Skip to main content

Area of Cooperation: Healthcare

Promovisanje zdravog odrastanja u predškolskim ustanovama u Sarajevu

Written on . Posted in Priče.

Projekat finansiran od strane Evropske unije osnažuje vaspitače i roditelje za optimalni razvoj djece u općini Centar Sarajevo u Bosni i Hercegovini.

Godine 2019., Institut za Stanovništvo i Razvoj (IPD), nevladina organizacija iz Bosne i Hercegovine, proveo je istraživanje koje je uključivalo 127 vaspitača u Sarajevskom kantonu. Cilj je bio identifikovati njihove potrebe za dodatnom stručnom podrškom u provođenju programa za zdrav rast i razvoj, koji dobija podršku od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Sarajevskog kantona. Tokom ovog procesa, IPD je prepoznao potrebu za kontinuiranim radom s predškolskom djecom. Koristeći rezultate istraživanja iz 2019. godine i uz stručno vodstvo, razvili su obrazovni paket za poboljšanje emocionalnih i socijalnih vještina djece.

Ovaj paket posebno je dizajniran kako bi odgovorio na potrebe roditelja i vaspitača. Kako bi pružili odgovarajuće smjernice za njegovu upotrebu i učinkovito zadovoljili potrebe djece u dobi od četiri do šest godina, IPD je pokrenuo dodatni projekt pod nazivom “Promocija zdravog odrastanja djece u predškolskim ustanovama u općini Centar Sarajevo.” Ovaj projekat se provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) kroz program ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

“Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”,

Prema riječima koordinatora projekta Amera Džekmana, inicijativa obuhvata 19 predškolskih ustanova i uključuje 50 vaspitača iz ove općine. Ti vaspitači sudjelovali su na dvodnevnim radionicama s ciljem poboljšanja svojih vještina i kompetencija potrebnih za provođenje projekta. Svaka predškolska ustanova dobila je na raspolaganje “vrtićku kutiju” u kojoj se nalazi niz praktičnih alata koje vaspitači koriste u radu s djecom. U vrtićkim kutijama nalaze se i lutke imenovane Hana i Dado, koje su postale neizostavan dio svakodnevnog života djece u Općini Centar Sarajevo.

Džekman pojašnjava da ove lutke služe vaspitačima da djeci na razigran način prenose korisne savjete koji im pomažu u zdravom odrastanju. Kroz igru, djeca lako usvajaju teme o zdravom načina života. Osim toga, u vrtićkim kutijama se nalaze radni listovi, plakati, slikovne kartice i kartice s emocijama koje su usklađene s projektnim aktivnostima. Štaviše, Džekman ističe da je uključenosti roditelja bila ključna za provedbu projekta. “Kreirali smo web platformu ‘Zdravo odrastanje’, na kojoj roditelji mogu proći online obuku, te se upoznati s praktičnim vježbama koje mogu prolaziti zajedno sa svojom djecom”, pojasnio je Džekman.

“Kasnije se među dječacima često manifestuje I fizičko nasilje, dok kod djevojčica dominiraju razne forme verbalnog nasilja. Dječaci koji su u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici, više su uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i nasilnom ponašanju u vezama. Upravo zbog ovih tvrdnji važno je da programi koji imaju sličan cilj kao ‘Zdravo odrastanje’ započnu sa implementacijom u ranijoj životnoj dobi”,

O projektu

Regionalni Program za Lokalnu Demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2) nastavak je inicijativa podržanih od strane EU – Projekt za Jačanje Lokalne Demokratije (LOD, 2009-2016) i naknadno proširen Regionalni Program za Lokalnu Demokraciju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD, 2017-2020). Kao i prethodni, ovaj projekt finansira Europska unija (EU) i provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). ReLOaD2 provodi se na Zapadnom Balkanu, posebno u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji (Albania, Bosnia and Herzegovina (BiH), Kosovo*, North Macedonia, Montenegro and Serbia.)

Ukupno 150 roditelja je uspješno završilo online obuku “Zdravo odrastanje,” a više od 200 ih je pristupilo uslugama savjetovanja i podrške u okviru IPD Facebook platforme “Roditeljski savjetnik.”

Majka djeteta koje je ukjučeno u program “Zdravo odrastanje”, Maja Alihodžić, kaže da je obuka pomogla roditeljima da prevladaju svakodnevne izazove u odgoju svojih mališana. “Po prvi put sam imala osjećaj da se na drugačiji način priča i radi sa djecom. Savjeti koje smo dobili su mi puno pomogli da otvorimo neke teme, da razgovaramo i učimo zajedno. Imam osjećaj da se bolje razumijemo, da bolje znam  šta uraditi u određenoj situaciji.  Nadam se da će nešto slično biti dostupno i u osnovnim školama, te da će ovaj pristup uključenosti roditelja i podučavanja djece postati standard u svim obrazovnim ustanovama”, rekla je Alihodžić.

Iz IPD-a kažu da već kod djece u nižim razredima osnovnih škola bilježe porast nasilja, isprva verbalnog u vidu uznemiravanja i vrijeđanja, koje se podjednako dešava među djevojčicama i dječacima.

Džekman napominje: “Fizičko nasilje obično se manifestira kasnije kod dječaka, dok različite oblike verbalnog nasilja dominiraju među djevojkama. Dječaci koji dožive nasilje u ranoj dobi dvostruko su skloniji postati sami nasilnici, uključujući sudjelovanje u tučnjavama, nošenje oružja i iskazivanje nasilnog ponašanja u odnosima. Ovi problemi naglašavaju važnost provedbe programa koji dijele zajedničke ciljeve s ‘Zdravim Rastom i Razvojem’ u ranom djetinjstvu,” dodaje Džekman.

On smatra da bi se edukacija djece o zdravim stilovima života trebala sistemski ukorijeniti u svim ustanovama i institucijama koje imaju obavezu brige o djeci. Kvalitetno obrazovanje i osiguranje zdravog života su dio Sedamnaest globanih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) Ujedinjenih naroda čijem ostvarenju doprinosi i projekt ReLOaD2, koji finansira Evropska unija.

Rješavanje izazova sa kojima se suočavaju djeca sa teškoćama u razvoju na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava novi sistem procjene za djecu sa teškoćama u razvoju u Bosni i Hercegovini.

UNICEF je 2018. godine  objavio izvještaj pod nazivom “Svi se računaju” (“Everybody Counts), koji je otkrio značajne izazove sa kojim se suočavaju djeca sa teškoćama u razvoju na Zapadnom Balkanu. Izvještaj, koji je finansirala EU, naglašava da uprkos naporima vlada u regionu, djeca sa teškoćama u razvoju nailaze na razne prepreke, kao što su ograničen pristup programima rane identifikacije i intervencije, ukorijenjena socijalna diskriminacija i stigma, visoki finansijski troškovi za porodice, nedostatak zaštite od nasilja i zlostavljanja i drugo. Najupečatljiviji nalaz izvještaja je bio da je društvo sistematski isključivalo djecu sa teškoćama u razvoju od rođenja. Izvještaj poziva vlade da preuzmu akcije, što su one i učinile u određenoj mjeri.

