Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Povratak tradicionalnim zanatima

Crnogorska drvena brodogradnja postaje svjetski brend

Petar Bokovac je neko vrijeme bio jedini zanatlija na crnogorskom primorju koji je koristio drevnu tehniku ​​izrade drvenih barki. Nije nikada imao formalnu obuku za brodogradnju, ali od 1960-ih nudi usluge popravke brodova koristeći tradicionalni zanat izrade drvenih barki u svojoj radionici Bokovac Kalafat u Baru.

Na popravci barki nije se nikad moglo mnogo zaraditi. Ipak, prije dvadesetak godina Petar i njegov sin Nenad izgradili su svoju prvu ribarsku barku, tešku 30 tona. Tada je Miroslavka, Nenadova supruga odlučila da se uključi u rad firme te podigne posao na novi nivo, pretvarajući Bokovac Kalafat radionicu u svjetski brend. Miroslavka se bavila marketingom za drvene barke koje su proizvodili njen suprug i njegov otac, promovišući njihov zanat – kao važan element kulturnog nasljeđa i turističkog potencijala – u lokalnoj zajednici, među predstavnicima vlasti i na međunarodnom tržištu.

“Ono što možemo ponuditi je naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Domaća umjetnost predstavljena svijetu

Miroslavka prepričava kako je naišla na rezerve kod lokalne zajednice kada je prvi put predstavila ideju o promociji proizvodnje drvenih brodova u tradicionalnom stilu. „Postavljali su pitanje ko bi bio zainteresovan za naše drvene brodove u ovim vremenima modernih jahti i napredne tehnologije“, kaže ona.

Međutim, ona je bila ustrajna. “Mislila sam da možemo ponuditi naš pristup koji je jedinstven za nas.”

Da bi zadržala ekskluzivnost brenda, porodica Bokovac mora ispuniti uslov da više od 80% materijala koji se koristi za izradu barke mora biti crnogorskog porijekla. Drvo koje uglavnom koriste za gradnju je dud, koji je dobro poznat duž crnogorskog primorja i koji u porodici Bokovac zovu „crnogorska tikovina“. Izuzetno je lagan, ali i snažan, što je ključno za kvalitet finalnog proizvoda, jer drvo mora proći značajnu obradu prije nego što se koristi za pravljenje barki. Miroslavka kaže: „Nije uvijek lako kupiti dud, ali kako sve više ljudi na našim prostorima zna da su ti materijali potrebni, sve češće dobijamo pozive od ljudi koji nude na prodaju stabla duda koja imaju na svom imanju.”

Najveće interesovanje medija u Crnoj Gori i regionu vezano za brodogradnju, u proteklih nekoliko godina, izazvala je vijest da je Bokovac Kalafat Radionici ukazano povjerenje od strane kraljevske porodice Abu Dabija, kroz narudžbu za tri broda: jedan manji sa motorom, drugi samo metar duži od prvog, a treći 10 metara duži. Nenad i Petar su vrijedno radili sa svojim timom kako bi ispunili sve uslove i kako bi brodovi bili napravljeni na vrijeme. Dopremanjem brodova u Emirate, porodica Bokovac je postala svjetski prepoznatljiv brend.

„Projekat ReLOaD nam je pomogao u daljnjoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomoglo nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije.“

O programu

Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija. ReLOaD je sada u svojoj drugoj fazi, koja će trajati do 2024. godine.

Nedavno je radionica Kalafat udružila snage sa projektom ReLOaD koji finansira EU i započela misiju promocije svoje tradicije duž cijelog crnogorskog primorja. Taj Cattaro Sail Project je mladima ponudio obuku o brodogradnji, te promociju jedrenja putem publikacija i društvenih mreža. Veliko finale je ozvaničeno manifestacijama „Dani jedra“ i Kotorska regata. Makete barki iz ovog projekta donirane su Pomorskom muzeju, čime je napravljen veliki korak ka očuvanju ovog istorijskog umijeća i njegove vrijednosti za turizam. Miroslavka kaže za Kalafat radionicu „Projekat ReLOaD je pomogao u daljoj promociji ove vještine u našoj zajednici i svijetu. Što je još važnije, pomogao nam je da ovu vještinu prenesemo na mlađe generacije”.

