Skip to main content

Area of Cooperation: Culture and youth

Stvaranje nove generacije volontera

Projekat koji finansira EU na Kosovu podržava okretanje škola ka volonterizmu.

Rina Recica ima 14 godina i jedna je od najboljih učenica u svojoj generaciji. Pored učenja, ona je prilično zaokupljena društvenim pitanjima i problemima kao što su zaštita životne sredine i ljudska prava. Tokom proteklih godina, ona i njeni prijatelji redovno su davali svoj doprinos kroz volonterske aktivnosti u školi. „Organizovali smo inicijativu čišćenja školskog dvorišta i redovno izrađivali plakate protiv vršnjačkog nasilja. Ali nekako sam uvek imala osećaj da ne radimo dovoljno i da možemo više“, objašnjava Rina.

To se promenilo kada se nevladina organizacija TOKA obratila školi i ponudila da organizuje Klubove učenja uz praksu (klubove volontera) uz pomoć dvoje školskih nastavnika. „To je mnogo pomoglo“, kaže Rina, „jer sada imamo više redovnih i dobro koordiniranih aktivnosti, a upoznali smo i druge učenike u školi koji su se bavili volonterskim aktivnostima za koje nismo znali“.

„Razlog za pokretanje ovog programa bio je prilično jednostavan. Cilj nam je bio da se mladi aktiviraju po pitanjima koja se tiču zajednice i da istovremeno doprinesemo njihovom neformalnom obrazovanju.“

Program učenja uz praksu počeo je na Kosovu pre pet godina, a u poslednje tri godine realizovan je uz podršku Evropske unije. Ukratko, program ima za cilj da pomogne mladima da se više uključe u volonterske aktivnosti, a da istovremeno steknu nova znanja, vrednosti i veštine, kao što su kritičko razmišljanje, komunikacija, rešavanje problema, društvene veštine, donošenje odluka, liderstvo, povećana samoinicijativna efikasnost i svest o aktivnom građanstvu.

Menadžerka programa Hatidže Zeka objašnjava da su mnoge zemlje uključile volonterizam u svoj formalni obrazovni sistem kroz programe učenja uz praksu. Međutim, Kosovo je među onima koji nemaju volonterizam u okviru svog formalnog obrazovanja. „Razlog za pokretanje ovog programa bio je prilično jednostavan. Cilj nam je bio da se mladi aktiviraju po pitanjima koja se tiču zajednice i da istovremeno doprinesemo njihovom neformalnom obrazovanju“, kaže Hatidže.

Program je počeo tako što je raspisan konkurs otvoren za sve nastavnike širom Kosova, nakon čega je usledilo šest dana obuke za izabrane kandidate kako da koordinišu i pokrenu volonterske aktivnosti u školi. Posle toga, obučeni nastavnici su se vratili u svoje škole i počeli da organizuju volonterske klubove sa svojim učenicima. Aktivnosti su nastavljene sedmičnim sastancima na kojima su nastavnici i učenici počeli da govore o konkretnim volonterskim akcijama. Na ovim sastancima, uz podršku programa, nastavnici su isprobali upotrebu određenih modula obuke kako bi njihovi članovi kluba bili bolje pripremljeni za volonterske aktivnosti.

Prvi modul je bio o razmišljanju o sopstvenim veštinama i kapacitetima učesnika, drugi je uveo ciklus priprema za volontersko delovanje, uključujući analizu potreba zajednice i o tome kako razviti ideje za rešavanje problema, a u trećem su analizirani uspesi i nedostaci projekta. Volonterski klubovi u svakoj od odabranih škola redovno su se sastajali tokom nekoliko meseci, a pored podučavanja novih veština, svaki od klubova je do kraja programa realizovao i najmanje jedan volonterski projekat. Svaki projekat je takođe finansijski podržan kroz simboličan doprinos tamo gde je to bilo neophodno.