S druge strane, uz podršku EU-a, UNICEF je pokrenuo projekte za rješavanje ovih pitanja. Jedan takav projekat, implementiran u Bosni i Hercegovini, tačnije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, fokusiran je na evaluaciju i upućivanje djece sa teškoćama u razvoju. Cilj projekta je bio poboljšanje sistema, koji se ranije oslanjao na profesionalce koji su samostalno donosili odluke o potrebama i putanji razvoja djeteta. Novi pristup, koji je uveo projekat, stavlja porodicu i dijete u prvi plan.

“Naš cilj je human pristup i drago mi je što imamo roditelje koji su odabrali ovu metodu. Koncentrisani smo na dijete, porodicu, profesionalce i zajednicu. Nadam se da će naši napori biti od koristi.“

Darko Kobetić, profesor rehabilitacije, konsultant UNICEF-a u Bosni i Hercegovini i autor rada „Analiza postojećih propisa i praksi kod procjene i upućivanja djece s teškoćama na nivou FBiH“ je bio uključen u razvoj novog sistema procjene od njenog nastanka. Navodi: „Naš cilj je human pristup i drago mi je što imamo roditelje koji su odabrali ovu metodu. Koncentrisani smo na dijete, porodicu, profesionalce i zajednicu. Nadam se da će naši napori biti od koristi.“

Novi sistem procjene je u potpunosti fokusiran na dijete i porodicu, sa svim relevantnim podacima prikupljenim za svako dijete od svih zainteresovanih strana uključenih u njihov rast i razvoj, uključujući roditelje, logopede, obrazovne rehabilitatore i fizioterapeute. Dalje, za razliku od ranije, članovi multi-sektorskih profesionalnih tijela koordinišu implementaciju i rade na kreiranju prilagođenih planova podrške za svako dijete koje učestvuje. Naglasak je na osnaživanju djeteta i porodice, utvrđivanju sposobnosti, potreba i interesovanja djeteta. Prve povratne informacije od roditelja su pozitivna.

Martina, majka četverogodišnjeg Noe, dijeli svoje pozitivno iskustvo sa novim sistemom ocjenjivanja: “Prethodni sistem ocjenjivanja je bio stresan jer moje dijete možda tog dana nije bilo raspoloženo i nije moglo pokazati ništa. Morala sam ga dovoditi na procjenu dva ili tri puta, a to je bilo vrlo uznemirujuće. Ne možete odrediti ništa u deset minuta. Meni je važno da vidim da Noa napreduje, a mi trebamo da izvučemo najbolje iz njega. Napredovao je i to treba priznati. Vjerujem da može postići mnogo i moramo raditi sa njim.“

“U Bosni i Hercegovini, fokus je bio na dijagnozi, a primarni cilj procjene je bio određivanje tipa problema kod djeteta, što je bio i kraj procesa procjene. Pomjeranje fokusa na interese i potrebe djeteta, što je ujedno i pomjeranje sa medicinske na paradigmu ljudskih prava, najuspješniji je element projekta.“

O projektu

Sprovođenje procjene i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju dio je programa „Ublažavanje uticaja COVID-19 na živote djece i roditelja na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji provodi Unicef, a finansira EU preko Generalne direkcije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR). Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom programske oblasti imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Prema Darkovim riječima, primarni cilj novog sistema je da rano identifikuje probleme i pruži bolji plan podrške za porodice i djecu da bi se spriječila institucionalizacija. Oni prave godišnji plan za dijete i porodicu i ažuriraju ga kako se njihove okolnosti mijenjaju. „Pripremamo porodice i djecu za prelazni period kada treba da se upišu u vrtić ili osnovnu školu, a pripremamo i škole za upisivanje djece sa teškoćama u razvoju, tako da kad se dijete upiše, škole imaju bolji pristup,“ objašnjava  Darko.

Darko vjeruje da je je glavni uticaj projekta promjena perspektive i fokusiranje na potrebe djeteta i porodice. “U Bosni i Hercegovini, fokus je bio na dijagnozi, a primarni cilj procjene je bio određivanje tipa problema kod djeteta, što je bio i kraj procesa procjene. Pomjeranje fokusa na interese i potrebe djeteta, što je ujedno i pomjeranje sa medicinske na paradigmu ljudskih prava, najuspješniji je element projekta,“ kaže Darko.

Inovacije u tačnim procjenama muške neplodnosti

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU podržava naučnike u Srbiji da plasiraju svoja otkrića.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), neplodnost je globalni problem javnog zdravlja i svake godine se povećava za 10%. Sveukupan teret subfertilnosti i infertilnosti je značajan, vjerovatno podcijenjen i ne pokazuje smanjenje u posljednjih 20 godina. Prema WHO, rastući broj neobjašnjenih slučajeva neplodnih muškaraca na vrhuncu reproduktivne dobi i smanjenje stope plodnosti kod muškaraca mlađih od 30 godina, upućuju na hitnu potrebu za tačnom dijagnozom. Sada, Mito-REBELs tim naučnika sa Univerziteta u Novom Sadu (Mito-REBELS  team of scientists from the University of Novi Sad) je pronašao izvodljivo rješenje za rješavanje ovog svjetskog problema

“Kroz ovaj projekat došli smo do potpuno novog pristupa za procjenu infertilnosti ili subfertilnosti kod muškaraca.”

Profesorica Silvana Andrić je predavač na Prirodno-matematičkom fakultetu, Univerzitetu u Novom Sadu.  Ona ima doktorat iz oblasti muške reproduktivne endokrinologije i postdoktorsku obuku iz ćelijske signalizacije koja se odnosi na reproduktivnu endokrinologiju. Ukupno, ima 30 godina iskustva u istraživanjima vezanim za reproduktivnu biologiju kod muškaraca i 20 godina iskustva u držanju kurseva koji se odnose na reproduktivnu biologiju i ćelijsku signalizaciju. Prije nekoliko godina, zajedno sa  Mito-REBELS timom krenula je u ambiciozan zadatak pronalaženja rješenja za sve veći problem muške neplodnosti te su došli do inovativnog rješenja koje se zasniva na odnosu mitohondrija i funkcionalnosti sperme.

Profesorica Andrić objašnjava da je bliska veza između mitohondrija i funkcionalnosti sperme bila jasna, ali nažalost nije iskorištena u kliničkoj praksi. Njen tim je radio na ovom prijedlogu inicijalno koristeći životinjske modele, a kasnije i ljudske uzorke koji su imali dobre rezultate u redovnim procedurama testiranja, ali koji su neplodni. „Kroz ovaj projekat došli smo do potpuno novog pristupa za procjenu infertilnosti ili subfertilnosti kod muškaraca,” kaže ona.