Riječ kalafat može se naći na grčkom i arapskom jeziku, a od davnina se odnosi na brodskog majstora koji stavlja kučinu između dasaka. Kasnije se ovaj izraz počeo odnositi na najiskusnije i najcjenjenije brodograditelje. Radionica Bokovac je jedina u svijetu koja ima pravo na korištenje naziva “Kalafat”. Za njih je čast da održavaju ovu tradiciju, baš kao što je čast za cijelu Crnu Goru.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell na Zapadnom Balkanu

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell boravio je u ponedjeljak u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što je posjetio Albaniju u utorak a potom Bosnu i Hercegovinu u srijedu. Njegova posjeta ponovo potvrđuje opredijeljenost i podršku EU regionu, posebno u svjetlu ruskog rata protiv Ukrajine i njegovog uticaja na sigurnost Evrope u cjelini.

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik Borrell sastao se u Skoplju sa predsjednikom Stevom Pendarovskim i premijerom Dimitrom Kovačevskim, potpredsjednikom Vlade za evropska pitanja Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem i ministricom odbrane Slavjankom Petrovskom. Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom i drugim predstavnicima albanskih vlasti i predstavnicima civilnog društva i posjetiti tekuće restauratorske radove na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je renoviran u okviru EU's post-earthquake recovery assistance

 

Visoki predstavnik/potpredsjednik će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će prvo posjetiti EUFOR Athlea operaciju čiji je kapacitet na terenu skoro udvostručen nedavno. Potom će se sastati sa bosanskohercegovačkim vlastima, predstavnicima političke opozicije i civilnog društva.

Međunarodni dan žena obilježavaju YEA širom Zapadnog Balkana

 Za ovogodišnji Dan žena 8. marta, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori udružili su snage kako bi promovisali kampanju #BreakTheBias (https://www.internationalwomensday.com/). To su radili posredstvom Reels-a i drugih sadržaja na društvenim mrežama, te aktivnostima održavanim na otvorenom širom Zapadnog Balkana, uključujući Banja Luku, Beograd, Kumanovo, Niš, Novi Sad, Podgoricu, Prištinu, Sarajevo, Skoplje i Tiranu.

 

Aktivnosti su organizovane s ciljem da se prevaziđu rodne neravnopravnosti i spriječe rodni stereotipi i predrasude. #BreakTheBias se isključivo bavi osnaživanjem žena i jačanjem njihovih uloga u društvu i ostvarenjem slobode da odrede ko su i šta žele da postanu.

 

U avgustu 2020. godine Regionalni komunikacijski program za Zapadni Balkan, kog predstavlja Generalni direktorat Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), pokreće jednu kreativnu mrežu WeBalkans Young European Ambassadors (YEA) u kojoj će djelovati mladi, budući pokretači pozitivnih promjena sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije). Ovih 120 mladih vizionara zainteresovano je da usvaja vrijednosti EU i da promoviše pogodnosti i prilike koje EU nudi, ali su takođe voljni da se zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, ljudska prava i zaštita životne sredine, te da dijele zajedničke regionalne inicijative mladih.

Volonterski karavan Route WB6 obilazi osam gradova na Zapadnom Balkanu

Volonterski karavan Route WB6 je na putu ka ostvarenju svojih ciljeva! Ovaj jedinstveni kreativni karavan čine mladi evropski ambasadori, njih 40, volonteri Route WB6, te mladi novinari platforme Hajde, i svi oni dolaze iz raznih krajeva Zapadnog Balkana. Karavan ciljano promoviše regionalnu razmjenu volontera i volontiranje mladih širom regije u završnoj fazi projekta Route WB6, projekta koji promoviše mobilnost mladih, volontiranje i izgradnju mira u regiji. Svake sedmice, volonterski karavan na točkovima obilazi osam različitih gradova u regionu, gdje mladi volonteri, zajedno sa lokalnim paratnerima, učestvuju u aktivnostima kao što su akcije za zaštitu životne sredine, akcije obnove, kreativne radionice sa djecom, organizacije susreta i Savijeti mladih. Ove aktivnosti se realizuju u saradnji sa mrežom mladih evropskih ambasadora.

 

Početna tačka ovog putovanja bila je Podgorica, 9. marta, a krajnja destinacija je Tirana, 15. marta. Na putu će volonteri imati priliku da posjete Mostar, Sarajevo, Kopaonik, Prištinu i Bitolj, i priliku da se druže sa svojim vršnjacima te daju svoj doprinos lokalnim zajednicama.

