Skip to main content

Аутор: WeBalkans

YEA počinju sa radionicama medijske i informacione pismenosti na Zapadnom Balkanu!

Znate li kako nastaju vesti? Kako razlikovati istinu od dezinformacija? Zašto nam je potrebna medijska pismenost? Koji su najpouzdaniji izvori informacija? Zašto neke vesti postanu viralne? Pridružite nam se ako želite da saznate!

 

Nakon intenzivnog procesa učenja o medijskoj i informacionoj pismenosti, Mladi evropski ambasadori sa Zapadnog Balkana počinju svoje putovanje po svom regionu, deleći stečeno znanje sa mladima zainteresovanim za medije, društvene mreže i društvo, uvek željnim da saznaju više o svetu oko nas.

 

Ako si:

 

-zainteresovan(a) za temu Medijska i informaciona pismenost

-imaš između 13 i 16 godina

-živiš na Zapadnom Balkanu

 

onda NAM SE PRIDRUŽI na našem putovanju!!

 

Dobićete priliku da upoznate naše YEA-e, ali i da naučite o:

 

-medijima i medijskoj pismenosti

-lažnim vestima

-klikbejtovima

-novinarstvu

-medijskoj manipulaciji

-i mnogo toga još…

 

kroz zabavne vežbe, mnogo diskusije, video zapise i primere.

 

Sve radionice biće održane na lokalnim jezicima. Takođe ćete imati priliku da se upoznate sa Mladim evropskim ambasadorima i da dobijete poklone od našeg tima!

 

Tačno vreme i datumi radionica na Zapadnom Balkanu biće uskoro objavljeni na našim kanalima!

 

Maksimalan broj učesnika po radionici je 25, tako da budite spremni da redovno proveravate informacije o datumima i lokacijama da biste osigurali svoje mesto na vreme popunjavanjem ovog registracionog OBRASCA.

 

Popunjavanjem ovog obrasca obezbeđujete svoje mesto i direktno ćemo vas kontaktirati u vezi sa datumom i mestom radionice koja vam je najbliža!

 

Kontaktirajte nas na yea@webalkans.eu za više informacija! U suprotnom, ostanite uz nas i pratite naš fid

Promena odeće

Projekat koji finansira EU pruža finansijsku i tehničku pomoć tekstilnim kompanijama u Bosni i Hercegovini.

Kompanije tekstila u Bosni i Hercegovini suočile su se sa brojnim izazovima tokom pandemije. Porudžbine i prodaja su značajno opali, a lanci snabdevanja su poremećeni, što je veoma otežalo kupovinu sirovina od početka februara 2020. Industrija procenjuje da se svaki treći izgubljeni posao u zemlji tokom pandemije dogodio u tekstilnom sektoru. Jedna od kompanija koja se suočila sa ovim izazovima bila je konfekcija sa dugom istorijom: Sana Linea iz Kostajnice, na severu BiH. Osnovana 1947. godine, kompanija trenutno zapošljava 74 radnika i u potpunosti je vođena ženama. Imaju 13 maloprodajnih objekata širom Bosne i Hercegovine, kao i dva u Srbiji.

 „Radili smo na razvoju nove kolekcije. Kao što je svima poznato, pandemija je stvorila velike probleme u nabavci materijala i isporuci. U našem slučaju, jedan od problema je bilo i finansiranje pojedinih specijalnih mašina višeg cenovnog ranga, koje su nam bile potrebne za neophodnu modernizaciju naše proizvodne linije“.

Marijana Bučevac je direktorka Sana Linee. Ona objašnjava da je kompanija dobro poslovala pre početka pandemije COVID-19 kada su planirali proširenje svoje proizvodne linije i broja zaposlenih. Međutim, pandemija je zaustavila ovaj razvoj i ugrozila čak i postojeće operativne performanse kompanije. „Radili smo na razvoju nove kolekcije. Kao što je svima poznato, pandemija je stvorila velike probleme u nabavci materijala i isporuci. U našem slučaju, jedan od problema je bilo i finansiranje pojedinih specijalnih mašina višeg cenovnog ranga, koje su nam bile potrebne za neophodnu modernizaciju naše proizvodne linije“, kaže Marijana.