Profesorica Andrić objašnjava kako je njihov izum basiran na molekularnom pristupu, tehnologiji zasnovanoj na testu Lančane reakcije polimeraze (Polymerase Chain Reaction – PCR) koji se redovno koristi u dijagnostici, uključujući i za COVID-19. Oni zbog toga ne trebaju da uspostave novu tehnologiju kako bi počeli primjenjivati svoje rješenje.

“Podrška koju smo dobili od projekta EU4TECH bila je ključna i ogromna.”

O projektu

EU4TECH dokaz koncepta (PoC) za Zapadni Balkan (EU4TECH Proof of Concept (PoC) Western Balkans) je bio dvogodišnji projekat višedržavnog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) finansiran od strane EU kroz Program za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana (Western Balkans Enterprise and Development Innovation Facility). Projekat je obuhvatio šest ekonomija regiona Zapadnog Balkana. Podržani projekti potiču  iz javih istraživačkih organizacija, start-up-ova i malih i srednjih preduzeća.

Uprkos njihovom naučnom uspjehu, profesorica i njen tim morali su dodatno raditi kako bi ova inovacija zaživjela, a ovaj radi je bio izvan njihovog profesionalnog okvira. Uključio je tržišnu strategiju, izrada zaštitnog znaka i izradu prototipa povezanih dokumenata. Za ovo su dobili podršku projekta EU4TECH. Sada će profesorica Andrić i njen tim biti u mogućnosti da traže dodatna sredstva ili investitore za projekat i plasirati proizvod na tržište. “Podrška koju smo dobili od projekta EU4TECH bila je ključna i ogromna,“ kaže profesorica Andrić.

Planirano je da izum bude ponuđen na tržištu u toku sljedeće godine. Profesorica Andrić  kaže da je zainteresovana da zadrži ovu inovaciju u sastavu Univerziteta tako što bi stvorio spin-off koji bi timu Mito-REBELS, a što je najvažnije, studentima dao priliku da rastu i razvijaju druge važne izume.

Prijateljski razgovor u trenucima potrebe

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU pomaže centru za online savjetovanje u Srbiji.

Nacionalna dječja linija (NADEL) je centar za pomoć i integralni dio Centra za zaštitu odojčadi, djece i mladih iz Beograda, i osnovan je kao jedan od mehanizama za prevenciju nasilja nad djecom. Pozivi na broj 116-111 su besplatni i dostupni 24 sata na dan, sedam dana u sedmici. NADEL podržava djecu i njihove roditelje od 2005.godine i u prethodnoj  deceniji, NADEL-ovi savjetnici su razgovarali sa više od milion sagovornika, nudeći pomoć, savjete ili praktične smjernice, pomažući im da pronađu odgovore i rješenja za svoje probleme. Možda više od svega, linija je pomagala tako što je ponudila nekoga ko može da sluša.

Međutim, pandemija je donijela nove izazove i krize. Istraživanje tokom pandemije je pokazalo da mladi ljudi osjećaju strah. Neki su se povukli u izolaciju, dok je mnogima nedostajalo druženje sa prijateljima u školi. Uprkos ovim izazovima, broj poziva upućenih NADEL-u je u toku pandemije opao.

“Logično objašnjenje za nas je bilo da je zbog lockdown-a cijela porodica bila na okupu 24/7. Nije bilo privatnosti i mnogi nisu imali priliku da uzmu telefon i razgovaraju sa bilo kim izvan porodice, uključujući i na liniji NADEL.”

Ova paradoksalna situacija je privukla pažnju Unicef-a u Srbiji koji je dugogodišnji partner i pobornik NADEL-a. Vesna Dejanović je specijalista za zaštitu djece pri Unicef-u. Podijelila je svoju analizu: “Logično objašnjenje za nas je bilo da je zbog lockdown-a cijela porodica bila na okupu 24/7. Nije bilo privatnosti i mnogi nisu imali priliku da uzmu telefon i razgovaraju sa bilo kim izvan porodice, uključujući i na liniji NADEL.”

Imajući ovo na umu, Unicef je u februaru 2021.godine, uz podršku EU, započeo projekat koji će pomoći mladim ljudima da budu u kontaktu sa NADEL-om čak i u situacijama kad nema privatnosti, zahvaljujući inovativnoj funkciji podrške na online chatbox-u koji bi radio paralelno sa tradicionalnom telefonskom linijom. Podržali su NADEL u razvoju softvera za chat liniju, kupovinu dodatne opreme i obezbjeđivanje sredstava za plate dodatnih savjetnika za upravljanje chat linijom.

Vesna objašnjava da su ih podržali i u izgradnji kapaciteta, što je uključilo obuku za sve savjetnike, uključujući i starije i nove, te druge pružaoce usluga kao što su socijalni radnici iz malih nevladinih organizacija – svi pružaoci usluga koji bi mogli biti u poziciji ili već imaju potencijal da se angažuju u online savjetovanju kako bi podijelili to znanje: “U smislu izgradnje kapaciteta, osigurali smo im logističku podršku i skroman finansijski doprinos za izradu priručnika za obuku. Obuku su održali zaposleni NADEL-a obzirom da imaju veliko iskustvo i vrlo kompetentno osoblje za obuku,” kaže Vesna.

“Kao rezultat kampanje na društvenim mrežama, broj sesija chat savjetovanja je bio tri puta veći u odnosu na prethodni mjesec, a ukupan broj posjeta NADEL web stranici je bio veći od ukupnog broja kontakata u period od januara do maja.”

O projektu

 Ova inicijativa je bila moguća zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije preko Generalnog direktorata Evropske komisije za politiku susjedstva i  pregovore o proširenju (DG NEAR), a u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Centrom za zaštitu odojčadi, djece i mladih Beograd.

Inovativna online chat podrška za NADEL je pokrenuta uz podršku Programa za ublažavanje uticaja COVID-19 pandemije na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

Program je dvogodišnja inicijativa pokrenuta 2021. godine od strane regionalne kancelarije Unicef-a i Evropske komisije.

Svrha inicijative je jačanje nacionalnog zdravstva, obrazovanja, razvoja u ranom djetinjstvu i sistema zaštite djece kako bi se osigurale osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u neposrednom i dugoročnom odgovoru na oporavak od COVID-19. Kroz ovaj program vrijedan 5 miliona eura, očekuje se da će 490.000 djece i roditelja širom oblasti koju obuhvata program imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu razvoj u ranom djetinjstvu, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Pored ove podrške, Unicef je, preko projekta koji je finansirala EU, takođe podržao NADEL da povećaju svoju vidljivost podizanjem svijesti o postojanju ove usluge. Tokom godina NADEL je organizovao akcije podizanja svijesti obilazeći škole i dijeleći postere. Međutim, prema Vesninim riječima, ova strategija u posljednje vrijeme nije funkcionisala, jer do djece sada treba doći putem društvenih mreža koje redovno koriste.

