmišljen da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU-u, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na poljoprivredno-prehrambeni sektor tih zemalja i ruralna područja. Putem ovog alata, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja učinili održivijima, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Milenko je uvjeren da bi bez IPARD projekata devet od deset poljoprivrednika moralo da napusti poljoprivredu. Prema njegovim riječima, nema dovoljno radnika koji su spremni da se  bave poljoprivredom, pa je mehanizacija nabavljena putem IPARD poziva važan doprinos. “Farma nam pruža dobar život. Zahtijeva puno rada, većinu zarađenog novca potrebno je ponovno uložiti u proizvodnju, ali farma raste,” kaže Milenko.

Izviđački kamp otvoren za avanture u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Projekt koji finansira EU podržava poboljšanje objekata i usluga u izviđačkom kampu u Strugi

Izviđački kamp Krste-Jon nalazi se na odličnoj lokaciji: u blizini šume i plaže uz Ohridsko jezero. Takođe je u blizini centra grada Struge. Izviđački kamp otvoren je 1970-ih sa vrlo bazičnom infrastrukturom, a prva dodatna ulaganja u kamp su napravljena tek 2003. godine, kada je opština finansirala izgradnju prve betonske zgrade sa osam soba.

“Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Marjan Glavinceski je šef organizacije civilnog društva Krste-Jon Struga koja upravlja kampom. Objašnjava da uprkos lijepom okruženju u kojem se kamp nalazi, nije bio baš atraktivan posjetiocima. “Imali smo velikih problema s infrastrukturom: nismo imali toalete, toplu vodu, rasvjetu.”

Srećom, mogućnosti za ovaj izviđački kamp su se otvorile prije tri godine kada je uprava kampa odlučila da potraži podršku za poboljšanje uslova. Pronašli su je u fondovima Europske unije, a zajedno su kamp pretvorili u jedno od najatraktivnijih mjesta na zapadnom Balkanu.

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti koji finansiran EU podržao je kamp da poboljša svoju fizičku infrastrukturu kao i da pokrene nove atrakcije za posjetioce. Kamp je do danas izgradio sedam koliba na stubovima, proširio postojeću zgradu i poboljšao infrastrukturu šatorskih parcela. Kao rezultat toga, kamp sada može primiti do 200 posjetilaca istovremeno, osiguravajući im odgovarajuće toalete i toplu vodu.

Projekat je takođe pokrenuo nove usluge avanturističkog turizma, uključujući ronjenje, biciklističke i pješačke ture te vožnju kajakom. Projekat je pomogao u nabavci opreme za ove atrakcije i podržao obuku instruktora. “Sada možemo zaokupiti naše posjetioce tokom cijelog boravka: ako ostanu pet dana, svaki dan imaju nešto drugo da rade. Ronjenje u Ohridskom jezeru trenutno je najtrženjia atrakcija među posjetiocima,” kaže Marjan.

“Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške.”

O projektu

Projekt lokalne i regionalne konkurentnosti (LRCP) je četverogodišnja investiciona operacija finansirana grantom Evropske unije (Instrument pretpristupne pomoći – IPA II). Projekat nudi holistički pristup razvoju turizma i upravljanju destinacijom i obezbijediće finansiranje investicija i izgradnju kapaciteta kako bi podržao rast sektora, investicije u destinacije i prosperitet određene destinacije. Cilj LRCP-a je povećanje doprinosa turizma lokalnom ekonomskom razvoju i poboljšanje  kapaciteta vlade i javnih subjekata za podsticanje rasta turizma i olakšavanje upravljanja destinacijom.

Marjan objašnajva da je zahvaljujući projektu broj posjetilaca značajno porastao, a prošle godine je broj posjetilaca iz inostranstva bio veći od onih iz Sjeverne Makedonije. “Podrška EU-a bila je ključna. Mi smo mala organizacija koja radi lokalno i nemamo potencijala za rast bez ove podrške,” kaže Marjan.

Dobit od prošle godine kamp je uložio u dalje unapređenje infrastrukture, a u budućnosti planiraju uvesti nove atrakcije poput paraglidinga. “Želimo se dalje razvijati i postati važan igrač na tržištu avanturističkog turizma na Zapadnom Balkanu”, kaže Marjan.

Proizvodnja grickalica pomoću solarne energije

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz BiH postala je gotovo potpuno energetski nezavisna instaliranjem solarnih panela uz podršku EU.