Upravo u to vreme videli su najavu projekta EU4BusinessRecovery koji finansira EU i prijavili su se. Podrška projekta stigla je u pravom trenutku, a Evropska unija ih je podržala nabavkom specijalnih mašina za proizvodnju i nabavkom sirovina. Projekat je doprineo i zdravijem okruženju za zaposlene, delimičnom rekonstrukcijom fabrike. Marijana opisuje da je jedna od važnih investicija bila razvoj mobilne aplikacije za iOS i Android platforme koja im je omogućila da unaprede onlajn prodaju i dođu do većeg broja kupaca.

„Ovom podrškom i nabavkom specijalne mehanizacije uspeli smo da osavremenimo proizvodnju i zaposlimo 10 novih radnika. Takođe smo razvili našu veb prodavnicu i veb stranicu kako bismo mogli da dođemo do novih kupaca. Počeli smo da izvozimo u EU.”

O projektu

Projekat „COVID-19 Investment Response – EU4 Business Recovery“, finansiran od strane EU, sprovodi Međunarodna organizacija rada, u partnerstvu sa nemačkom razvojnom agencijom GIZ i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj. Cilj projekta je podrška oporavku BiH privrede od posledica pandemije COVID-19. Specifični cilj je pružanje hitne podrške mikro, malim i srednjim preduzećima kako bi se obezbedio njihov kontinuitet poslovanja, zadržalo više od 1.000 radnih mesta i otvorilo najmanje 100 novih radnih mesta, posebno kao podrška ženama preduzetnicama, mladima i drugim ugroženim grupama.

Danas kompanija radi na još većem jačanju svog brenda i širenju prodaje na zemlje van Bosne i Hercegovine. Konstantnim praćenjem promena na tržištu, kompanija za sada uspešno posluje.

Marijana objašnjava da je ulaganje u mašineriju i marketing doprinelo povećanju njihove prodaje. „Ovom podrškom i nabavkom specijalne mehanizacije uspeli smo da osavremenimo proizvodnju i zaposlimo 10 novih radnika. Takođe smo razvili našu veb prodavnicu i veb stranicu kako bismo mogli da dođemo do novih kupaca. Počeli smo da izvozimo u EU“, kaže Marijana.

RCC pokreće kampanju za podsticanje mladih žena i devojaka širom Zapadnog Balkana da se opredele za karijere u STEM-u

Da bi se mlade žene i devojke podstakle da nastave karijeru u oblasti STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika), Savet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je kampanju pod nazivom „Izaberi STEM budućnost“. Kampanja predstavlja primere uzornih žena u STEM profesijama sa Zapadnog Balkana i nastala je u okviru regionalne Mreže žena u STEM-u, zajedničke inicijative RCC-a i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).  
„Oko 65% današnje dece će jednog dana raditi posao koji još uvek ne postoji. Do 2030. godine, između 40 i 160 miliona žena moraće da pređu na poslove koji zahtevaju složenije digitalne, socijalne i emocionalne veštine. Globalno, u najmodernijim oblastima kao što je veštačka inteligencija, samo jedan od pet profesionalaca je žena. Rast i prilagođavanje sopstvenih veština i ažuriranje novih tehnologija je neverovatno važno za mlade – posebno za žene – isto kao i ostati kreativna i otvorena, jer njihov budući posao možda još ne postoji. Dakle, ako želite da imate širi izbor posla, da zaradite više i živite bolje, kao Anica, Anila, Jana, Jasminka, Valentina i Zana, koje ćete upoznati u pričama koje ćemo podeliti sa vama u narednim danima, izaberite STEM budućnost. To je najbolji savet koji mogu da vam dam“, rekla je generalna sekretarka RCC-a Majlinda Bregu najavljujući početak kampanje „Izaberi STEM budućnost“.

Otvorena izložba „Biti mlad u Srbiji“

U Silosima u Beogradu otvorena je izložba 20 najboljih fotografija nastalih u okviru konkursa „Biti mlad u Srbiji“. Fotografije prikazuju kako mladi ljudi žive u Srbiji, čemu se nadaju i šta vide u svetu oko sebe, kaže ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre, napominjući da se brojni izazovi 2022. godine vide i kroz objektiv.