Kampanja na društvenim mrežama pokrenuta je u junu ove godine, a kao rezultat kampanje broj poziva i drugih vidova komunikacije povećan je tri puta.

Marina Bogdanović, konsultant za prevenciju nasilja nad djecom i prevenciju dječjih brakova pri Unicef-u, objašnjava da je pored povećanja kontakata sa NADEL-om, za njih i njihovog partnera kampanja bila i iskustvo u učenju kako unaprijediti i inovirati program. “Kao rezultat kampanje na društvenim mrežama, broj sesija chat savjetovanja je bio tri puta veći u odnosu na prethodni mjesec, a ukupan broj posjeta NADEL web stranici je bio veći od ukupnog broja kontakata u period od januara do maja,” kaže ona.

Povoljni medicinski respiratori za sve

Written on . Posted in Priče.

Profesor i grupa njegovih studenata na Univerzitetu u Prištini razvili su jeftin prototip medicinskog respiratora uz podršku EU.

Medicinski respiratori su bili od velikog  značaja tokom pandemije COVID-19, pomažući teško bolesnim pacijentima na odjelima hitne pomoći. Pomažući upumpavanju vazduha u pluća i ispumpavanju iz njih kako bi tijelo moglo dobiti kiseonik koji mu je potreban, respiratori mogu biti mašine koje spašavaju život za one koji imaju stanje koje otežava ili sprečava pravilno disanje. Nedostatak pristupa respiratorima podstakao je studente i profesore sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Prištini na Kosovu da traže alternative.

“Na tržištu su bili dostupni modeli medicinskih respiratora, ali su njihove cijene bile vrlo visoke: do 40.000 eura. Željeli smo razviti mašinu koja bi pacijentima u zemljama s niskim prihodima omogućila liječenje u hitnim situacijama poput pandemije COVID-19.”

Od ideje do realizacije

Profesor Arbnor Pajaziti je stručnjak iz oblasti robotike i šef katedre za mehatroniku na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Prištini. Profesor Pajaziti i njegov tim su razvili prototip jeftinog medicinskog respiratora pogodnog za respiratorne probleme kao što je COVID-19, ciljajući na zemlje s nižim prihodima. Pored niskih troškova, proizvod ima i novitet koji se može patentirati: za razliku od većine postojećih sistema koji forsiraju ritam disanja kod pacijenta, ovaj uređaj omogućava pacijentu da pokrene svaki niz udisaja. “Na tržištu su bili dostupni modeli medicinskih respiratora, ali su njihove cijene bile vrlo visoke: do 40.000 eura. Željeli smo razviti mašinu koja bi pacijentima u zemljama s niskim prihodima omogućila liječenje u hitnim situacijama poput pandemije COVID-19”, kaže profesor Pajaziti.

Rad na mehaničkom respiratoru je počeo na samom početku pandemije. Kao što uvijek radi na početku semestra, profesor je postavio zadatak svom timu studenata da smisle ideje za razvijanje prototipa. Kako je postojala potreba za respiratorima, tim je gotovo jednoglasno odlučio da je ovo uređaj na kom treba hitno da rade.

Inicijalno su sproveli istraživanje i shvatili da svijetu zapravo ne manjka medicinskih respiratora, već da su troškovi vrlo visoki i da ih nema na zalihama. Sljedeća faza je bila rad na ideji razvoja medicinskog respiratora koji će se moći proizvesti po niskim troškovima i sastaviti brzo. Paralelno, radili su na testiranju u virtuelnom okruženju.

Profesor Pajaziti objašnajva da je danas kompjuterski softver prilično uspješan prilikom testiranju prototipova u mašinstvu.  “Gotovo 95% u odnosu na pravi prototip,” kaže on. Nakon uspješnog testiranja softvera, njegov tim je morao preći na fizički prototip, ali ovdje su imali izazov – nedostatak sredstava za nabavku dijelova kao i stručnosti za patentiranje uređaja.

“Bez podrške EU4TECH POC, ovaj projekat bi bio još jedan akademski rad  na papiru.”

O projektu

EU4TECH PoC Western Balkans je bio dvogodišnji višedržavni  projekat Instrumenta za pretpristupnu pomoć  (IPA) koji finansira EU preko  Western Balkans Enterprise and Development Innovation Facility (WBEDIF). Projekat je obuhvatio šest ekonomija regije Zapadnog Balkana. Podržani projekti potiču iz javnih istraživačkih organizacija i start-up/malih i srednjih preduzeća.

WBEDIF je jedan od instrumenata privatnog sektora podržan od strane Western Balkans Investment Framework – zajednička inicijativa EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, čiji je cilj unapređenje harmonizacije i saradnje u investicijama za društveno-ekonomski razvoj regiona i doprinos evropskoj perspektivi zapadnog Balkana.

U to vrijeme EU4TECH Proof of Concept (PoC) projekat koji je finansirala EU, pokrenuo je poziv za dostavljanje ponuda za finansiranje razvoja inovativnih ideja širom Zapadnog Balkana. Kako je profesor Pajaziti već bio upoznat sa projektom, odlučio je da prikupi dokumentaciju i prijavi se za podršku. Pokušaj je bio uspješan i oni bili su jedan od prvih timova koji je izabran po šemi dokaz koncepta koji se  kvalifikovali za podršku izrade prototipa.

EU4TECH PoC je podržao projekat za nabavku minimalnog hardvera potrebnog za dokazivanje osnovnog koncepta, izradu profesionalne patentne prijave na engleskom jeziku zasnovanu na sveobuhvatnom pretraživanju prethodne tehnike i istraživanje regulatornog okruženja za uređaj. „Bez podrške EU4TECH PoC-a, ovaj projekat bi bio još jedan akademski rad  na papiru “, kaže profesor Pajaziti.

Kako se šema Proof of Concept privodi kraju, projekat mehaničkog respiratora treba da pronađe dalju podršku za nastavak. Ovo može biti u formi granta (oko 50,000 EUR) za kupovinu hardvera i razvoj povezanog softvera potrebnog na prelazak sa Technology Readiness Level (TRL) 3 na TRL4. Sertifikacija će biti potrebna prije testiranja na Univerzitetskoj klinici u Prištini. Dugoročno, projekat će morati identifikovati industrijskog partnera da pretvori prototip u potpuno sertifikovani proizvod.

Profesor Pajaziti objašnjava da su njegovi studenti  voljni da nastave da doprinose ovom i sličnim projektima. “Uz odgovarajuće finansiranje i podršku, možemo značajno doprinijeti našoj zajednici i čovječanstvu,” kaže on.

Podizanje roditeljstva na viši nivo

Written on . Posted in Priče.

