Skip to main content

Area of Cooperation: Economy

Susret ambasadora Satlera i Udruženja poslodavaca FBiH o rastu i reformama konkurentnosti

Šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u BiH, njegova ekselencija Johan Satler sastao se 12. januara 2023. godine sa predsednikom, direktorom i grupom članova Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Cilj sastanka bio je da se razmene informacije o aktuelnim dešavanjima i tekućim/predstojećim inicijativama kako Kancelarije EU u BiH tako i Udruženja, da se prevaziđu glavne prepreke povećanju rasta, povećanju konkurentnosti i preokrenu trendovi emigracije i nestašice radne snage. Ambasador Satler naglasio je da novoformiranim vlastima BiH dodela statusa kandidata za prijem u EU predstavlja mogućnost za suočavanje sa dugogodišnjim izazovima i sprovođenje ključnih reformi.

 

Svi učesnici sastanka složili su se da nedovoljan ekonomski rast, stagnacija prihoda po glavi stanovnika i visoka zvanična nezaposlenost – praćena nestašicom radne snage u nekim ključnim sektorima – predstavljaju ključne izazove sa kojima se danas suočavaju preduzeća u BiH. Globalni poremećaji koji su podstakli inflaciju dodatno pogoršavaju ove probleme koje treba hitno rešiti, uključujući i zakonodavne promene na različitim nivoima vlasti. Potrebne su dodatne promene kako bi se još ojačalo poslovno okruženje, uključujući ciljane intervencije u određenim sektorima, uključujući drvnu i mlečnu industriju, transportne usluge itd.

 

Dogovoreno je da će Kancelarija EU u BIH i poslodavci sarađivati u sprovođenju reformi koje moraju biti inkluzivne i voditi računa o zahtevima za integraciju u EU, kao i češće se sastajati, kako bi razgovarali i razvijali predloge reformi koji bi – jednom usvojeni i sprovedeni – unapredili ekonomsko blagostanje zemlje i približili BiH EU.

EU, EBRD i Švedska podržavaju mala i srednja preduzeća i žene preduzetnice u Crnoj Gori

Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development – EBRD) podržava žene preduzetnice i mala preduzeća u Crnoj Gori (Montenegro ) novim finansijskim paketom Crnogorskoj komercijalnoj banci AD Podgorica (CKB), članici OTP grupe i najvećoj banci u zemlji. Oko 3 miliona evra iz paketa kredita biće dodeljeno za podršku investicijama preduzeća koje vode žene. Mala i srednja preduzeća će takođe imati koristi od podsticajnih sredstava od 15 odsto od ukupnog iznosa kredita, koje finansira Evropska unija (European Union).

 

Finansiranje će biti obezbeđeno kroz EBRD-ov program „Žene u biznisu“ (Women in Business), koji promoviše žensko preduzetništvo i njihovo učešće u biznisu. Žene preduzetnice će takođe imati priliku da koriste usluge poslovnog savetovanja po meri u okviru programa Saveti Banke za mala preduzeća. Program „Žene u biznisu“sufinansira vlada Švedske (Sweden), koja ga podržava na Zapadnom Balkanu od 2014. godine.

 

Kredit će omogućiti malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori pristup finansijama, omogućavajući im da prevaziđu svoje svakodnevne operacije i investiraju u nadogradnju u cilju dostizanja standarda EU. Mala i srednja preduzeća mogu koristiti sredstva za unapređenje tehnologije, procesa ili usluga, posebno onih koji se odnose na kvalitet proizvoda, zdravlje i bezbednost i ekološke zahteve EU.

EU: Status kandidata – poruka šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Johana Satlera

Poštovani građani i građanke Bosne i Hercegovine!

 

Srećan sam što mogu s vama podeliti radost što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u EU!

 

Ujedinjeni u različitosti su vodeći princip i osnovna vrednost EU. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip „ujedinjeni u različitosti“ naša je zajednička vrednost, snaga i blago.

 

Ova zemlja je puna energije i talenta. Gde god da krenete u ovoj zemlji, naćićete kulturno nasleđe i prirodne lepote, dostignuća u umetnosti i sportu, inovacije i tradiciju – i što je najvažnije, nepokolebljiv duh.

 

Status kandidata je naš znak da verujemo u ovu zemlju i da delimo vaše nade u bolju budućnost. Jača zaštita ljudskih prava, više poverenja, efikasna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje.