Firma Voćar iz Brčkog osnovana je prije više od 30 godina. Na bosanskom jeziku ime firme znači “onaj koji uzgaja voće”, a sjeme kompanije posijao je Avdo Musić prije mnogo decenija. Bio je jedan od najvećih proizvođača šljiva u regionu i prodavao šljive i suve šljive na lokalnim pijacama. 1989. godine, kada je socijalistička Jugoslavija počela da se privredno liberalizuje, a građanima je bilo dozvoljeno da otvaraju privatne firme, njegov sin Meho je odlučio da posao podigne na viši nivo i zvanično registruje i otvori firmu Voćar. Voćar danas proizvodi široku paletu grickalica, od napolitanki i kolačića do kokica i putera od kikirikija. Slogan kompanije je “Za bolji ukus života!”.

Kompaniju sada vodi Avdov unuk, Esed Musić. Esed objašnjava da je put od uzgoja šljiva do proizvodnje grickalica bio izazovan. Tokom rata u Bosni i Hercegovini porodica je izgubila gotovo sve, kao i mnoge druge porodice, a kada je rat završio, morali su početi gotovo od početka. Kada su ponovo počinjali, pomislili su da bi mogli pokušati proširiti asortiman svojih proizvoda. “U to vrijeme u Bosni i Hercegovini gotovo da nije bilo proizvodnje: sve je dolazilo iz inostranstva. Odjednom je došlo do velikog tržišta i odlučili smo da iskoristimo ovu priliku i fokusiramo se to da zamijenimo uvozne proizvode”, kaže Esed .

“Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze.”

Nakon što je poslije rata počeo sa pet radnika, Voćar sada ima 60 stalno zaposlenih radnika i mnogo spoljnih saradnika koji imaju koristi od saradnje sa kompanijom. Poslije 30 godina, kompanija proizvodi više od 100 različitih proizvoda koje nudi klijentima u Bosni i Hercegovini, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, zemljama Evropske unije i dr.

Međutim, pandemija je uticala na poslovanje kompanije kao i na globalnu ekonomiju. Esed kaže da su tokom krize počeli razmišljati kako da ozbiljno smanje troškove kako bi ostali profitabilni. Prvi trošak na koji je pomislio bili su njihovi računi za struju, ali svako ulaganje je bilo skupo i činilo se nepraktičnim pokušati uložiti u tako nešto u takvom trenutku.

Ipak, 2021. godine, uz pomoć EU4AGRI projekta finansiranog od strane EU, kompaniji Voćar se ostvario dugogodišnji san, jer su mogli da ulože u sistem solarnih panela koji im je omogućio da na samoodrživ ispune oko 65% svoje ukupne potrebe za strujom. „Samostalno instaliranje solarnog sistema bi za nas predstavljalo ogroman finansijski teret. Podrška Evropske unije je zaista bila neophodna: dala nam je vjetar u leđa da nastavimo planirati svoj rad i razvoj na duge staze“, kaže Esed.

“Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni.”

O projektu

EU4AGRI projekat je četverogodišnja inicijativa (2020-2024) usmjerena na modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta, kao i zadržavanje postojećih i podršku oporavku od krize COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Ukupna vrijednost projekta, koji finansira Evropska unija, iznosi 20,25 miliona eura, a zajednički ga realizuju i sufinansiraju Češka razvojna agencija i Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH.

EU4AGRI projekat je do sada podržao poljoprivrednike i preduzeća u BiH sa 45 investicija u vrijednosti od skoro 5,5miliona eura, od čega je preko 3,2 miliona eura finansirala Evropska unija.

„Solarni paneli su postavljeni na krovne površine naših proizvodnih i skladišnih objekata, koji su bili idealni u smislu lokacije i oblika krovova“, objašnjava Esed. “Naša solarna elektrana zauzima 1000 kvadratnih metara i proizvodi 150 KW električne energije, što će imati veliki uticaj na našu energetsku nezavisnost.” Troškovi ugrađivanja solarnih ploča iznosili su oko 83.000 eura, od čega su oko 54.000 eura obezbjeđene kroz EU4AGRI projekat, a oko 29.000 eura je isplatila sama kompanija Voćar.

Ovom projektu vrijednost pridonosi smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2 ) kompanije za približno 76%, čime se smanjuje negativan uticaj na okoliš. Kako Esed kaže, “Naši proizvodi su napravljeni uz pomoć zelene energije i na to smo veoma ponosni”.