EU i Unicef udružuju snage u podršci Crnoj Gori u razvoju efikasnog programa razvoja u ranom djetinjstvu poboljšanjem dobrobiti djece i pružanjem podrške njegovateljima.

Mišo Obradović je otac dvoje djece i poznati glumac u Crnoj Gori. Slobodno vrijeme voli provoditi sa četverogodišnjom ćerkom i jednogodišnjim sinom. Međutim, uprkos ambiciji da bude savršen roditelj, imao je problema u komunikaciji sa ćerkom. “Ćerka je ostajala dugo za stolom za vrijeme ručka, što je problem s kojim se susreću mnogi roditelji, ali nisam znao kako to najbolje riješiti”, kaže Mišo.

 

Priznaje da je ovaj izazov pokušavao sam riješiti na razne načine – od podmićivanja ćerke slatkišima do prijetnji kaznom. Međutim, shvatio je da ovaj pristup ne daje željene rezultate. “Ponekad bih izgubio strpljenje. Drugi put bih imao previše strpljenja i u tim bi slučajevima obroci trajali zauvijek”, kaže.

 

“Odlučio sam se prijaviti za program Caring Families ne samo zbog ovog problema nego i zbog generalne želje da budem bolji roditelj svojoj djeci”, objašnjava. Koristeći principe iz programa, uz stručne savjete i razgovore s drugim očevima koji su učestvovali u programu, Mišo je naučio kako da motiviše ćerku da završi obrok pozitivnim podsticajima. “Ona je mirno prihvatila ovu novu situaciju, a ja sam odlučio da ostanem priseban, tako da više nismo frustrirani zadržavanjem za stolom sat i po poslije ručka.”

“Programi roditeljstva ne samo da pomažu u smanjenju stroge discipline, već takođe pružaju podršku djeci kako da budu nenasilna. Roditelji su model za ponašanje djece, tako da podizanje djece u nenasilnim porodicama može doprinijeti nenasilnim zajednicama.”

Caring Families je roditeljski program koji pomaže roditeljima da uspostave i održe brižne odnose sa svojom djecom. Program finansira direktno EU u Crnoj Gori u sklopu projekta Razvoja u ranom djetinjstvu koji provodi Unicef. Ida Ferdinandi je službenica Unicef-ove kancelarije za Razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori i objašnjava da su programi roditeljstva prepoznati globalno  kao jedna od ključnih strategija za prevenciju nasilja nad djecom. “Zapravo, programi roditeljstva ne samo da pomažu u smanjenju stroge discipline, već takođe pružaju podršku djeci kako da budu nenasilna, jer roditelji su model za ponašanje djece tako da podizanje djece u nenasilnim porodicama može doprinijeti nenasilnim zajednicama. ”

Ida objašnjava da širom svijeta postoji nekoliko programa zasnovanih na dokazima kao što je ovaj, ali da je ovim programima generalno teško pristupiti zbog vrlo skupe naknade za licencu. Svjetska zdravstvena organizacija, kao i stručnjaci s raznih univerziteta i Unicefa, se stoga razvili ovaj poseban program (Roditeljstvo za doživotno zdravlje, pod nazivom Caring Families u Crnoj Gori) kao licencirani, na dokazima zasnovan, ali open source program za zemlje sa niskim ili srednjim primanjima kao što je Crna Gora.

U Crnoj Gori program se implementira  više od pet godina. S dva ciklusa godišnje, program je obuhvatio više od 800 roditelja u sedam opština. Program je uspješno završilo 700 roditelja. Studija koja je mjerila uticaj programa među učesnicima pokazuje da je bilo više od 70% smanjenja nasilnog roditeljstva, 30% smanjenja problema u ponašanju djece i 45% smanjenja roditeljske depresije. “Uticaj projekta je fantastičan,” kaže Ida.

Internet verzija Caring Families programa pod nazivom ParentChat pilotirana je tokom COVID-19 u nastojanju da se ublaže uticaji COVID-19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

“Pokušavamo izgraditi kapacitet ljudskih resursa kako bi se program razvijao na održiv način. Takođe, radimo s Ministarstvom zdravlja na nacionalnoj strategiji razvoja u ranom djetinjstvu kako bi program bio integrisan u vladinu politiku i djelovanje kao redovno pržanje usluga.”

O projektu

Inicijativa za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori trogodišnji je program koji će trajati do jula 2023. Finansira ga Evropska unija sa €1milion, a implementira Unicef, u saradnji s ministarstvima zdravlja, prosvjete te rada i socijalne zaštite. Zahvaljujući inicijativi, EU i Unicef pomoći će crnogorskim vlastima da razviju i sprovedu nacionalnu strategiju razvoja u ranom djetinjstvu, čime će se podići i opšta svijest o važnosti razvoja u ranom djetinjstvu. Povećaće se kapaciteti zdravstvenih, zaštitnih i obrazovnih službi za pružanje odgovarajućih usluga porodicama  i maloj djeci, uključujući djecu s teškoćama u razvoju. Roditelji i njegovatelji takođe će imati priliku da stiču nova znanja i vještine putem programa, što će im olakšati da svojoj djeci pruže pozitivnu, odgovornu i brižnu njegu.

Program Caring Families u Crnoj Gori sprovode domovi zdravlja koji imaju savjetovališta, dječji vrtići i nekoliko organizacija civilnog društva i osnovnih škola. Unicef takođe radi na proširenju programa kako bi obezbijedio njegovu održivost. Program pruža obuku za nove lokalne voditelje s ciljem da se oformi tim nacionalnih trenera, tako da se ne mora oslanjati samo na međunarodne stručnjake za izvođenje programa. “Pokušavamo izgraditi kapacitet ljudskih resursa kako bi se program razvijao na održiv način, a takođe radimo s Ministarstvom zdravlja  na nacionalnoj strategiji razvoja u ranom djetinjstvu kako bi program bio integrisan u vladinu politiku i djelovanje kao redovno pružanje usluga”, kaže Ida.

Mišo kaže da se model roditeljstva promijenio u odnosu na njegovo djetinjstvo, te da očevi žele više učestvovat u podizanju svoje djece. „Želim biti otac koji je blizak sa svojom djecom u kritičnim periodima njihovog života; biti im podrška i dati im smjernice za odluke koje ih čekaju u životu”, kaže.

Bebbo aplikacija, online alat za roditelje u Crnoj Gori

Written on . Posted in Priče.

Online aplikacija koja pruža pouzdane roditeljske savjete je sada besplatno dostupna svim porodicama u Crnoj Gori.

Maja Miranović majka petogodišnje djevojčice, kao i svi roditelji, zainteresovana je za najbolje pozitivne metode roditeljstva, uključujući zdravlje i bezbjednost, razvoj i učenje svoje ćerke. Međutim, dobijanje pouzdanog savjeta o roditeljstvu nije uvijek lako, jer postoji mnogo izvora zvaničnih i nezvaničnih informacija. Od februara ove godine, Maja koristi mobilnu aplikaciju, Bebbo, da dođe do odgovora na većinu ključnih pitanja koja ima o pozitivnom roditeljstvu.

