Skip to main content

Skoplje – preporučeno da postane Evropska prijestolnica kulture 2028

Nakon dvodnevnog sastanka u Briselu, predsjedavajući Ekspertske komisije evropskih prijestolnica kulture , objavio je 20. Septembra da je grad Skoplje preporučen za titulu Evropske prijestolnice kulture  2028. među zemljama EFTA/EEA, zemlja kandidat ili potencijalni kandidat za članstvo u EU.

 

U skladu sa Odlukom Evropskog parlamenta i Vijeća, u čijoj su nadležnosti akcije Unije evropskih prijestolnica kulture, 2028. godine postojaće tri prijestolnice kulture Evrope. Jedna u Francuskoj, jedna u Češkoj i jedna u zemlji EFTA/EEA , zemlja kandidat ili potencijalni kandidat za članstvo u EU koja učestvuje u trenutnom programu Kreativna Evropa.

 

Što se tiče takmičenja između gradova u zemljama EFTA/EEA, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, Komisija je pozvala gradove (invited applications) da se prijave u decembru 2021. Dva grada Budva (Crna Gora) i Skoplje (Sjeverna Makedonija) su prethodno odabrana (pre-selected)  16. decembra 2022. godine. Imali su rok do 28. avgusta 2023. da završe svoje prijave, a zatim su pozvani na satanak u Briselu 19. septembra povodom završnog kruga selekcije. Panel od 10 nezavisnih eksperata koje su imenovale institucije i tijela EU (Evropski parlament, Vijeće, Komisija i Komitet regija) pregledao je prijave.

 

Započete 1985. godine, Evropske prijestolnice kulture ( European Capitals of Culture ) razvile su se u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Evropi i jednu od najcjenjenijih aktivnosti EU.

EU Beach Clean Up – EU akcija čišćenja plaža na jezeru Prespa

U nedelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na jezeru Prespa, zamjenik šefa delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski započeli su prvu #EUBeachCleanup akciju organiziranu u Sjevernoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa, a ove godine će se organizirati na plaži Slivnica putem mreže “We Balkans” koju finansira EU, a koja okuplja mlade evropske ambasadore.

 

Inicijativa EU Beach Clean Up globalno se provodi u trećoj sedmici septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizira Evropska komisija u saradnji sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Ona se odvija na svim vrstama obala, s krajnjim ciljem podizanja svijesti o izazovima koji prate morsko zagađenje i plastični otpad.

 

Procjenjuje se da će do 2040. godine godišnje u okean dospijevati čak 37 miliona tona plastičnog otpada. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali i male akcije mogu napraviti velike promjene. Svaka boca, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može doprinijeti da planeta bude čišća i zdravija.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana, koji su se pridružili svojim makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina kako mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju u događaju, koji je organiziran putem EU- finansiranog projekta “We Balkans”. Ova zajednička aktivnost, podržana od strane Delegacije Evropske unije, Evropske kuće, kao i općine Resen, ohrabriće ljude da se riješe užasnog otpada koji se nalazi na plažama Prespanskog jezera.