 

Jedan od mladih evropskih ambasadora koji djeluje i u volonterskom karavanu Route WB6, rekao je „Kao YEAs putovali smo širom Zapadnog Balkana radi studijskih putovanja, ekoloških pitanja, druženja, debata, pjevanja i plesa na festivalima. Veoma sam uzbuđen što ćemo se ovoga puta pridružiti volonterskom karavanu Route WB6. Svi idemo ka istoj destinaciji: regionu koji prihvata evropske vrijednosti. Zato hajde da se udružimo u ovom karavanu, dijeleći put koji vodi ka pomirenju i stabilnosti te zajedničkoj evropskoj budućnosti za region.”

Srpski vojni ljekari i osoblje pridružili su se Misiji EU za obuku u Somaliji

Šest srpskih vojnih ljekara i osoblja pridružit će se Misiji EU za obuku u Somaliji (EUTMS). Misija je pokrenuta 2010. godine, s ciljem jačanja somalijskih federalnih odbrambenih institucija kroz obuku, mentorstvo i savjetovanje. Misiju čini oko 200 zaposlenih iz sedam država članica EU, uključujući Srbiju.

 

Ambasador EU u Srbiji Emanuele Đaufret zahvalio se srpskim vojnicima koji će krenuti u misiju i poželio im je puno sreće. On je rekao: „Zahvalni smo i ponosni što možemo da računamo na Srbiju u našim civilnim i vojnim misijama i operacijama. Sloboda, demokratija i bezbijednost imaju visoku cijenu, a srpsko osoblje u ovome ima ključnu ulogu neophodnu za uspjeh ovakvih misija. Vojnici EU imaju privilegiju da budu u sigurnim rukama srpskog medicinskog tima. Nadamo se da će naše partnerstvo rasti i produbljivati ​​se radi širenja globalne sigurnosti i stabilnosti.”

 

Uloga kontingenta medicinskog osoblja Srbije u okviru ove misije podrazumjeva liječenje, evakuaciju, snabdijevanje i druge uloge koje su neophodne za održavanje zdravlja vojnih snaga. To uključuje pružanje prve pomoći, hitne mjere spašavanja života i trijažu. Osim toga, doprinijet će zdravlju i dobrobiti vojne jedinice kroz smjernice u prevenciji bolesti, ozljeda izvan borbe i stresa prouzročenog pri vojnim operacijama.

Novi magistarski programi postaju dijelom kataloga Erasmus Mundus

Dvadeset sedam novih Erasmus Mundus zajedničkih master programa nudit će stipendije studentima sa zapadnog Balkana i iz cijelog svijeta. Ovo su jedni od prvih u okviru programa Erasmus+ za 2021-2027.

 

Prvi prijem studenata počet će ove godine i ovi novoizabrani programi čine ukupno više od 170 programa dostupnih u Erasmus Mundus katalogu. U ove nove programe uloženo je skoro 127 miliona eura, s podrškom od 2.000 stipendija i više od toga za studente iz cijelog svijeta. Tokom 17 godina zajedničkih master programa Erasmus Mundus, više od 28.000 studenata iz 195 zemalja dobilo je stipendije za studiranje u okviru 566 programa.

 

Zajednički programi spajaju najbolju nastavu sa različitih univerziteta, često kombinujući različite fakultete i discipline. Studenti studiraju na dva ili više partnerskih univerziteta tokom dvije godine. Većina njih takođe ima posao u kompaniji ili organizaciji kako bi stekli praktično iskustvo. Studenti stoga diplomiraju s pravim vještinama i po međunarodnim modelima studija da bi bili opremljeni za karijeru praktičara, administratora ili istraživača u ključnim i/ili specifičnim sektorima.

Budućnost Evrope u muralu

Delegacija Evropske unije u Srbiji, u saradnji sa kompanijom New Moment New Ideas i u partnerstvu sa Gradskim vijećem za kulturu Novog Sada i Fondacijom Novi Sad 2022, poziva umjetnike da se prijave za učešće na inicijativi Naslikaj mi budućnost Evrope. Za učešće u ovoj inicijativi u Novom Sadu, ovogodišnjoj Evropskoj prestolnici kulture, umjetnici moraju biti starosti od 18 do 35 godina i moraju biti iz Srbije, iz drugih krajeva zapadnog Balkana ili Evrope.