“Kako živimo u eri internet komunikacije i uspona društvenih mreža, zatrpani smo informacijama i savjetima iz različitih izvora i nismo u mogućnosti da odmah procijenimo pouzdanost neke informacije. Bebbo aplikacija štedi moje vrijeme i energiju jer sve što nađem na aplikaciji je iz kredibilne institucije, pa je preporučujem svim roditeljima koje znam”, kaže Maja.

Bebbo aplikacija je besplatan online alat koji je pokrenut u februaru ove godine, a Maja je bila dio testne grupe roditelja koji su isprobali Bebbo i dali svoje prijedloge za dalji razvoj aplikacije. Od kada  je aplikacija pokrenuta, Maja je aktivno koristi i preporučuje drugim roditeljima. Ona opisuje savjete i članke na Bebbo aplikaciji kao konkretne, sažete, provjerene i pouzdane. “Nekoliko ‘mozgalica’ preporučenih za određeni uzrast ne samo da su nam prekratile vrijeme i dobro je zabavile, već su mi pokazale da je moje dijete sposobno da razmišlja na način, koji do tada nisam ni primjetila”, kaže Maja.

“Aplikacija je preuzeta više od 7,800 puta u Crnoj Gori. Roditelji su je ocijenili sa prosječnom ocjenom 4.53 od maksimalne 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni sa aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo sa novim sadržajima i trudimo se bude korisna za što više roditelja i profesionalaca.”

Profesionalno roditeljstvo okupljeno na aplikaciji

Bebbo aplikaciju je razvila i pokrenula UNICEF-ova regionalna kancelarija za Evropu i Centralnu Aziju, uz doprinos Evropske Unije. Aplikacija je dizajnirana da pomogne roditeljima djece ispod šest godina starosti sa jednostavnim savjetima sa temama kao što su dojenje i odvikavanje bebe od dojenja, zdravlje, ishrana, imunizacija, učenje, igračke i igre za djecu, razvojne prekretnice i pozitivno roditeljstvo. Korisni i interaktivni alati pomažu u njegovanju i pomažu dječje zdravlje i razvoj. Ida Ferdinandi, UNICE-ov službenik za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori, objašnjava da su veoma zadovoljni sa rezultatima i povratnim informacijama od roditelja do sada. “Aplikacija je preuzeta više od 7,800 puta. Roditelji su je ocijenili sa prosječnom ocjenom 4.53 od maksimalne 5. Ove brojke pokazuju da su roditelji zadovoljni sa aplikacijom, međutim, planiramo da kontinuirano dopunjujemo Bebbo sa novim sadržajima i trudimo se bude korisna za što više roditelja i profesionalaca,” kaže Ida.

Ida dalje objašnjava da su sav sadržaj razvili i validirali stručnjaci za razvoj u ranom djetinjstvu  i veliki tim profesionalca uključujući programere, stručnjake za dječju psihologiju i dječje psihologe. Dodatno, UNICEF-ova kancelarija u Crnoj Gori je radila na usvajanju aplikacije prema specifičnim potrebama zemlje.

“Morali smo da prilagodimo sadržaj našem kontekstu pa smo radili partnerski sa Institutom za javno zdravlje koji je provjerio i prilagodio neke članke, ili razvio novi sadržaj. Na primjer, prilagodili smo kalendar vakcinacije, koji se značajno razlikuje od drugih zemalja, pedijatrijski raspored, dostupne zdravstvene usluge, informacije o telefonskim brojevima i dežurne linije. Morali smo da stavimo u kontekst, kako bi ljudi u Crnoj Gori dobili potpunu uslugu od Bebbo aplikacije, “ kaže Ida.

“Finansijska podrška EU bila je ključna i za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za pokretanje Bebbo lokalno. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnogo funkcionalnosti da zadovolji različite potrebe roditelja. Cijeli proces uključio je mjesece napornog rada prilično velikog stručnog tima. Za lokalno prilagođavanje aplikacije, koristili smo sredstva iz projekta “EU i UNICEF-a za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori”

O projektu

Aplikaciju za roditeljstvo je razvio UNICEF. Projekt finansiran od strane EU “Ublažavanje uticaja COVID -19 na djecu i porodice na Zapadnom Balkanu i Turskoj” podržava razvoj nekih dodatnih funkcionalnosti aplikacije i poboljšanja, kao i stalnu tehničku podršku za kancelarije u zemljama Zapadnog Balkana tokom faze adaptacije. Projekt su 2021.pokrenuli UNICEF i Generalni direktorat Evropske Komisije –za susjedstvo i pregovore o proširenju. Sa ciljem da ojača nacionalno zdravlje, obrazovanje, razvoj u ranom djetinjstvu i sistem zaštite djece kako bi osigurao kontinuitet u pružanju osnovnih usluga za ugroženu djecu i njihove porodice na trenutnom i dugoročnom procesu oporavka od COVID-19. U Crnoj Gori adaptacija aplikacije je finansirana kroz projekt “EU i UNICEF za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori” (2020-2023).

Prema Idinim riječima, razvoj aplikacije je bio vrlo zahtjevan u smislu sredstava i stručnosti. “Finansijska podrška EU bila je ključna i za razvoj aplikacije na regionalnom nivou i za pokretanje Bebbo lokalno. Aplikacija je bogato dizajnirana, sa mnogo funkcionalnosti da zadovolji različite potrebe roditelja. Cijeli proces uključio je mjesece napornog rada prilično velikog stručnog tima. Za lokalno prilagođavanje aplikacije, koristili smo sredstva iz projekta “EU i UNICEF-a za razvoj u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori”, kaže Ida.

Ona je objasnila da Institut za javno zdravlje Crne Gore razmatra dugoročno preuzimanje upravljanja aplikacijom. U međuvremenu, UNICEF i Institut za javno zdravlje razvijaju novi sadržaj i objavljuju ga na aplikaciji.

Borba protiv zagađenja duž granice

Written on . Posted in Priče.

Pogranične opštine u Severnoj Makedoniji i Srbiji udružuju snage u borbi protiv zagađenja

Pogranična područja Lipkovo u Severnoj Makedoniji i Preševo ​​u Srbiji su opštine sa malim brojem stanovnika: Lipkovo ima 13.000, a Preševo ​​27.000 stanovnika. S obzirom da većina njihovih stanovnika živi u ruralnim područjima, dijele zajedničku kulturu, tradiciju, ekonomski sistem i snažne porodične i prijateljske veze. Međutim, dijele i važan problem: visok nivo zagađenja sa divljih deponija smeća. U opštini Preševo ​​postoji 11 ilegalnih deponija i sedam u Lipkovu.