„Bilo je zaista inspirativno videti trud i posvećenost koje su i nastavnici i učenici uložili u svoje volonterske projekte – a postoji još veće interesovanje za nove klubove koje ćemo uskoro pokrenuti.“

O projektu

TOKA sprovodi program Učenje kroz praksu od 2017. godine. U ovaj program TOKA je uključila 2.500 mladih od 12 do 17 godina iz više od 80 škola u 20 kosovskih opština. Ovi mladi ljudi su deo volonterskih klubova u kojima se uči kroz praksu, a koje podržava TOKA. Klubove vode nastavnici ili članovi civilnog društva stariji od 18 godina, koji su obučeni za metodologiju iskustvenog učenja koja integriše učenje kroz iskustvo. Ovaj program takođe izlaže mlade konkretnim iskustvima implementacijom projekata učenja kroz praksu, izradom kataloga potreba njihove zajednice, rešavanjem ili smanjenjem problema njihove zajednice, postavljanjem ciljeva, upravljanjem projektnim aktivnostima, prikupljanjem sredstava, izradom budžeta i praćenjem i procenom projekata. Od 2019. godine projekat podržava Kancelarija Evropske unije na Kosovu, putem Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava EIDHR.

Za pet godina, projekat je uspeo da pokrene 29 klubova za učenje uz praksu u 15 opština širom Kosova, angažujući 60 lidera takvih klubova, a više od 500 volontera im se pridružilo. Tokom školske godine realizovano je 60 projekata učenja uz praksu u različitim zajednicama širom Kosova. Kao rezultat toga, preko 50.000 ugroženih ljudi je podržano na direktan ili indirektan način kroz projekte koji se sprovode u okviru volonterskih klubova. „Bilo je zaista inspirativno videti trud i posvećenost koje su i nastavnici i učenici uložili u svoje volonterske projekte – a postoji još veće interesovanje za nove klubove koje ćemo uskoro pokrenuti“, kaže Hatidže.

U programu su učestvovali i studenti Učiteljskog fakulteta i Odseka za psihologiju Univerziteta u Prištini koji će u budućnosti postati školski nastavnici i psiholozi. Oni su takođe imali koristi od neformalnih nastavnih tehnika koje su pružene u okviru klubova. Prema Hatidže, ukupan uticaj projekta bio je trostruk: nastavnici su naučili nove nastavne metode koje su se pokazale efikasnim i praktičnim, a njih će primeniti i u svojoj redovnoj nastavi; članovi kluba stekli su veće samopouzdanje u koordinaciji, analitičkim i mekim veštinama; a studenti Učiteljskog fakulteta i Odseka za psihologiju stekli su dragocen uvid u metode iskustvenog učenja, kao što je upravljanje omladinom, klubom i sprovođenjem projekata u svojim zajednicama.

Hatidže dalje objašnjava da je podrška EU ovom programu bila od presudnog značaja, i to ne samo sa finansijskog stanovišta. „Podrška EU povećala je kredibilitet i značaj programa među zainteresovanim stranama na opštinskom i centralnom nivou i dala je važan dodatni podsticaj u poslednje tri godine“, kaže ona.

Podrška EU 16-om Guitar Art Summer Festu u Crnoj Gori

Jedan od najboljih akustičnih gitarista sveta Tomi Emanuel i najbolji gitarista Balkana Vlatko Stefanovski otvorili su ovog meseca16. Guitar Art Summer Festival na Kanli kuli u Herceg Novom. Tomi Emanuel nije krio oduševljenje nastupom na prelepoj pozornici Kanli kule, naglašavajući koliko je srećan što posle duže pauze izazvane pandemijom koronavirusa ponovo nastupa na otvorenom. Legendarni gitarista Vlatko Stefanovski, koji je po drugi put učestvovao na festivalu, rekao je da obožava Herceg Novi, gde često nastupa.

 

Tokom festivala organizovano je sedam besplatnih koncerata na Trgu od muzike u Starom gradu, kao i izložba o vizuelnoj umetnosti posvećenoj gitari u galeriji Su Rajder na Belavisti. Petodnevni gitarski spektakl podržala je Evropska unija u Crnoj Gori sa ostalim sponzorima, među kojima su Ministarstvo kulture i medija, Opština Herceg Novi i Škola za osnovno muzičko obrazovanje.