 

To je ohrabrenje za sve građane koji znaju da je put u EU put u bolju Bosnu i Hercegovinu. Ali to je i poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i sprovedu neophodne reforme koje će doneti dobro građanima i približiti Bosnu i Hercegovinu EU.

 

Znamo da je pred nama mnogo izazova, ali novi politički zamah je tu. Hajde da ga iskoristimo!

 

Verujemo u ovu zemlju. Zemlja koja je oduvek bila u srcu Evrope!

RCC je domaćin drugog Butterfly Inovation and Business Foruma u Sarajevu

Drugi Butterfly Inovation and Business Forum održan je od 6. do 7. decembra u Sarajevu. Domaćin je bio Veće za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC) u partnerstvu sa EU4DigitalSME – Innovation and Digitalisation in Small and Medium-sized Enterprises u BiH – projektom koji implementiraju GIZ i Enterprise Europe Netvork.

 

Ovogodišnji Forum se fokusirao na promovisanje održivih modela akademske i poslovne saradnje i snage centara za digitalne inovacije, start-apova, partnerstva sa visokoškolskim ustanovama i izuzetnih inovativnih inicijativa koje privlače pažnju širom Jugoistočne Evrope. Zadivljujući govornici su podelili svoja transformativna iskustva iz prve ruke u skladu sa motom „Imagine.Inovate.Create…“

 

Forum je okupio impresivnu grupu praktičara inovacija koji su podelili naučene lekcije o razvoju inovacionih ekosistema i akademsko-poslovnoj saradnji. Ova aktivnost je deo Zajedničkog regionalnog akcionog plana tržišta, a sufinansira je Evropska unija.

Preko 200 firmi u Severnoj Makedoniji poboljšava svoju konkurentnost uz podršku EU i EBRD

Više od 200 malih i srednjih preduzeća (MSP) u Severnoj Makedoniji (North Macedonia) uspešno je realizovalo investicione projekte i postalo konkurentnije zahvaljujući  MSP Kompetitivnosti (SME Competitivness) Evropske banke za obnovu i razvoj i Programu konkurentnosti MSP (SME Competitiveness Programme) koji podržava Evropska unija (EU) (European Union).

 

Program, koji je počeo 2019. godine, kombinuje kredite EBRD-a i podsticaje za bespovratna sredstva finansirana od strane EU koji se daju na pozajmljivanje malim preduzećima u partnerstvu sa lokalnim komercijalnim bankama. Malim preduzećima u Severnoj Makedoniji odobreno je ukupno 51 milion evra kredita za 316 investicionih projekata. Većina ovih investicija bila je za sektore proizvodnje, transporta, maloprodaje i usluga i prehrambene industrije, a više od 60 odsto bilo je za mala i srednja preduzeća koja se nalaze van glavnog grada.

 

Mala i srednja preduzeća su bila u mogućnosti da apliciraju za sredstva za ulaganje u novu opremu i nadogradnju kako bi im pomogla da povećaju svoju produktivnost, smanje operativne troškove, povećaju energetsku efikasnost i poboljšaju svoje usklađivanje sa standardima EU. Pored zajmova, mala i srednja preduzeća su imala koristi od podsticajnih sredstava finansiranih od strane EU u vrednosti do 15 odsto ukupnog iznosa kredita.

 

Poboljšan pristup finansijama pomogao je malim i srednjim preduzećima da prevaziđu svoje uobičajeno poslovanje i investiraju kako bi postali konkurentniji na lokalnim i tržištima EU.

 

EBRD-ov Program konkurentnosti MSP (EBRD’s SME Competitiveness Programme)  implementiran je u svim zemljama Zapadnog Balkana, sa ciljem da im se pomogne da poboljšaju pristup finansijama za lokalna mala i srednja preduzeća. Do sada je više od 850 preduzeća koristilo regionalni program.

MADE OF US: U proleće 2023. počinje neverovatna avantura

WeBalkans sa ponosom pokreće poziv za podnošenje prijava namenjen mladim vlogerima sa Zapadnog Balkana koji žele da postanu deo putovanja „Made of Us“ kroz Zapadni Balkan. Ova avantura će se održati na proleće 2023. Pozivamo sve talentovane vlogere sa Zapadnog Balkana, starosti od 21 do 30 godina, da se prijave preko namenskog portala WeBalkans.eu.