„Ujedinjeni u raznolikosti” – EU na beogradskom Prajdu

Pod sloganima #EUZaSve and „Ujedinjeni u raznolikosti”, članovi Delegacije Evropske unije u Srbiji i ambasade država članica učestvovali su u Paradi Ponosa u Beogradu.“Srećni smo što učestvujemo na Paradi Ponosa i želimo reći da se zalažemo za ravnopravnost i da smo protiv svih oblika diskriminacije. Želimo da svako ima ista ljudska prava, da sami biraju koga će voljeti, a misija Parade je da LGBT+ osobe imaju ista prava kao i svi drugi”, izjavio je ambasador Evropske unije u Srbiji, Emanuele Žiofre.  
Žiofre je zajedno sa ambasadama država članica poslao poruku tolerancije, ljubavi i nediskriminacije.  
Povorka Ponosa krenula je centralnim ulicama Beograda iz parka Manjež. Među učesnicima Parade bila je i ministrica za evropske integracije, Tanja Mišćević, koja je istakla da je poruka ovogodišnje šetnje „zaštita prava svakog građanina” članova bilo koje manjine. „Ove nedelje govorimo o pravima LGBT+ zajednice koja su i dalje specifična i zahtijevaju dodatnu zaštitu, jer postoji nerazumijevanje o čemu govorimo,” rekla je Miščević novinarima na Prajdu.  
Navela je da država radi na svim pitanjima koja su važna za zaštitu prava LGBTQI zajednice, što se, prema njenim riječima, odnosi na bolje razumijevanje poštovanja njihovih prava ali i na specifičnu zaštitu.  
Direktor beogradskog Prajda, Goran Miletić, podsjetio je da je ovo 15. Prajd, ali da je 5 šetnji bilo zabranjeno. „Nismo ni blizu ispunjenja zahtjeva jer smo od 2014. do prošle godine i dalje osjećali da se nešto dešava, bilo je sve manje policajaca, donesen je Zakon o registrovanim istopolnim partnerstvima, ali je suspendovan, a Europrajd je zabranjen”, rekao je Miletić.  
Zahtjevi koje LGBT+ zajednica u Srbiji postavlja po deseti put uključuje zakone o istopolnim zajednicama i rodnom identitetu, brže procesuiranje slučajeva nasilja protiv LGBT osoba, i druge.  
Tokom Nedelje Ponosa, ambasador Evropske unije Emanuele Žiofre i zamjenica ambasadora Plamena Halačeva učestvovali su na nekoliko događaja koje su organizatori Prajda priredili. Zajedno su prisustvovali otvaranju Nedelje Ponosa na Kalemegdanu, a zamjenica Halačeva je učestvovala na otvaranju konferencije o ljudskim pravima.

Transformacija obrazovanja u Albaniji: Hiljade djece počinju novu školsku godinu u najsavremenijim objektima

Više od 11 hiljada učenika i 748 nastavnika u Albaniji započinje ovu školsku godinu u potpuno novim objektima zahvaljujući podršci programa EU4Schools. Kao dio ovog programa, izgrađeno je više od 40 škola, dok se 16 trenutno gradi. Ove moderne škole i vrtići su postojaniji, sigurniji i pristupačniji, a izgrađeni su zajedno sa lokalnom zajednicom.  
„Ponosan sam što sam danas ponovo u Albaniji i što vidim izvanredne rezultate koje smo postigli sa našim partnerom za implementaciju UNDP u Abaniji.  Brz i efikasan odgovor EU na process obnove obrazovnog sistema u Albaniji nakon zemljotresa sad je stvarnost za albanski narod,” izjavio je otpravnik poslova, ambasador Luiđi Soreka.  
„EU4Schools” je program finansiran od strane Evropske unije kao odgovor na proces obnove nakon zemljotresa 26. novembra 2019. godine.  Program se provodi u saradnji sa albanskom vladom i UNDP-om i ima za cilj podržati građane Albanije u jedanaest općina pogođenih zemljotresom, a to su: Kruja, Drač, Kurbin, Kamza, Kavaja, Tirana, Mirdita, Leža, Rogožina, Šijak, Vora u oblasti obrazovanja. Program će pružiti brzu pomoć kako bi se obnovile obrazovne usluge u lokalnim zajednicama kako bi se pobrinulo da učenici izgube što manje školskih dana i dana učenja, te kako bi se omogućilo postepeno normaliziranje života pogođenog stanovništva u tim općinama, s obrazovanjem kao najvažnijim prioritetom.

Počinju radovi na prvoj školi u okviru obrazovnog programa koji podržava WBIF u Crnoj Gori

Značajna prekretnica u sveobuhvatnom planu Crne Gore za renoviranje preduniverzitetskih škola obilježena je 26. avgusta kada je postavljen kamen temeljac za Osnovnu školu „Vladimir Nazor“ u Podgorici. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, ministar prosvete Miomir Vojinović i direktorka škole Ljiljana Marković. Očekuje se da će izgradnja škole biti završena za 17 mjeseci.

 

Crnogorske obrazovne institucije suočavaju se sa posebnim izazovima zbog nedovoljnih finansijskih ulaganja u njih i njihovo održavanje, što utiče na kvalitet obrazovanja. Ovaj sveobuhvatni program koji podržava WBIF za renoviranje preduniverzitetskog školskog sistema uključuje izgradnju, renoviranje i opremanje obrazovnih objekata i vrtića u Podgorici i još devet opština. Cilj je povećati kapacitet za školovanje u zemlji, otvaranjem 2.100 novih mjesta i oko 530 radnih mjesta sa punim radnim vremenom, uglavnom za nastavnike. Planirani razvoj smanjiće prenatrpanost đaka u učionicama i obezbijediti đacima pristup boljim alatima za učenje, što će uticati na povećanje zapošljavanja mladih. Do 2026. godine, više od 10.000 đaka godišnje imaće koristi od inovativnih okruženja za učenje zahvaljujući ovim investicijama.