Klara Šovagović i Josip Lukić osvojili nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film

Mladi hrvatski režiseri Klara Šovagović i Josip Lukić osvojili su nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film na 28. Sarajevo Film Festivalu svojim filmom Nije hladno za komarce. Nagrada, čiji je pokrovitelj Savet za regionalnu saradnju (RCC), uručena je na ceremoniji zatvaranja festivala.  

Nagrada Srce Sarajeva za najbolji studentski film, čiji je pokrovitelj RCC, ima za cilj da promoviše filmove koje su snimili studenti iz regionalnih filmskih škola, fakulteta i umetničkih akademija. Ovim delom takmičarskog programa, Sarajevo Film Festival pruža novu platformu za obuku talentovanih filmskih profesionalaca na samom početku njihove karijere. Pažnja je usmerena na dugometražne, dokumentarne filmove , kao i animirane filmove trajanja do 60 minuta koji su nastali u okviru nastavnog procesa regionalnih filmskih škola.

RCC je pokrovitelj nagrade Srce Sarajeva Sarajevo Film Festivala za najbolji studentski film od njenog uvođenja 2017. godine. Prethodni laureati su: Aleksandru Mironesku (Rumunija) za Letnje planiranje 2021. godine; Zejnep Dilan Siren (Turska) za Veliku istanbulsku depresiju 2020. godine; Nikola Stojanović (Srbija) za Šerbet 2019. godine; Hajni Kiš (Mađarska) za Poslednji poziv 2018. godine; i Neven Samardžić (Bosna i Hercegovina) za Čistoću 2017. godine.

Mladi evropski ambasadori prisustvovali Sarajevo Film Festivalu

Sarajevo je u avgustu bilo centar regiona zbog 28. izdanja Sarajevo Film Festivala. Ove godine, po prvi put, skupu su prisustvovali i Mladi evropski ambasadori (YEA), u okviru programa Dana ljudskih prava.

Programu je prisustvovalo 11 YEA, zajedno sa volonterima Instituta za razvoj mladih KULT iz Bosne i Hercegovine. Oni su gledali specijalne selekcije filmova, prisustvovali predavanjima i radionicama koje su vodili stručnjaci iz oblasti ljudskih prava i angažovane umetnosti, obilazili relevantne institucije i učestvovali na panelima sa učesnicima omladinskog programa o suočavanju sa prošlošću.

Tokom ovih pet dana, YEA su imale priliku da vide filmove uglednih filmskih stvaralaca kao što su Ari Folman i Džozef Pirson, da čuju priče i iskustva najpoznatije bosanske ratne reporterke Aide Čerkez ili liderke nevladine organizacije Zaboravljena deca rata Ajne Jusić, ali i da razgovaraju sa ambasadorom EU Johanom Satlerom i ambasadorom Kraljevine Holandije Janom Valtmansom. Program je koristio kombinaciju umetnosti – pre svega filma – i akademskog i aktivističkog rada da postavi pitanje: kome danas pripadaju ljudska prava?

Mladi ambasadori aktivni na EXIT festivalu

Mladi evropski ambasadori (YEA) su na ovogodišnjem EXIT festivalu u Novom Sadu organizovali i učestvovali u nizu aktivnosti sa ciljem da promovišu vrednosti EU, upoznaju druge kulture i doprinesu diskusiji o važnim savremenim temama.

 

Prvi dan festivala bio je posvećen upoznavanju njihovih vršnjaka sa Zapadnog Balkana i iz ostatka Evrope, razmeni ideja i razmeni iskustava i stavova. To je bila i prilika za YEA da obaveste prisutne o onome što EU nudi i o njenim politikama. Među posetiocima koje su intervjuisali bili su članovi organizacija civilnog društva i drugi aktivisti za socijalna i ekološka pitanja.