 

Odabrani vlogeri će posetiti projekte koje podržava EU i upoznati se sa zanimljivim i inspirativnim ličnostima, a istovremeno će prikazati prirodne pejzaže, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasleđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Odabrani putnici će zabeležiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i pretočiti putovanje u visokokvalitetne sadržaje, fotografije i video zapise za društvene mreže i veb, koji će biti distribuirani putem njihovih ličnih i WeBalkans kanala.

 

Putovanje će biti još uzbudljivije jer šest pobednika sa Zapadnog Balkana neće putovati sami. Početkom 2023. pridružiće im se šest mladih kreatora iz EU kako bi zajedno putovali i sarađivali na celokupnoj produkciji sadržaja. Ovih šest putničkih parova EU-Zapadni Balkan imaće šansu da istraže najbolje od Zapadnog Balkana, govoreći ostatku sveta o tome sopstvenim rečima u aprilu-maju 2023!

 

Pozivamo sve zainteresovane da posete naš sajt webalkans.eu za više informacija o procesu selekcije, uključujući odredbe i uslove učešća. Faza prijave počinje 7. decembra i biće otvorena do 7. januara 2023. „Made of Us“ je treća regionalna kampanja podizanja svesti koju je pokrenuo WeBalkans, projekat koji finansira Evropska unija.

Samit EU-Zapadni Balkan u Tirani ponovo potvrđuje perspektivu zapadnog Balkana za članstvo u EU i strateško partnerstvo EU sa regionom

Danas su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, visoki predstavnik/potpredsednik Žozep Borel, komesar Oliver Varhelji, kao i predsednici vlada država članica EU i partnerskih zemalja Zapadnog Balkana učestvovali na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Samit je prvi put organizavan u regionu kao jasan snažne posvećenosti EU Zapadnom Balkanu i njihovom putu ka EU.  
Lideri EU su ponovo potvrdili punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Oni su pozvali na ubrzanje procesa pristupanja zasnovanog na kredibilnim reformama partnera, pravičnom i rigoroznom uslovljavanju i principu sopstvenih zasluga.  
Rastući agresorski rat Rusije protiv Ukrajine dovodi u opasnost evropski i globalni mir i bezbednost, te naglašava važnost strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana.  
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je: „Ovaj samit, koji je prvi put održan u zemlji zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, našem jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikada posvećena zajedničkoj budućnosti, sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU. I koristimo svaku priliku da približimo naše regione i naše ljude. Od zajedničkog rešavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući snižavanje troškova rominga. Ovo je veliko dostignuće.”  
Samit je takođe bio prilika da se razmotri napredak u implementaciji ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi evra koji je fokusiran na vodeće projekte u zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom transportu, čistoj energiji, podršci privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premošćavanje socioekonomskog jaza između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojila finansiranje za 40 vodećih projekata u oblasti transporta, povezivanja, energetske tranzicije, zelene agende, digitalne tranzicije i razvoja ljudskog kapitala, sa 1,8 milijardi evra podrške EU i ukupnom vrednošću ulaganja od 5,7 milijardi evra.  
Ovo uključuje 12 investicionih projekata usvojenih 5. decembra, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske podrške od milijardu evra, koji se sastoji od dve osnove:  
• 500 miliona evra za neposrednu podršku svim partnerima sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cena energije za preduzeća i ugrožena domaćinstva, što je odobreno i biće spremno za isplatu početkom 2023. godine.
• 500 miliona evra kratkoročne i srednjoročne podrške kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan za unapređenje energetske tranzicije i energetske bezbednosti. Paket pokriva dopunu Regionalnog programa energetske efikasnosti za energetski efikasnu obnovu privatnih i javnih zgrada, šest novih investicionih grantova za obnovljive izvore energije, tri grant šeme za energetsku tranziciju privatnog sektora i niz garancija za podršku obnovljivoj energiji i energetskoj efikasnosti. Očekuje se da će se u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama mobilisati do 2,5 milijardi evra ukupnih investicija.  
Lideri su prisustvovali i potpisivanju deklaracije predstavnika telekomunikacionih operatera iz EU i Zapadnog Balkana o prvom dobrovoljnom snižavanju cena rominga između regiona i EU počev od oktobra 2023. godine. Evropska komisija i Savet za regionalnu saradnju omogućili su pregovore o sporazumu i odluke o daljim smanjenjima koja se očekuju se u maju 2023. godine.  
Na kraju, Samit je bio prilika da se razgovara i produbi saradnja EU sa regionom u oblasti upravljanja migracijama, sajber bezbednosti, obrazovanja i mladih. Komisija je nedavno odobrila 70 miliona evra za pomoć u poboljšanju sposobnosti upravljanja granicama i jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu. EU takođe pojačava svoju pomoć i saradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačala sajber otpornost nakon niza velikih sajber napada u regionu, što ostvaruje kroz novi program od 5 miliona evra za ceo region koji treba da počne početkom 2023. Univerziteti Zapadnog Balkana će takođe biti uključeni u Inicijativu Evropski univerziteti u okviru Erazmus+ na ravnopravnoj osnovi sa državama članicama EU, kako bi se stvorile dodatne mogućnosti za mlade ljude.