 

Kroz mural i aktivno angažovanje u drugim kulturnim aktivnostima u Novom Sadu, odabrani umjetnici će pokazati svoju umjetničku izvrsnost, sposobnost da promišljaju o društveno angažovanim temama i daju svoju viziju budućnosti evropskog kontinenta. Umjetnici koji žele da učestvuju u Nacrtaj mi budućnost Evrope trebaju se prijaviti sa kratkom biografijom, portfoliom i skicom svoje vizije na datu temu, koristeći formular sa futureofeurope.newmoment.com. Web stranica nudi i druge detalje o prijavi za ovu inicijativu i događajima oko pripreme i izrade murala.

 

Prijave se primaju do 18. marta. Osam odabranih umjetnika će zajedno oslikavati zid preko Petrovaradinske tvrđave tokom boravka u Novom Sadu od 18. aprila do 9. maja. Mural će biti zvanično otkriven u sklopu proslave Dana Evrope 9. maja.

Kreativna Evropa objavljuje poziv za projekte evropske saradnje za 2022

Evropska komisija je u februaru objavila poziv za podnošenje prjedloga u okviru kulturnog dijela programa Kreativna Evropa za podršku projektima evropske saradnje. Ovim pozivom, Evropska komisija podržava profesionalce iz kulturnog i kreativnog sektora u širokom spektru aktivnosti i inicijativa.

 

Akcija integriše međusektorska pitanja inkluzivnosti, zaštite životne sredine i rodne ravnopravnosti, kao i tematske prioritete relevantne za Novi evropski Bauhaus.

 

Sa budžetom od 68 miliona evra, akcija će podstaći saradnju između organizacija kreativnog sektora. Poziv ima za cilj jačanje transnacionalnog stvaralaštva, omogućavanje cirkulacije evropskih djela i umjetnika, te njegovanje talenata. Stoga podržava inovacije, prosperitet, stvaranje radnih mjesta i ekonomski rast.

 

Prioriteti za ovaj krug djelovanja su: gradnja kapaciteta ili jačanje aktivnosti obuke u sektorima kulturnog naslijeđa, muzike, knjige i izdavaštva, arhitekture, mode i dizajna, kao i kulturnog turizma. Projekti se takođe mogu fokusirati na razvoj publike, socijalnu inkluziju, održivost, digitalizaciju ili razvoj međunarodnih veza za profesionalce u kulturi.

RYCO i EU slave uspjehe projekata podržanih u Albaniji

Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) je 3. februara u Tirani organizovala onlajn završni događaj u okviru svog projekta koji podržava EU „Unapređenje saradnje mladih i razmjene mladih u zemljama Zapadnog Balkana“ 3. februara. Na događaju su predstavljeni rezultati dva projekta iz Albanije podržana u okviru četvrtog RYCO otvorenog poziva za podnošenje prijedloga projekata. U uvodnoj riječi, šef lokalne podružnice RYCO u Albaniji, Kreshnik Loka, osvrnuo se na to kako su mladi ljudi još jednom pokazali svoju posvećenost i interesovanje za susrete i rad sa svojim vršnjacima iz regiona, te naglasio da je ovaj projekat popločao put za održivu saradnju ne samo mladih već i civilnog društva u regionu.

 

Projekti koje su podržali RYCO i EU u okviru četvrtog otvorenog poziva širom Zapadnog Balkana podstakli su pomirenje i regionalnu saradnju mladih, kao i jačanje kapaciteta civilnog društva da se prilagodi okruženju COVID-19. Ti projekti su realizovani od februara do oktobra 2021.

 

Tokom faze prijave, primljeno je 129 prijava, čime je stvoreno 400 partnerstava iz regiona. Ukupna finansijska koverta za poziv je bila 333.000 evra.