 

Petočlani žiri izabrao je četiri pobednika među više od 1.000 fotografija pristiglih na konkurs koji su organizovale Delegacija Evropske unije u Srbiji, Nacionalna geografija Srbija, Politikin Zabavnik i Erazmus studentska mreža Srbija. Ovo je jedna od aktivnosti kojom se Delegacija EU u Srbiji pridružila proslavi Evropske godine mladih 2022. godine.

 

Pobednička fotografija nagrađena je vaučerom za kupovinu elektronske opreme u vrednosti od 1.000 evra, drugo mesto vaučerom od 500 evra, a treće mesto je dobilo vaučer od 300 evra. Fotografu koji je snimio najbolju fotografiju projekta EU dodeljena je diploma.

YEA iz Srbije prisustvovali novogodišnjoj proslavi u organizaciji Info centra EU u Beogradu

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Srbije prisustvovali su 13. januara proslavi Nove godine koju je organizovao EU info centar u Beogradu. Proslava je takođe bila prilika da se YEA upoznaju sa ambasadorom EU u Srbiji Emanueleom Žiofreom i da posete izložbu „Biti mlad u Srbiji“. Usledila je zatim svečanost dodele nagrada u organizaciji Delegacije EU u Srbiji zajedno sa Nacionalnom geografijom Srbija, Politikinim Zabavnikom i Erazmus studentskom mrežom Srbija.

 

Ovaj događaj je zaključio 2022. godinu kao Evropsku godinu mladih i uveo 2023. godinu, Evropsku godinu veština.

Stavljanje više mesta za sto

Kako je grant Evropske investicione banke podržao crnogorski biznis sa nameštajem da se oporavi od uticaja COVID-19.

Ekonomski uticaj COVID-19 bio je ozbiljan za mala preduzeća svuda. U Crnoj Gori je finansijska pomoć Evropske investicione banke, banke EU, napravila veliku razliku. „To je bilo posebno važno za očuvanje likvidnosti privrede i radnih mesta“, kaže Irena Radović, izvršna direktorka Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore (Investment and Development Fund of Montenegro), koji se udružio sa Evropskom investicionom bankom za podršku malim i srednjim preduzećima (MSP). „To je bilo presudno i za razvojne projekte koji doprinose stvaranju nove ekonomske vrednosti i oporavku naše privrede u postpandemijskom periodu.

„Pandemija je bila teško vreme za sva preduzeća, uključujući i nas.”

Jedan od biznisa koji je podržan kroz ovaj fond bila je kompanija za nameštaj Doding. Doding se skoro tri decenije bavi proizvodnjom nameštaja po meri i iz malog porodičnog preduzeća prerastao je u preduzeće sa preko 90 zaposlenih. Preduzeće je počelo 1998. godine sa proizvodnjom nameštaja po meri, od lameliranih materijala, iverice i drveta. Od tada, kompanija je porasla i sada se bavi i velikim projektima poput hotela, stambenih kompleksa i poslovnih prostora. Kompanija zapošljava stručnjake iz oblasti arhitekture, dizajna, proizvodnje nameštaja, prodaje, tehnologije, proizvodnje, marketinga i finansija. Pored dva proizvodna pogona, Doding ima izložbene salone u Citi Kvartu, Podgorici i Radanovićima, gde su kroz dizajn enterijera i nameštaja predstavljeni njihovi dizajnerski i proizvodni kapaciteti.

Preduzeće vodi arhitektica Ana Pejović, zajedno sa suprugom Brankom, građevinskim inženjerom. Njihova kompanija stalno raste i kada je počela pandemija COVID-19 planirali su da dalje ulažu u tehnologiju. Međutim, kako Ana objašnjava, pad prihoda zajedno sa neizvesnošću izazvanom pandemijom sprečili su ih da dalje investiraju. „Pandemija je bila teško vreme za sve kompanije, uključujući i nas“, kaže Ana.

Međutim, upravo u to vreme čuli su za priliku za povoljan kredit Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore uz podršku Evropske investicione banke, kreditnog ogranka EU. Prijavili su se i dobili su kredit kojim su kupili kompjuterizovani i tehnološki visoko napredni CNC rezač kao i kompjuterizovanu jedinicu za farbanje nameštaja po najnovijoj tehnologiji.

„Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima.”

O projektu

Crnogorska mala preduzeća mogu i dalje da se oslanjaju na Evropsku investicionu banku za podršku na svom putu ka modernoj, digitalnoj, zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Prisustvo Banke je sada poboljšano kroz njenu novu filijalu, EIB Global.

Dokaz za to je ugovor od 100 miliona evra sa Investicionim razvojnim fondom za klimatski prihvatljiva i energetski efikasna ulaganja lokalnih malih i srednjih preduzeća potpisan od 2021. On otvara novi izvor preko potrebnog finansiranja klimatske i ekološke održivosti kako bi se ubrzala dekarbonizacija lokalne privrede i njeno odvajanje od fosilnih goriva.

 

Ana objašnjava da su ove dve mašine bile od velike pomoći za dalji održivi rast njihovog poslovanja u teškim pandemijskim i postpandemijskim vremenima. „Ova podrška je bila izuzetno važna jer je pomogla da naše poslovanje ostane stabilno u teškim vremenima“, kaže ona.

Sada, pored redovnih aktivnosti, kompanija radi na uvođenju nove linije proizvoda pod nazivom Doding Outdoor, koja će nuditi baštenski i plažni nameštaj. Za to rade na inovativnom i ekološki prihvatljivom pristupu gde planiraju da koriste ostatke drveta iz svojih glavnih proizvodnih aktivnosti. Dodingovi planovi uključuju dalje širenje na regionalnom i tržištu EU. Iako već imaju međunarodne klijente, žele da povećaju izvoz kompanije i postanu regionalni brend.

Komisija objavila izveštaj o zdravlju i dobrobiti muzičara

U okviru svoje inicijative „Muzika pokreće Evropu“, Evropska komisija je objavila izveštaj „Zdravlje i dobrobit profesionalnih muzičara i muzičkih stvaralaca u EU – uvidi iz istraživanja za javnu politiku i praksu“. Izveštaj otkriva da postoji nekoliko faktora rizika za zdravlje i blagostanje profesionalnih muzičara i muzičkih stvaralaca u EU i da je potrebna akcija na mnogim frontovima kako bi se zaštitili.

 

Iako se u izveštaju ističu glavni rizici za fizičko i mentalno zdravlje profesionalnih muzičara i muzičkih stvaralaca, on takođe daje primere uspešnih intervencija i akcija (javnih politika i prakse) iz nekoliko država članica EU za rešavanje ovih rizika. On izvlači ključne lekcije iz istraživanja o javnim politikama i daje preporuke za politike i prakse koje mogu poboljšati fizičko i mentalno zdravlje i bezbednost muzičara i muzičkih stvaralaca u EU. U pogledu obrazovanja, prevencije i lečenja.

Ispričajte nam svoju priču o evropskom nasleđu – novi poziv za finansiranje Dana evropskog nasleđa 2023.

Priče o evropskoj baštini je inicijativa za dodelu bespovratnih sredstava za inovativne projekte koje su razvile lokalne zajednice širom Evrope. Organizuju ga Evropska komisija i Savet Evrope.

 

Dani evropske baštine su događaji koji okupljaju građane Evrope kako bi proslavili, podelili i podržali rad koji preduzimaju zajednice širom Evrope. Njihova panevropska priroda pomaže da se istaknu veličina i vrednost evropskog kulturnog nasleđa. Sa inicijativom Priče o evropskom nasleđu, zajednice širom kontinenta su pozvane da podele svoje posebne priče o evropskom kulturnom nasleđu.

 

Rok za podnošenje prijava je 23. februar 2023. godine. Zainteresovani kandidati mogu podneti prijavu na engleskom ili francuskom jeziku.

Susret ambasadora Satlera i Udruženja poslodavaca FBiH o rastu i reformama konkurentnosti

Šef Delegacije EU/specijalni predstavnik EU u BiH, njegova ekselencija Johan Satler sastao se 12. januara 2023. godine sa predsednikom, direktorom i grupom članova Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Cilj sastanka bio je da se razmene informacije o aktuelnim dešavanjima i tekućim/predstojećim inicijativama kako Kancelarije EU u BiH tako i Udruženja, da se prevaziđu glavne prepreke povećanju rasta, povećanju konkurentnosti i preokrenu trendovi emigracije i nestašice radne snage. Ambasador Satler naglasio je da novoformiranim vlastima BiH dodela statusa kandidata za prijem u EU predstavlja mogućnost za suočavanje sa dugogodišnjim izazovima i sprovođenje ključnih reformi.