Dosadašnji rezultati bili su podsticaj za Voćar da u narednom periodu svoje potrebe za električnom energijom podmiruje isključivo iz obnovljivih izvora. Esed objašnjava: „Imamo još dostupnih krovnih površina koje ispunjavaju zahtjeve za ugradnju solarnih panela i želimo postići 100% energetsku nezavisnost. Na ovaj način bismo dodatno doprinijeli zaštiti životne sredine”.

Uvođenje hercegovačkog bijelog luka u svijet

Written on . Posted in Priče.

Kompanija iz Bosne i Hercegovine postala je regionalni tržišni lider u proizvodnji bijelog luka uz podršku projekta koji finansira EU.

Preko 300 sunčanih dana u godini i zemlja bogata krečnjakom samo su neke od karakteristika koje izdvajaju teren oko grada Ljubinja u južnoj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko decenija, njive u Ljubinju bile su zasađene hercegovačkim duvanom, koji je zahvaljujući svojoj kvaliteti nudio pristojan život stanovništvu ovog kraja. Međutim, zbog pada domaće duvanske industrije, poljoprivrednici su morali diverzifikovati svoje proizvode.

Kako je zemlja veoma plodna, nisu imali mnogo problema u tome, fokusirajući se na bijeli luk koji se vijekovima proizvodi i koristi u regionu kao zdrav sastojak za kuvanje, ali i za borbu protiv bolesti. Poslovnu priliku koju pruža bijeli luk uočio je Farmavit, kompanija iz ljubinjskog kraja koja je odlučila da se bavi ne samo uzgojem već i preradom ovog proizvoda za distribuciju na šira tržišta.

 “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu.”

Moderna tehnologija za poboljšanje proizvodnje

Stefan Šalvarica je rukovodilac zadužen za proizvodnju i preradu bijelog luka u kompaniji, kojoj se pridružio 2020. godine. Firma je osnovana 2000. godine, a na početku su se fokusirali na proizvodnju stočne hrane. Međutim, uvidjevši potencijal za proizvodnju niza drugih kultura, odlučili su isprobati nešto što bi bilo zanimljivije i privlačnije za šira tržišta. “Analize svjetski poznatih institucija pokazale su da je hercegovački bijeli luk po kvalitetu i uticaju na zdravlje svrstan u prvih pet u svijetu”, kaže Stefan.

Danas je Farmavit vodeća kompanija za proizvodnju bijelog luka u Bosni i Hercegovini, a većina njihovih proizvoda je namijenjena izvozu, uključujući i izvoz u EU. Na putu do ovog uspjeha, podržala ih je i inicijativa EU4 Business koju finansira EU, a implementira UNDP. Ovom podrškom kompanija je riješila veliki problem sa izvorima toplote, kao i problem sa parom koja nastaje u procesu termičke obrade bijelog luka, što je otežalo proizvodnju. „Uz ventilaciju i klimatizaciju našeg objekta sada se oslobađamo pare za nekoliko minuta. Takođe, ranije se značajan dio posla obavljao ručno, ali sada su, uz pomoć novih mašina, poboljšani i ubrzani procesi punjenja, etiketiranja i zatvaranja tegli“, objašnjava Stefan.

Preduzeće ima vlastite plantaže bijelog luka, ali određene količine otkupljuje i od svojih dobavljača u Hercegovini. Nakon otkupa bijeli luk se šalje na analizu prije nego što se stavi u proizvode dostupne kupcima na policama supermarketa u Bosni i Hercegovini pod nazivom brenda “Scent of Herzegovina” (Miris Hercegovine).

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona.”

O projektu

EU4Business je projekt EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio strategije lokalnog razvoja Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Stefan dalje objašnjava da proizvode i pire od bijelog luka i marinade koje se sastoje od bijelog luka sa začinima, maslinovog i suncokretovog ulja. Osim toga, zahvaljujući projektu EU4Business, sada proizvode takozvani crni češnjak. Crni češnjak nastaje procesom fermentacije svježeg bijelog luka. U ovom procesu ubrzanog starenja, bijeli luk mijenja boju i karamelizira se, a njegova svojstva se poboljšavaju. Ova vrsta bijelog luka je visoko cijenjena na svjetskom tržištu, a nabavkom mašine za fermentaciju, zahvaljujući podršci EU, kompanija Farmavit postala je jedini proizvođač ove vrste bijelog luka u Bosni i Hercegovini.