Organizuje se Samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani da bi se ponovo potvrdila strateška veza EU sa pristupnim partnerima

Lideri EU i Zapadnog Balkana održaće u utorak, 6. decembra, samit u Tirani, čiji će domaćin biti premijer Albanije Edi Rama, a kojim će predsedavati predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel. Evropsku komisiju će predstavljati njena predsednica Ursula fon der Lajen, visoki predstavnik/potpredsednik za vanjske poslove i bezbednosnu politiku Žosep Borelj i komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji.  
Samit se prvi put održava na Zapadnom Balkanu, kao jasan znak posvećenosti EU strateškom partnerstvu sa regionom i njegovoj perspektivi članstva u EU. Razgovori će se fokusirati na zajedničko rešavanje posledica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, posebno u energetskom sektoru. Komisija će izvestiti o sprovođenju ekonomskog i investicionog plana od skoro 30 milijardi evra kako bi se podstakao dugoročni oporavak regiona. Nadalje, Komisija će obavestiti o Paketu energetske podrške od 1 milijarde evra za ceo zapadni Balkan, koji je predsednica Fon der Lajen predstavila u novembru,  kako bi pomogao ugroženim domaćinstvima i srednjim i malim preduzećima da ublaže visoke cene energije i unaprede ključne infrastrukturne investicije za diversifikaciju snabdevanja energijom, podstakne proizvodnju iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost.  
Uoči Samita, lideri će prisustvovati potpisivanju deklaracije između predstavnika telekom operatera sa Zapadnog Balkana i EU o prvom dobrovoljnom snižavanju cena rominga, počev od oktobra 2023. godine, između regiona i EU.

Savet se saglasio o pregovaračkom mandatu za bezvizni režim za Kosovo

Ambasadori zemalja članica EU usaglasili su danas pregovarački mandat Saveta o uredbi o bezviznim putovanjima za nosioce pasoša koje izdaje Kosovo. Na osnovu ovog mandata, predsedništvo će početi pregovore sa Evropskim parlamentom.

 

Nacrtom pravila omogućilo bi se nosiocima kosovskih pasoša da putuju u EU bez viza u periodu boravka od 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Prema stavu Saveta, izuzeće od vizne obaveze primenjivalo bi se od datuma početka rada Evropskog sistema za putne informacije i ovlašćenja (ETIAS), a u svakom slučaju najkasnije od 1. januara 2024. godin

Bosanska kompanija plasirala se na Svetsko prvenstvo u Kataru

Mala modna kompanija iz Travnika u Bosni i Hercegovini izvozi robu u Katar uz pomoć EU.

Mirela Džinić je osnivač i kreativna direktorka modne kuće Senses iz Travnika, Bosna i Hercegovina. Kaže da su joj članovi porodice koji su se bavili šivanjem odeće još od rane mladosti usađivali ljubav prema kreativnom radu i modi. Međutim, s obzirom na okolnosti nakon rata u Bosni i Hercegovini, morala je prihvatiti prvi posao na koji je naišla, a to je bila administrativna pozicija u lokalnoj filijali banke. „Iako sam želela da radim u poslu vezanom za modu, nisam imala izbora. Prilike su bile male i imala sam sreću da sam dobila ovaj posao u banci“, kaže ona.