 

Svi učesnici sastanka složili su se da nedovoljan ekonomski rast, stagnacija prihoda po glavi stanovnika i visoka zvanična nezaposlenost – praćena nestašicom radne snage u nekim ključnim sektorima – predstavljaju ključne izazove sa kojima se danas suočavaju preduzeća u BiH. Globalni poremećaji koji su podstakli inflaciju dodatno pogoršavaju ove probleme koje treba hitno rešiti, uključujući i zakonodavne promene na različitim nivoima vlasti. Potrebne su dodatne promene kako bi se još ojačalo poslovno okruženje, uključujući ciljane intervencije u određenim sektorima, uključujući drvnu i mlečnu industriju, transportne usluge itd.

 

Dogovoreno je da će Kancelarija EU u BIH i poslodavci sarađivati u sprovođenju reformi koje moraju biti inkluzivne i voditi računa o zahtevima za integraciju u EU, kao i češće se sastajati, kako bi razgovarali i razvijali predloge reformi koji bi – jednom usvojeni i sprovedeni – unapredili ekonomsko blagostanje zemlje i približili BiH EU.

Putovanje vredne Romkinje koja brine o svom sinu sa invaliditetom

Projekat koji finansira EU podržava reintegraciju povratnika na Zapadni Balkan.

Tokom 25 godina, Blerta Lušnjari iz Albanije je išla tamo-amo između Albanije i drugih zemalja, motivisana obezbeđivanjem odgovarajuće zdravstvene zaštite za svog sina. Antonio je rođen sa invaliditetom i ima kompleksno stanje, a Blertin rodni grad, Elbasan, nije imao ni kapacitete za ispravnu dijagnozu niti pružanje besplatnih medicinskih usluga za osobe sa invaliditetom. Sa Blertinom ekonomskom situacijom, bilo joj je nemoguće da plaća privatne lekare.

Bez prave dijagnoze, bilo je strašno. Blerta nije mogla da se brine o Antoniju kako treba bez poznavanja terapije ili lekova koji bi mogli da mu pomognu da ublaži bol. Niti je znala kako da obezbedi pristojan život u budućnosti. U potrazi za boljom medicinskom negom, ponovo su otišli u inostranstvo i konačno uspeli da dobiju dijagnozu – paraplegija i lakši intelektualni nedostatak – i obezbede odgovarajuću negu. Međutim, bez rešenog statusa, morali su da se vrate kući u Albaniju. „Kada smo bili u inostranstvu, doktor je Antonija posećivao jednom nedeljno i imao je fizioterapiju. Ali kada smo došli u Albaniju, takve usluge nije bilo: baš ništa. Dakle, njegovo stanje se pogoršalo.”

„Život je bio teži. Nisam mogla da nahranim svoju decu. Bez kuće, kretala sam se između rođaka: jedne nedelje u kući jedne osobe, a sledeće u kući druge.”

Mnogi ljudi sa Zapadnog Balkana odlaze u inostranstvo da traže posao, ali se Romi suočavaju sa posebnim izazovima reintegracije kada se vrate. Najčešći izazov koji su povratnici u regionu prijavili, uključujući Albaniju, je zapošljavanje, a zatim nedostatak pristojnog stanovanja i pristup obrazovanju. U Albaniji nije postojao program socijalne zaštite koji je bio usmeren na povratnike. U Elbasanu, Blerta je bila bez kuće i posla, a sada je imala dvoje dece za izdržavanje. Nedostatak formalnog obrazovanja otežavao joj je pronalaženje profitabilnog posla i predstavljao izazov za papirologiju potrebnu za stabilan život. „Život je bio teži. Nisam mogla da nahranim svoju decu. Bez kuće, kretala sam se između rođaka: jedne nedelje u kući jedne osobe, a sledeće u kući druge“, kaže Blerta.