“Zahvaljujući EU4Business projektu, uspjeli smo poboljšati radne uslove i produktivnost, smanjiti troškove i ponuditi jedinstvene proizvode za naše kupce. Kako smo poboljšali proizvodnju bijelog luka, naše godišnje zalihe su porasle za 10 tona,” kaže Stefan.

Uz planove za nove marinade, te plasman i crnog češnjaka i svježeg bijelog luka na međunarodno tržište, kompanija Farmavit nastavlja ulagati u velike planove u cilju da zadrži lidersku poziciju na tržištu. “Dodatna sredstva smo uložili u nabavku opreme koja će nam pomoći u proizvodnji želatinskih kapsula punjenih ekstraktom bijelog luka. Bićemo prva kompanija u regionu koja će proizvoditi dijetetske suplemente ove vrste“, zadovoljno kaže Stefan.

Kompanija Farmavit je kroz EU4Business projekat podržana sa 150.000 KM, dok vrijednost ukupne investicije iznosi 300.000 KM.

Stara receptura za sir pred novim potrošačima

Written on . Posted in Priče.

Proizvođači sira iz Bosne i Hercegovine povećavaju svoju proizvodnju i broj radnika uz podršku EU.

Kada je Tomislav Puđa imao 20 godina, njegov otac je preminuo, tako da je Tomislav preuzeo porodičnu tradiciju pravljenja sira. Porodica Puđa  se specijalizovala za proizvodnju livanjskog sira koji je tvrdi sir od kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ili mješavine ovih vrsta mlijeka. Sir, koji je u obliku kotača, prirodno sazrijeva ispod svoje kore najmanje 60 dana i ima snažan ukus koji može biti blago pikantan. Ovaj recept iz Livanjskog područja je spravljen tako da bi odgovarao ukusu carskog plemstva u vrijeme austrougarske vladavine.

„Moj otac je oduvijek sanjao da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san.”

Od zanatskog sira do velike kompanije

Tomislavovi baka i djed su proizvodili sir u malim količinama u svom podrumu. Sedamdesetih godina prošlog vijeka odlučili su komercijalizovati ovaj proizvod i prodavati ga u turističkoj regiji duž jadranske obale. Iako količine sira nisu bile velike, prodaja je bila dovoljno dobra da se zarađuje za život porodice. Tomislavov otac je nastavio ovu tradiciju, a Tomislav mu je pri tom pomogao.

„Moj otac je oduvijek sanjao o tome da se naš posao poveća i da imamo malu mljekaru. Moj brat i ja smo odlučili da ostvarimo taj san,” – kaže Tomislav.

Mljekara Eko sir Puđa osnovana je 2003. godine i od tada raste. Danas se u mljekari proizvodi desetak različitih vrsta sireva, a ona je dobitnik niza međunarodnih nagrada za kvalitet, među kojima je i zlatna medalja sa Međunarodnog sajma sireva održanog u Austriji 2014. godine.

U želji da modernizuje proizvodni proces i da obezbijedi mljekari dugoročno mjesto na domaćem i stranom tržištu, Puđasova kompanija se 2019. godine prijavila na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Taj poziv je objavljen u okviru projekta EU4Business koji finansira Evropska unija i Njemačka vlada, a implementiraju ga Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Međunarodna organizacija rada (ILO) i Njemačka organizacija za razvojnu saradnju GIZ. Zahvaljujući projektu EU4Business, mljekara je zamijenila zastarjelu burad za sir sa većim i modernijim, nabavila mašine za rezanje i vaganje i nove police u pogonima za zrenje, te instalirala sisteme za održavanje mikroklime u mljekari. Građevinski radovi su također doprinijeli poboljšanju ukupnog kvaliteta proizvodnog procesa u mljekari.

Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je preko 380.000 €, od čega je Evropska unija obezbijedila grant sredstva u iznosu od 150.000 €. Savremena oprema je poboljšala tok i kvalitet rada, smanjila troškove proizvodnje i doprinijela povećanju produktivnosti. „Savremena tehnologija je svela greške na minimum što nam je važno u smislu kontinuiteta kvaliteta. Odmah smo uočili da nova oprema obezbjeđuje bolje iskorištenje mlijeka, što znači da danas dobijamo više sira sa istom količinom mlijeka. Zahvaljujući tome, naša tržišna konkurentnost je sada poboljšana”, kaže Tomislav. Poboljšanja ostvarena kroz EU4Business projekat otvorila su i nove prilike za proširenje proizvodnje i plasmana sira van granica Bosne i Hercegovine.

“Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao.”

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Projekat ima budžet od 16,1 milion eura: 15 miliona eura finansira Evropska unija i 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka.