 

Očekuje se da će kroz program u obrazovnu infrastrukturu biti uloženo više od 64 miliona eura, od čega će polovina biti iz crnogorskog budžeta. Bilateralni donatori i EU doprinose sa 11,4 miliona eura kroz grant WBIF, a Evropska investiciona banka (EIB) sa zajmom od 18 miliona eura i dodatnih 2,5 miliona eura granta. Grant EIB-a će pokriti tehničku i savjetodavnu podršku za pripremu projekata i nabavku, te za razvoj nacionalnog standarda za praćenje i evaluaciju za korištenje u sličnim projektima. Ovaj investicioni paket će ubrzati modernizaciju školske infrastrukture javnog obrazovanja u zemlji.

U Kovačici otvoren festival naivne umjetnosti

Festival slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji otvoren je po drugi put u Galeriji Babka u Kovačici. Izložba „Reformatori slovenske pismenosti i jezika kod slovenskih naroda u Evropi“, autorke Vieroslave Svetlik, otvorena je uz prisustvo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea, potpredsjednice Vlade Republike Srbije i ministarke kulture Maje Gojković, ambasadora Republike Slovačke u Srbiji Fedora Roshoa, kao i predstavnika opštine Kovačice i direktorke Foruma slovenskih kultura Andreje Rihter. Naivna umjetnost u Kovačici nominovana je za UNESCO listu kulturne baštine.

 

Tokom ceremonije otvaranja, brojni gosti, među kojima su bili i umjetnici naivnog slikarstva i građani Kovačice, prisustvovali su i predstavljanju „Bukvara slovačkog naivnog slikarstva u Srbiji“ autora Juraja Hamara. Na otvaranju festivala ambasador Evropske unije u Srbiji istakao je izuzetnu saradnju Evropske unije i Srbije u oblasti očuvanja kulturnog nasljeđa i podsjetio na podršku Evropske unije prilikom rekonstrukcije i očuvanja značajnih kulturnih središta poput Golupca, tvrđave Fetislam, tvrđave u Baču i mnogih drugih.

 

Naivna umjetnost u Kovačici nominovana je za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine, a ambasador Žiofre je izrazio oduševljenje tim povodom. Evropska unija sa velikim entuzijazmom nastavlja saradnju sa Srbijom u oblasti očuvanja kulturne baštine, a jedan od pokrovitelja ovog festivala je i potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčovič.

Počela je „Nedjelja ponosa” u Srbiji

Nedelja ponosa počela je  4. septembra na Kalemegdanu, uz prisustvovo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea, zamjenice šefa delegacije EU Plamene Halačeve, kao i predstavnika diplomatskog kora. Aktivistkinje su nosile transparente na kojima je pisalo „Zakon o istopolnim zajednicama”, „Zakon o rodnom identitetu”, „Nismo ni blizu”.

 

Za Nedelju ponosa planiran je niz događaja na temu ljudskih prava LGBT+ osoba u Srbiji. Parada je najavljena za subotu, 9. septembra, a prolaziće kroz centar Beograda.

 

„Ovaj trenutak nije nimalo optimističan za LGBT+ zajednicu i situacija je mnogo gora u odnosu na prethodni period“, rekao je direktor beogradskog Prajda Goran Miletić na otvaranju.

 

On je podsjetio da je Vlada prošle godine zabranila planiranu rutu kretanja Europrajda i da je odustala od usvajanja Zakona o istopolnim zajednicama. Neke od osnovnih vrijednosti Evropske unije su jednakost i ljudska prava. Uz moto „ujedinjeni u različitosti“ EU želi izraziti solidarnost, braniti jednakost i ljubav u svim formama.

 

Nedelja ponosa održava se od 4. do 10. septembra.

YEA organizuju panel diskusiju u Skoplju, Sjeverna Makedonija, zagovaranje protiv neplaćenog stažiranja

Mladi evropski ambasadori Renata Penčova, Damjan Zlatanovski i Staniša Stankovikj organizovali su diskusiju namijenjenu mladim osobama, fokusirajući se na implementaciju zabrane neplaćenog stažiranja. Ovo pitanje je dobilo značajnu pažnju širom Evrope, posebno nakon što je nedavno European Parliament usvojio inicijativu koju vodi European Youth Forum.