Uprkos svim izazovima, Blerta je i dalje bila puna pozitivne energije koja se ogleda u toplini i brizi za svoju porodicu: njen glavni cilj je bio da ispuni sve potrebe svoje dece. Pridružila se mnogim aktivnostima NVO razvijenim za žene i njihovu integraciju u društvo, a posebno je bila uključena u program stručnog osposobljavanja za žene povratnice. Projekat je nazvan „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efektivnoj socio-ekonomskoj integraciji povratnika na Zapadnom Balkanu“, finansiran od strane EU, a implementiran od strane UNDP-a. Mirjeta Ramizi iz UNDP Albanije objašnjava da je Blerta bila aktivno uključena u mnoge projektne aktivnosti. Jedna od aktivnosti bila je i poslovna ideja za proizvodnju i marketing prirodnog, ručno rađenog sapuna. Zajedno sa drugim ženama, Blerta se obučavala za ovaj zanat i dobijala sirovinu i pomoć u marketingu. Ova zarada je u početnoj fazi i dobro se odvija, ali, prema Mirjetinim rečima, dame imaju veće ambicije, a njihova novoosnovana kompanija želi da proširi svoje tržište.

Kao ambiciozna i vredna žena, Blerta se uključila i u još jedan program, fokusiran na razvoj individualnih poslovnih ideja. Otkako se vratila u Albaniju, zarađivala je za život od popravke i preprodaje polovne robe. Sada, uz podršku projekta, planira da ovu honorarnu delatnost pretvori u potpuno razvijen posao. Projekat joj pomaže da razvije poslovni plan za otvaranje lokala ili pokretne prodavnice nalik na prikolicu za prodaju polovne robe.

„Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika.”

O projektu

Projekat „Jačanje nacionalnih i lokalnih sistema za podršku efektivne socio-ekonomske integracije povratnika na Zapadnom Balkanu“ deo je Višedržavnog akcionog programa Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) II koji je poveren UNDP-u, Svetskoj banci i Savetu Evrope, da podrži osnovna prava Roma i drugih ugroženih povratnika, u Albaniji, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Projekat se bavi reintegracijom značajnog broja povratnika iz EU poslednjih godina, pošto su zemlje Zapadnog Balkana proglašene „sigurnim zemljama porekla“. Projekat blisko sarađuje sa lokalnim institucijama odgovornim za pružanje usluga za reintegraciju povratnika, sa fokusom na pripadnike romske i egipćanske etničke manjine, kao i sa lokalnim akterima civilnog društva i lokalnom poslovnom zajednicom. Zajednica povratnika se smatra i korisnikom i partnerom tokom implementacije, u cilju stvaranja vlasništva nad aktivnostima od strane samih povratnika.

U Albaniji projekat pruža podršku u opštinama Berat, Devol i Fier, gde je broj povratnika veći nego u drugim opštinama. Osim direktne pomoći povratnicima, koja se realizuje u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, projekat takođe pruža podršku lokalnoj i centralnoj vladi Albanije u izradi strategija i akcionih planova za rešavanje potreba povratnika. Mirjeta iz UNDP-a objašnjava da su ekonomska kriza izazvana ratom u Ukrajini i ranije krize izazvane pandemijom COVID-19 skrenule pažnju vlade na ova neposredna pitanja. „Kroz ovaj projekat uspostavili smo efikasna lokalna i nacionalna partnerstva i skrenuli pažnju na potrebe i izazove ugroženih zajednica i povratnika“, kaže ona.

Blertin sin, koji sada ima 17 godina, je mnogo bolje. Redovno prima fizioterapiju kod kuće i u lokalnom centru, podržan kroz projekat UNDP-a uz finansiranje EU i Fonda za održivi razvoj. On ima pristup boljoj medicinskoj nezi i još uvek je okružen porodicom punom ljubavi koja posvećuje pažnju njegovom razvoju i brizi. Blertina ćerka Leje, sada desetogodišnjakinja, interesuje se za jezike, osvojila je nekoliko medalja u trčanju i voli da provodi vreme sa bratom. Međutim, porodica se i dalje suočava sa problemima stanovanja, tražeći dom sa osnovnim sadržajima koje mogu priuštiti. Blerta kaže: „Najveći san je da imam kuću za svoje dvoje dece, da i kada nisam sa njima, oni budu organizovani i žive pristojnim životom.”