Mirela je ovaj posao zadržala preko deset godina, a verovatno bi ostala do kraja života da banka nije bankrotirala i zatvorena. Imala je tridesetak godina, majka dve devojčice, bez posla i trebalo je da nađe rešenje. Na kraju se zaposlila u fabrici tekstila, gde je radila više od dve godine na raznim poslovima. „To je bio potpuno drugačiji svet. Radila sam kao koordinatorka projekta, modelarka, konstruktorka i tehnološkinja. Pokrila sam ceo ciklus od ideje do uzorka i do serijske proizvodnje i distribucije“, kaže ona.

„Ciklus obuke koji je obezbedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje.”

Dve godine kasnije, sa osećajem ispunjenosti i potrebom da istražuje više, jer je osećala da nema više šta da pruži ovoj kompaniji i ništa novo da nauči, odlučila je da napravi veliki hrabri skok ka otvaranju sopstvene kompanije. Praktično iskustvo, motivacija i kreativnost su postojali, ali Mireli je nedostajalo iskustvo u upravljanju i prikupljanju sredstava za pokretanje nove kompanije. Upravo u to vreme naišla je na projekat koji je finansirala EU i koji je podržao start-apove sa obukom za menadžment i početnim finansiranjem za pokretanje njihovih poslovnih poduhvata. Projekat joj je pomogao da nauči da razmišlja kao preduzetnik i obučio je za ceo poslovni ciklus, počevši od osnovne poslovne ideje pa do biznis plana, ciljnih grupa i marketinškog plana. „Ciklus obuke koji je obezbedio projekat koji finansira EU bio je zaista kreativan i inspirativan i povećao je moju ambiciju i motivaciju da započnem nešto svoje“, kaže Mirela.

Odabrala je da razvija ideju zasnovanu na dečjoj modi, jer je tako nešto, prema njenim rečima, nedostajalo u Bosni i Hercegovini, te je pokrenula svoju kompaniju Senses. Zajedno sa svojim timom razvila je jedinstven poklon paket dečje odeće koji je bio nešto sasvim novo na tržištu, a uspeh je usledio odmah nakon predstavljanja proizvoda tržištu. „Ideja je bila da se pokrene mali, ali kvalitetan brend koji će biti konkurentan međunarodnim i drugim brendovima na tržištu. Korišćenjem visokokvalitetnih sirovina, jedinstvenim dizajnom i ručnim radom to smo i postigli“, kaže Mirela.

„Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo.

O projektu

EU4Business je projekat EU koji ima za cilj jačanje kapaciteta Bosne i Hercegovine za ekonomski rast i zapošljavanje podsticanjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. Ima budžet od 16,1 milion evra: 15 miliona evra finansira Evropska unija i 1,1 milion evra Savezna Republika Nemačka.

EU4Business je deo Strategije lokalnog razvoja nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – Program lokalne samouprave i ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini. 

Podrška EU i napredak za Senses nastavljeni su čak i nakon početnog procesa pokretanja. Ove godine, EU u Bosni i Hercegovini odlučila je da podrži niz malih kompanija za promociju svojih brendova povezujući ih sa onlajn influenserima. Senses je bila među kompanijama koje su odabrane da budu deo ovog programa. Mirela je bila u paru sa influenserkom, majkom dve devojčice, koja je bila voljna da promoviše Senses proizvode.

Osim očekivanog povećanja prisustva na društvenim mrežama i prometa na lokalnom tržištu, po Mirelinim rečima, desilo se nešto izuzetno. Dama bosanskog porekla koja živi u Kataru, koja je slučajno pratila influenserku, videla je brend i odlučila da kontaktira Mirelu radi poslovnog dogovora. Dogovor je rezultirao proizvodnjom i isporukom prvog komada Senses proizvoda na međunarodno tržište. „Kao maloj kompaniji iz Travnika, biti prepoznat na tržištu kao što je Katar – koje sebi može priuštiti kupovinu proizvoda bilo kojeg brenda na svetu – bila je privilegija i mnogo nam je značilo“, kaže Mirela.

Prva pošiljka bila je dečja odeća sa dezenima vezanim za Svetsko prvenstvo. Pošto je bila veoma zadovoljna, partnerka iz Katara je već naručila drugu pošiljku koja će biti zasnovana na drugoj temi i isporučena 2023. godine.