 

Na događaju, koji je stručno moderirao mladi evropski ambasador Damjan Zlatanovski, istakla se mlada evropska ambasadorica Renata Penčova kao jedna od glavnih govornika. Renata koja je takođe i ambasadorica kampanje #BanUnpaidInternships, naglasila je važnost usklađivanja makedonskog zakona sa predloženom zabranom, kao i ključnu ulogu mladih u zalaganju za ovu promjenu.

 

Tokom događaja, prisutni su bili počašćeni projekcijom nedavnog intervjua između predsjednika European Youth Forum i evropskog komesara Schmit-a. Ovaj intervju je poslužio kao dokaz komesarove podrške predloženom zakonu, za koji se očekuje da će ga Evropska komisija prihvatiti u bliskoj budućnosti.

 

Događaj je održan u Evropskoj kući u Skoplju.

Pop-Up događaj mladih evropskih ambasadora (YEA) na Univerzitetu u Regensburgu privlači pažnju studenata iz EU

Pop-Up događaj je održan 13. jula na Univerzitetu u Regensburgu u okviru Sommerfest-a. Jovana Jaćimović, YEA domaćin  i studentica  na univerzitetu, predstavila je mrežu mladih evropskih ambasadora (YEA Network) zajedno sa projektom Webalkans  i kampanjom  Made of Us. Ovo je poslužilo kao prilika da se pokaže region i njegova ponuda. Studenti iz raznih zemalja iz EU su učestvovali na događaju i pokazali veliki entuzijazam za mrežu mladih evropskih ambasadora, izrazivši želju da nauče više o mladim evropskim ambasadorima i regionu Zapadnog Balkana. Događaj je uveličala svojim prisustvom Silvana Farruku, mlada evropska ambasadorica iza Albanije, koja je trenutno na doktoratskim studijama na Univerzitetu u Regensburgu.

Skrining klastera resursa, poljoprivrede i kohezije počinje sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

17. jula održan je prvi informativni sastanak o klasteru resursa, poljoprivrede i kohezije (Klaster 5). Klaster 5 pokriva poljoprivredu i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, ribolov, regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata kao i finansijske i budžetske odredbe. Prva dva dana sastanaka bila su fokusirana na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribolov, a nakon toga sigurnost hrane i budžetske odredbe. Bilateralni skrining sastanci za Klaster 1, 2, 3 i 4 su završeni.  

Analitičko ispitivanje tijela zakona EU (acquis), takozvani skrining, omogućava zemljama kandidatima upoznavanje sa zakonima i standardima EU i obavezama koje oni donose. Takođe, omogućava preispitivanje nivoa pripremljenosti zemlje i planove za dalje usklađivanje, te se tako dobiju  preliminarne indikacije o pitanjima koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima. Skrining je prvi korak u procesu pristupnih pregovora. Proces skrininga je strukturiran u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna poglavlja acquis-a duž širokih tema koje se odnose na dobro upravljanje, interno tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Za Albaniju i Sjevernu Makedoniju je počeo već 19. jula 2022. godine, odmah poslije Međuvladinih konferencija, a završio se u septembru za Klaster 1 – Osnove, oktobru za Klaster 2 – Interno tržište, februaru za Klaster 3 – konkurentnost i inkluzivni rast i u junu za Klaster 4 – Zelena agenda i održiva povezanost.

 

Vježba Skrininga se sastoji od dvije faze:

 

-uvodna sesija na kojoj odjeljenja Komisije objašnjavaju poglavlje po poglavlje pravne tekovine (acquis) EU

 

-bilateralna sesija na kojoj je svaka zemlja kandidat pozvana da prezentuje svoj stav, po poglavljima, u svojim pripremama za usvajanje i implementaciju acquis-a

 

Evropska komisija će procijeniti i izvijestiti Savjet o stepenu pripremljenosti zemlje kandidata za dati klaster, o planovima zemlje kandidata za dalje pripreme i o preliminarnim naznakama pitanja koja će najvjerovatnije da se pojave u pregovorima.

 

Savjet će jednoglasno odlučiti da li će definisati početna mjerila za svaki pregovarački klaster, na osnovu preporuke Komisije u izvještaju o skriningu.