Danas je Evropska komisija usvojila paket proširenja za 2023. godinu, pružajući detaljnu procjenu stanja i napretka koji su postigli Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, te prvi put i Ukrajina, Republika Moldavija i Gruzija, na njihovim putevima ka pristupanju Evropskoj uniji. Izvještaj se posebno osvrće na napredak u sprovođenju temeljnih reformi, kao i pružanje jasnih smjernica za prioritete reformi u budućnosti. Pristupanje je uvijek bilo i ostaće proces zasnovan na zaslugama i potpuno zavisan od objektivnog napretka koji svaka zemlja postigne.

Zapadni Balkan

Progres u reformama za pristupanje Crne Gore EU-ji uglavnom je u zastoju, s obzirom na duboku polarizaciju i političku nestabilnost koju je ta država doživjela u periodu koji je u izvještaju. EU podržava formiranje novog parlamenta i sastav nove vlade, od koje se očekuje da brzo pokaže svoju sposobnost i predanost Crne Gore putu ka EU-ji i ostvarivanju reformi vezanih za pristupanje EU-ji. Uopšteno, napredak u pregovorima o pristupanju će ovisiti o reformama u oblasti vladavine prava (tj. ispunjenju privremenih mjerila u Poglavljima 23 i 24). Crna Gora nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Srbija je nastavila s provođenjem reformi vezanih za pristupanje EU-ji, uključujući i oblast vladavine prava. Srbija je započela implementaciju ustavnih amandmana iz 2022. radi jačanja nezavisnosti pravosuđa i usvojila je novu medijsku legislativu. Implementacija navedenog može značajno poboljšati regulatorno okruženje. Međutim, daljnji amandmani biće potrebni kako bi se potpuno uskladili s acquis-om EU-je i evropskim standardima. Srbija treba poboljšati, kao prioritetnu stvar, svoje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući restriktivne mjere i izjave o Rusiji. Potrebni su daljnji rad i politička predanost i za implementaciju reformi u oblasti vladavine prava. Procjena Komisije ostaje da je Srbija tehnički ispunila kriterije za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast). Srbija mora u potpunosti sarađivati i poduzeti sve potrebne korake da se pobrine za preuzimanje odgovornosti za nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra i napad na KFOR 29. maja. Što se tiče normalizacije odnosa s Kosovom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

U Sjevernoj Makedoniji, vlasti su dosljedno istakle da je pristupanje EU-u i dalje njihov strateški cilj. Sjeverna Makedonija nastavlja potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je (ZVSP). Zemlja je takođe ostvarila određeni napredak u oblasti pravosuđa, slobode i sigurnosti, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i upravljanje migracijama. Kao zemlja koja je u procesu pregovora, Sjeverna Makedonija treba ostvariti implementaciju reformi vezanih za EU, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformu javne uprave, uključujući upravljanje javnim finansijama, i javne nabavke. Sjeverna Makedonija se obavezala da će pokrenuti i postići relevantne ustavne promjene kao prioritet, s ciljem da uključi građane koji su dio drugih naroda. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale visok nivo predanosti zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Sjevernu Makedoniju u julu i očekuje brzi nastavak, s ciljem otvaranja pregovora o ovom klasteru do kraja godine.

Albanija nastavlja pokazivati odlučnost u sprovođenju reformi u EU i ostvarivanju napretka u reformama u “klasteru temeljnih sektora”. Nastavak potpunog usklađivanja sa ZVSP EU-a takođe je očit znak strateške odluke zemlje za pristupanje EU-ji. Potrebni su daljnji napori u oblasti slobode izražavanja, pitanja manjina i prava vlasništva, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, poput borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proces preispitivanja acquis-a EU-je je napredovao bez problema, a vlasti su pokazale izuzetnu posvećenost zadatku. Komisija je predstavila Vijeću izvještaje o preispitivanju “klastera temeljnih sektora” za Albaniju u julu i očekuje brzi nastavak. Cilj je otvaranje pregovora o klasteru 1 (fundamenti) do kraja godine.

Bosni i Hercegovini, prošlogodišnji status kandidata donio je potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je brzo formirana nakon izbora i počela je provoditi reforme, posebno kroz amandmane koji uvode provjere integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su daljnji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa te napredovanje s ustavnim i izbornim reformama, što je od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednakost prava za sve građane. Takođe je važno sačuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritativne mjere koje su uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu s putem ka EU-ji. Potrebni su daljnji napori Bosne i Hercegovine kako bi ispunila ključne prioritete navedene u mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo (Commission's Opinion on its member application). Stoga Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju EU-ji s Bosnom i Hercegovinom, nakon postizanja potrebnog stepena usklađenosti s kriterijima članstva.

Kosovo je ostalo posvećeno svom evropskom putu. Spremno radi na potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-je, uključujući osudu ruskog rata i agresije protiv Ukrajine i uvođenje restriktivnih mjera protiv toga. Period u kom se bilježi izvještaj može posvjedočiti legislativnim postignućima, uključujući važnu izbornu reformu. Ipak, potrebno je da se uradi još dosta, uključujući i plan akcije o reformama pravosuđa. Od 1. januara 2024, liberalizacija viza za Kosovo će stupiti na snagu. Situacija na sjeveru Kosova je bila pogođena sa nekoliko kriza, posljednja od kojih je bila nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra 2023. Što se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, iako je postignut Sporazum u dijalogu koji je fasilitiran od strane EU, ni Srbija ni Kosovo nisu još započeli implementaciju svojih obaveza, koje su obvezujuće za obje strane i ključni dio njihovih evropskih puteva.

Sljedeći koraci

Sada je došao red da Vijeće razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima u procesu proširenja.

Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da donese regiji neke od prednosti članstva i prije pristupanja, da podstakne ekonomski rast i ubrza neophodno socioekonomsko približavanje. Cilj je omogućiti partnerima da intenziviraju investicije i reforme kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta njihovih ekonomija. Za ovo je predložen novi Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura za period 2024 – 2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.

Kao dio Plan rasta, svaki partner sa Zapadnog Balkana biće pozvan da pripremi Reformsku agendu na osnovu postojećih preporuka, uključujući one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Ova reformska agenda biće konsultovana, procijenjena i usvojena od strane Komisije.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: “Današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura, približavamo ekonomije Zapadnog Balkana EU. Potencijal ovog Plana rasta je izuzetan. Ovaj Plan rasta bi mogao udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Sa svojom kombinacijom reformi i investicija, omogućiće Zapadnom Balkanu da uskoro profitira od ključnih oblasti našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodno kretanje roba, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, transport, energiju i digitalno jedinstveno tržište.”

Sljedeći koraci

Sada Evropski parlament i Vijeće trebaju da razmotre prijedlog za paket pomoći iz srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvaće se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će se provesti kako bi podstakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024 – 2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Visokog predstavnika EU-je.