Obje opštine imaju sistem prikupljanja otpada organizovan preko javnih komunalnih preduzeća. Međutim, ove kompanije ne pokrivaju u potpunosti svoje opštine. Preduzeće Piša u Lipkovu održava deset sela od 22 koja su naseljena na ugovorenom području za sakupljanje otpada, a preduzeće Moravica na srpskoj strani granice pokriva 11 sela od 34 koja su naseljena u opštini. Sve veći problem sela koja se ne opslužuju nije mogao da se riješi na opštinskom nivou zbog nedostatka sredstava i koordinacije, pa su ove dvije opštine odlučile da potraže eksternu podršku za rješavanje problema.

“Broj ljudi sa zaraznim bolestima bio je veoma visok s obzirom na to da su opštine relativno male, i bilo nam je očigledno da su jedan od glavnih razloga divlje deponije i zagađena okolina.”

Udruživanje snaga za bolje okruženje

Aleksandar Gumberovski je rukovodilac projekta u opštini Lipkovo. On objašnjava da je prema zvaničnim podacima dobijenim od Regionalne bolnice u Vranju, broj oboljelih od zaraznih bolesti u opštini Preševo ​​bio 20 u 2017. godini, 30 u 2018. i 35 u samo prvoj polovini 2019. godine. Na njegovoj strani granice, u Lipkovu, broj oboljelih od infektivnih bolesti bio je 23 u 2017. godini, 38 u 2018. i 42 u prvoj polovini 2019. godine, što pokazuje kontinuirani porast zaraze s obje strane. „ Broj ljudi sa zaraznim bolestima bio je veoma visok s obzirom na to da su opštine relativno male, i bilo nam je očigledno da su jedan od glavnih razloga divlje deponije i zagađena okolina“, kaže Aleksandar.

Zbog svoje pretežno ruralne privrede i veličine, nijedna opština nema dovoljno sredstava da pokrije sve usluge svojim stanovnicima na odgovarajući način, i to je razlog zašto nisu bile u mogućnosti da pruže usluge prikupljanja otpada svim svojim građanima. Međutim, pošto je opština Lipkovo imala dobro iskustvo s podrškom donatora, udružili su snage sa susjednom opštinom Preševo ​​na srpskoj strani granice i odlučili da apliciraju za finansiranje sredstvima EU kako bi im pomogli u rješavanju ovog problema.

Projekat pod nazivom “Less Garbage, Less Risk, More Health” (Manje smeća, manje rizika, više zdravlja) koji su zajedno osmislili dobio je podršku od programa prekogranične saradnje Sjeverna Makedonija – Srbija koji finansira EU. Kroz projekat su kupljena dva kamiona za sakupljanje otpada, 20 većih kontejnera za sakupljanje otpada i preko 1700 malih kanti za distribuciju domaćinstvima u regionu.

“Ove opštine su nerazvijene, i nedostaju im sredstva za skoro svaki sektor. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih.”

O projektu

Projekat prekogranične saradnje finansiran od strane EU “Less Garbage, Less Risk, More Health” krenuo je početkom 2021. godine i trajaće do kraja 2022. Ukupna vrijednost projekta je preko 250.000 eura, a oko 85% ovog iznosa finansira EU. Specifični ciljevi projekta uključuju:

povećanje kapaciteta za upravljanje rizicima i opasnostima koje je stvorio čovjek, a u vezi sa odlaganjem čvrstog otpada i zaštitom okoliša; povećanje kapaciteta i poboljšanje pristupa institucija uslugama za organizovano prikupljanje otpada; podizanje svijesti lokalnog stanovništva o posljedicama zagađenja; i ublažavanje zaraznih bolesti.

Osim podrške opremom, projekat će pokrenuti i kampanju podizanja svijesti pomoću letaka i promotivnih videa, kako bi se promijenile navike građana u vezi sa životnom sredinom, te ih se podstaklo da koriste novonabavljene kante za svoj otpad.

Ovo nije prvi projekat finansiran od strane EU od kojeg je opština Lipkovo imala dobrobit. Aleksandar objašnjava da su, pošto je opština na granici i sa Bugarskom i Kosovom, bili dio drugih programa prekogranične saradnje. “Ove opštine su nerazvijene, i nedostaju im sredstva za skoro svaki sektor. Podrška EU je stoga zaista važna za rješavanje naših problema – ponekad čak i onih najosnovnijih,” kaže on.

Podsjetnik za vakcinaciju

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU pomaže da se vakciniše veći broj djece u Bosni i Hercegovini

Emina Pleh iz Goražda vodila je svoju stariju kćer na sve preporučene vakcinacije, ali kada je došlo vrijeme za vakcinaciju njenog sina, pandemija COVID-19 je već počela, pa je odlučila pričekati. Početkom prošle godine dobila je poziv iz Zavoda za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona, pri kojem su je podsjetili da dovede svog sina na vakcinaciju i uputili je na pedijatrijsku službu za više informacija. “Rekli su da to uradimo prije nego što krene u predškolsku ustanovu, i mi smo to i učinili”, kaže Emina.

Emina je jedna od oko 500 roditelja iz Bosansko-podrinjskog kantona koji su primili poziv iz Zavoda za javno zdravstvo i koje su podsjetili na propuštene termine za vakcinaciju. Ova inicijativa dio je Unicef Programa za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj koji finansira EU (The Programme for Mitigating the Effects of the COVID-19 Pandemic on the Lives of Children and Families in the Western Balkans and Turkey).

“Kada podsjetite roditelje da trebaju dovesti svoju djecu na vakcinaciju, oni će to često učiniti. Ova komunikacija je nedostajala.”

Nadoknađivanje komunikacije koja je izostala

Fatima Čengić je voditeljica programa za zdravstvo i rani rast i razvoj djece pri Unicefu u Bosni i Hercegovini. Ona pojašnjava da Unicef ​​već dugi niz godina radi na unapređenju imunizacije u Bosni i Hercegovini, te provodi istraživanja i analize razloga zašto roditelji izbjegavaju vakcinaciju svoje djece. Glavni razlozi koji su identifikovani bili su da zdravstveni radnici ne dijele dovoljno informacija o prednostima i rizicima vakcinacije, ali i to što roditelji ponekad jednostavno zaborave na vakcinaciju. “Kada podsjetite roditelje da trebaju dovesti djecu na vakcinaciju, oni će to često učiniti. Ova komunikacija je nedostajala”, kaže Fatima.

Unicef ​​je stoga počeo razvijati komunikacijske strategije uključujući razvoj i pokretanje online aplikacije koja bi roditelje podsjetila na raspored vakcinacije. Međutim, kada je počela pandemija COVID-19, odlučili su angažovati posvećeno osoblje za podršku vakcinaciji kako bi promijenili dotadašnji pristup. Osoblje je prvo pregledalo sve zdravstvene kartone djece rođene od 2014. do 2020. godine koja su liječena u domovima zdravlja Goražde, Prača i Ustikolina. Napravljena je lista svih onih koji su propustili neku od obaveznih vakcina, potom su ti roditelji pozvani telefonom i obavješteni da se jave svojim pedijatrima, i na kraju su im lokalni domovi zdravlja dali sve potrebne informacije o vakcinaciji i zakazivanju termina.