Dragocjeni artefakti sada izloženi u dragocjenoj zgradi

Projekat koji finansira EU pomogao je da se osmanska palata pretvori u kulturni resurs koji će služiti kako mještanima tako i posjetiteljima na području između Kosova i Sjeverne Makedonije. Svadbena škrinja stara više od dvjesto godina, tradicionalna nošnja, obućarski i srebrni alat i druge istorijske artefakte sada mogu da vide posjetitelji u Etnološkom muzeju u Gnjilanu, na istoku Kosova. Smješteni su u zgradi poznatoj mještanima kao Hysen Pasha Palace jer ju je sagradio Hysen Pasha Milla, jedan od vodećih osmanskih administratora u regionu. Izgrađena je 1887. godine i nekoliko decenija je služila kao porodična kuća, sve dok je nije konfiskovala jugoslovenska vlada nakon Drugog svjetskog rata i od tada je u njoj bila smještena škola, preko sedam decenija. Danas je to jedan od najboljih arhitektonskih ostvarenja iz otomanskog doba na Kosovu. Konkretno, njeni rezbareni drveni plafoni čine ga jedinstvenim mjestom za posjetu, ali donedavno korištenje zgrade u svrhe muzičke škole značilo je da su posjetitelji imali ograničen pristup ovom zdanju. Ovo se promijenilo inicijativom opštine Gjilan/Gnjilane uz podršku EU.

„Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da izložimo naše arheološke i etnološke artefakte u Nacionalnom muzeju u prijestolnici.”

Nova zgrada muzeja za kulturnu baštinu Grad Gjilan/Gnjilane i okolina su bogati arheološkim i etnološkim artefaktima, ali do prije pet godina nije postojao namjenski prostor za njihovo izlaganje. „Pošto nismo imali namjenski prostor, morali smo da izložimo naše arheološke i etnološke artefakte u Nacionalnom muzeju u prijestolnici“, kaže Gjylshen Doko Berisha, direktor muzeja u Gnjilanu. Ova situacija se promijenila 2016. godine otvaranjem Arheološkog muzeja, a zatim se dodatno poboljšala otvaranjem Etnološkog muzeja, koji je dobio podršku EU. Đellza Ademi je bila koordinator projekta prekogranične saradnje (CBC) finansiranog od strane EU koji se fokusirao na unaprijeđenje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa koji je omogućio renoviranje zgrade i otvaranje etnološkog muzeja. Ona objašnjava da opština Gjilan/Gnjilane ima veliki broj posjetitelja tokom godine, posebno onih iz dijaspore koji redovno posjećuju grad jednom ili dva puta godišnje. „Uprkos ovom bogatom kulturnom i prirodnom nasljeđu, imali smo vrlo malo toga da ponudimo posjetiteljima“, kaže Đellza. Na inicijativu opštine i u saradnji sa opštinom Kumanovo s druge strane granice, u Sjevernoj Makedoniji, odlučeno je da se napravi bolja turistička atrakcija. Poziv za prekograničnu saradnju Kosovo-Sjeverna Makedonija bio je savršen za ovu vrstu inicijative jer nijedna od ovih opština nije imala ni finansijsku podršku ni kadrovsku stručnost.

 „Opština Gnjilane je imala koristi od brojnih projekata koje je finansirala EU prethodnih godina, čije bi aktivnosti, kao i u ovom slučaju, bilo veoma teško sprovesti bez podrške EU.”

O projektu Cilj projekta prekogranične saradnje koji finansira EU „Unaprijeđenje vrijednosti kulturnog i prirodnog nasljeđa“ bio je dovođenje investicija i promocija prekograničnog područja kao turističke destinacije, unaprijeđenje vrijednosti kulturne i prirodne baštine kroz očuvanje i restauraciju stare zgrade, te uspostavljanje tradicionalnih kulturnih događaja u prekograničnom području. Rezultati projekta uključuju konzervaciju i restauraciju objekata kulturne baštine, izgradnju sportskih lokacija i bolju promociju kulturnog nasljeđa. Ukupna vrijednost projekta bila je preko 477.000 € i realizovan je za 20 mjeseci. Uz podršku EU, dvije partnerske opštine na projektu uspjele su da izvrše restauraciju stare zgrade i adaptiraju je za Etnografski muzej, da izgrade amfiteatar i stvore prostor za fudbal, košarku i tenis u Kumanovu. Pored poboljšanja u infrastrukturi, projektni partneri su pokrenuli i online platformu sa svim informacijama vezanim za turizam i kulturu u prekograničnom području. Organizovali su i folklorne festivale i događaje umrežavanja sa turističkim operaterima i pružaocima usluga, te druge aktivnosti za promociju prekogranične regije kao turističke destinacije. „Opština Gnjilane je imala koristi od brojnih projekata koje je finansirala EU prethodnih godina, čije bi aktivnosti, kao i u ovom slučaju, bilo veoma teško sprovesti bez podrške EU,“ kaže Đellza Ademi.