EU4Business je dio Strategije lokalnog razvoja – Programa lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini Njemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

U mljekari radi otprilike 40 radnika, uključujući i sedam radnika koji su zaposleni u njoj zahvaljujući investiciji EU4Business. Novi zaposleni su povećali nivo proizvodnje, ali i osigurali bolju kontrolu kvaliteta proizvoda. Da citiramo Tomislava: „Ljudi su naše najveće bogatstvo. Sa novim mašinama naši radnici imaju bolje uslove za rad i mogu brže i lakše da rade svoj posao”.

Ukusne maline iz Bosne i Hercegovine osvajaju tržište EU

Written on . Posted in Priče.

Jedna bosanskohercegovačka poljoprivredna kompanija povećala je svoje proizvodne kapacitete uz podršku EU.

Nebojša Radović iz Bratunca, u Bosni i Hercegovini, uzgaja maline više od dvije decenije, a odnedavno mu na njegovoj plantaži malina pomažu supruga i troje djece. Nebojša objašnjava kako im maline predstavljaju izvor dodatnih prihoda: „Maline su nam od velikog značaja. Moja supruga nema drugo zaposlenje, a moj redovan posao nije dovoljan da na osnovu njega pokrijemo sve troškove života. Djecu takođe podučavamo uzgoju malina. ”

Nebojša je jedan od brojnih kooperanata porodične firme Herbos Nature koja se od 2006. godine bavi sakupljanjem šumskih plodova. Od 2012. godine bavi se otkupom, preradom i veleprodajom bobičastog voća, gljiva i začinskog bilja. Danas ima mrežu od preko 1.000 kooperante širom zemlje.

“S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante.”

Podrška rastu u vrijeme krize

Maida Hadžiavdić iz Herbos Nature objašnjava da je kompanija godinama stabilno rasla, ali da su se suočili s poteškoćama, baš kao i drugi, kada je 2020. počela pandemija COVID-19. „S obzirom da smo kontinuirano rasli, znali smo imati i problema, ali s pandemijom su se sve poteškoće povećale, posebno za naše kooperante“, kaže Maida.

U tom periodu je raspisan poziv za podnošenje prijedloga za podršku poljoprivrednim kompanijama u Bosni i Hercegovini, koji je raspisao EU4AGRI projekat koji finansira EU. Herbos Nature se prijavio za projekat i dobio podršku u vidu opreme za kompaniju i njihove kooperante i drugu pomoć za poboljšanje uslova rada, u ukupnom iznosu od preko 114.000 €.

Kao jedan od kooperanata Herbos Nature, Nebojša je dobio vrijednu opremu koju finansira EU koja čini rad njegovoj porodici lakšim i rezultate rada efikasnijim. „Kako sada imam sopstveni kultivator koji mi je donirao EU4AGRI, moji troškovi su manji“, objašnjava Nebojša.

„EU4AGRI nam je pomogao da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još ljudi i počeli da radimo sa dodatnim kooperantima.”

About the project The EU4AGRI project is a four-year initiative (2020-2024) aimed at modernising the agri-food sector, creating new jobs, as well as retaining existing ones, and supporting recovery from the COVID-19 crisis in Bosnia and Herzegovina. The total value of the project, funded by the European Union, is over €20 million, and it is jointly implemented and co-financed by the United Nations Development Programme in BiH and the Czech Development Agency.

Projekat je takođe omogućio kompaniji da koristi novu opremu i drugu podršku. „Podrška EU4AGRI nam je pomogla da proširimo naše tržište. Pored Ustikoline i Bratunca, sada imamo i novu poslovnicu u Travniku. Zaposlili smo još zaposlenih i počeli raditi s dodatnim podizvođačima”, kaže Maida. Zahvaljujući EU4AGRI opremi kompanija je modernizovala i proizvodne procese.

Zaposleni u kompaniji su uglavnom mladi obučeni profesionalci poput 23-godišnje Maide i oni imaju zadatak da svi radni procesi ispunjavaju najviše standarde kvaliteta. Preko 95% proizvodnje je namijenjeno za izvoz u zemlje poput Francuske, Njemačke, Poljske, Srbije, Slovenije, Švajcarske i Turske. “Nova oprema je poboljšala uslove proizvodnje i pomogla nam da ispunimo zahtjeve naših kupaca”, kaže Maida. “Sretni smo što smo učestvovali u EU4AGRI projektu i time doprinijeli održivosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH.”