“Prilično sam sigurna da domovi zdravlja ne bi davali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije, organizovane uz podršku EU.”

O projektu

Program za ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na Zapadnom Balkanu i Turskoj (The Programme for Mitigating the Effects of the COVID-19 Pandemic on the Lives of Children and Families in the Western Balkans and Turkey) je dvogodišnja inicijativa koju su 2021. pokrenuli Unicef i Evropska komisija.

Svrha inicijative je jačanje sistema javnog zdravstva, obrazovanja, razvoja djece u ranom djetinjstvu i zaštite djece kako bi se obezbijedile osnovne usluge za ugroženu djecu i njihove porodice u okviru trenutnog i dugoročnog odgovora na oporavak od COVID-19. Očekuje se da će kroz ovaj program, vrijedan 5 miliona eura, 490.000 djece i roditelja imati bolji pristup javnim uslugama koje promovišu rani razvoj djece, obrazovanje, zdravlje i zaštitu kao dio oporavka od COVID-19.

Od tada se projekat proširio na Kanton Sarajevo gdje djeluje u još osam domova zdravlja. Tokom nedavne posjete jednom domu zdravlja, u decembru, došlo se do zaključka da je od ukupno 500 vakcinacija 175 obavljeno zbog ovog projekta. „To znači da je nešto oko trećine vakcinacija, koje su se desile u jednom mjesecu, urađeno zahvaljujući našem projektu i to je ogroman uspjeh“, kaže Fatima.

Fatima objašnjava da je pitanje vakcinacije bilo od ključnog značaja za zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, jer je vakcinacija djece bila jedna od prvih redovnih aktivnosti koja je prekinuta tokom pandemije. Ona smatra da su ovaj projekat i podrška EU imali presudan uticaj na vakcinaciju, dodajući “Prilično sam sigurna da domovi zdravlja ne bi davali prioritet vakcinaciji djece da nije bilo ove naše akcije, organizovane uz podršku EU.”

Plavi telefon – savjetodavna linija za djecu, mlade i odrasle koji su u nevolji

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU pruža online i telefonsko savjetovanje za djecu, mlade i porodice u Bosni i Hercegovini. Anđela* je 21-godišnja studentica koja se obratila savjetodavnoj liniji Plavog telefona za podršku u vezi s problemima mentalnog zdravlja. “Dugo sam tužna i bezvoljna: nekad toliko zaplačem da povraćam, a nekad nemam snage ni za jednu suzu, iako bih rado zaplakala. Letargična sam: više ne postoji ništa što bi me usrećilo”, rekla je Anđela u razgovoru sa savjetnikom Plavog telefona. Anđela je nazvala Plavi telefon jer je znala da joj je neophodna pomoć zbog stanja u kom se nalazi. Savjetnik Plavog telefona pomogao je Anđeli da primiri svoja osjećanja i osmisli plan akcije. Učili su je da koristi dvije tehnike uzemljenja: tehniku ​​disanja i tehniku ​​pet čula, koje joj pomažu da svoju pažnju i tijelo usmjeri na sadašnji trenutak i da postane smirenija.

“Plavi telefon je važan servis za mlade u BiH. Pandemija je veoma otežala sudjelovanje ljudi u društvu i nanijela ozbiljne posljedice po većinu stanovništva, a podrška koju Plavi telefon može pružiti u ova vremena neophodna je kako bi se spriječili još negativniji efekti na mentalno zdravlje ljudi.”

Važna usluga za mlade Plavi telefon je besplatno online i telefonsko savjetovanje koje je pokrenula NVO Nova Generacija. Usluga se trenutno realizuje uz podršku Programa za ublažavanje efekata pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na zapadnom Balkanu i Turskoj, koji finansira EU, a implementira UNICEF. Maja Kovačević je jedan od savjetnika koji rade u tom servisu. Ona objašnjava da je za savjetnike najvažnije da se ljudi osjećaju sigurno i shvate da neće biti osuđivani. “Plavi telefon je važan servis za mlade u BiH. Pandemija je veoma otežala sudjelovanje ljudi u društvu i nanijela ozbiljne posljedice po većinu stanovništva, a podrška koju Plavi telefon može pružiti u ova vremena neophodna je kako bi se spriječili još negativniji efekti na mentalno zdravlje ljudi”, kaže Maja. Servis je prvobitno pokrenut samo za djecu, ali jedan od menadžera projekta, Saša Risojević, objašnjava da se usluga veoma brzo razvijala i da su sa ubrzanim uticajem pandemije morali da svoje usluge prošire i na starije starosne grupe.

“Uticaj podrške EU bio je zaista opipljiv, jer je značajno ojačao kapacitet usluge Plavog telefona.”

O projektu Uslugu Plavi telefon koja nudi besplatno online i telefonsko savjetovanje realizuje NVO Nova Generacija uz podršku Programa za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 na živote djece i porodica na zapadnom Balkanu i Turskoj, koji je dio paketa pomoći Evropske unije za zapadni Balkan koji implementira UNICEF BiH. *Ime je promijenjeno radi zaštite njene privatnosti Objašnjava da su sa sve većim interesovanjem građana za njihovu uslugu bili dovedeni u situaciju da propuštaju da odgovore i na 250 poziva mjesečno. Uvidio je da razlog tome leži uglavnom u činjenici da se njihova usluga nudi samo u toku radnog vremena. Uz podršku EU produžili su radno vrijeme do kasno uveče i sada imaju samo 10 do 15 propuštenih poziva u mjesecu. „Uticaj podrške EU bio je zaista opipljiv, jer je značajno proširio kapacitet usluge Plavog telefona“, kaže Saša. Osim toga, uz podršku EU pokrenuli su i kampanju protiv nasilja u porodici i posvetili se podizanju svijesti o usluzi Plavi telefon. Kao rezultat ove kampanje, uspjeli su privući preko 35.000 posjetitelja na svoju web stranicu, a broj djece, mladih ljudi i porodica koje su koristile usluge Plavog telefona, značajno se povećao. Usluga Plavi telefon do sada je funkcionisala uz podršku donatora i inicijativu tima NVO Nova Generacija. Saša se nada da će u budućnosti uslugu Plavi telefon podržavati i država i na taj način postići dugoročnu održivost. „Održali smo niz sastanaka i okruglih stolova sa predstavnicima institucija na kojima smo predstavili uticaj i rezultate usluge Plavi telefon. Mislim da su i oni prepoznali njen značaj i očekujemo da će u budućnosti i oni početi da podržavaju servis”, kaže Saša.