 

Prema rečima posetilaca, ključne teme za koje bi EU trebalo da se zalaže su reciklaža; više mogućnosti za zapošljavanje diplomaca; borba protiv globalnog zagrevanja i korišćenja nuklearne energije; prava doseljenika; značaj usvajanja dece u gej brakovima; i životna sredina – posebno ugljenični otisak EU i podrška izumima koji stvaraju obnovljivu energiju. Opšte mišljenje je bilo da građani mogu i treba da učine više u rešavanju ovih važnih pitanja, kao i da doprinesu većem uključivanju ugroženih grupa u društvo, da se slobodnije izjašnjavaju o kršenju ljudskih prava i da budu društveno aktivniji.

 

Posetioci su širili inicijative za očuvanje životne sredine, kako u svakodnevnom životu, tako i tokom EXIT festivala. Neke od aktivnosti koje su pomenuli bile su volontiranje za čišćenje parkova i kvartova i učenje dece u školama kako da recikliraju.

 

Među njihovim prvim asocijacijama na EU bili su demokratska politika, mir, jednakost, pravda, ljudska prava i fondovi EU za umetnike. Većina ispitanika učestvovala je u obrazovnim programima EU ili je poznavala nekoga ko jeste. Među tim programima su bile sednice Evropskog parlamenta mladih na kojima se raspravljalo o problemima sa kojima se suočavaju mladi u Evropi, Erazmus+ projekti i drugi projekti vezani za umetnost i kulturu koje finansira EU.

 

Na kraju razgovora učesnici su poslali poruke mladima Zapadnog Balkana o budućnosti EU. Tri najznačajnije su bile:

 

„Budite dobri prema prirodi, starijim ljudima i deci jer svi cene dobrotu.“

„Evropska unija je stvorena da održi mir u Evropi, pogotovo između Francuske i Nemačke. Budućnost Unije je da spreči nove ratove, poput rata u Ukrajini.“

„EU donira mnogo novca; treba da ga iskoristite.“

 

Tokom četiri dana provedena na Petrovaradinskoj tvrđavi, uživajući u dobroj muzici i različitostima, Mladi ambasadori su još jednom pokazali da su vrednosti Evropske unije ljudske vrednosti, da je kultura Zapadnog Balkana deo kulture EU i da EU nije samo budućnost regiona, već i sadašnjost.

Otvoreno 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkog filma Dokufest počeo je svoje 21.  izdanje projekcijom filma „Vatra ljubavi“ koji je režirala američka rediteljka Sara Dosa. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz celog sveta biće prikazano tokom festivalske nedelje u Prizrenu. Pored projekcija, posetioci će moći da prisustvuju i aktivnostima kao što su radionice, master kursevi i diskusije.

 

Svake godine ovaj najveći filmski festival na Kosovu ispunjava bioskope i improvizovane projekcije širom istorijskog centra Prizrena nudeći više od 200 pažljivo izabranih filmova iz celog sveta. Osnovan sa ciljem da revitalizuje filmski i kulturni život u Prizrenu, Dokufest je izrastao u najznačajniji festival dokumentarnog i kratkog filma u Jugoistočnoj Evropi, a od 2019. godine je festival koji BAFTA priznaje kao kvalifikacioni za kratke filmove. Evropska unija sufinansira ovaj festival.

 

Ovogodišnji moto festivala je „Kako preživeti?“, a tema će biti obrađena iz različitih uglova kao što su klimatske promene, fizički opstanak i rat u Ukrajini.

YEA učestvuju u „So Keres Europa?!“ forumu u Tirani

‚So Keres Europa?!’ (na romskom jeziku: Šta ima, Evropo?!) je međunarodni sedmodnevni društveni forum, deo aktivnosti u okviru Tirane, evropske prestonice mladih, koji je okupio preko 150 mladih ljudi, uključujući Mlade evropske ambasadore (YEA), iz cele EU, sa Zapadnog Balkana i Turske, da prisustvuju nizu radionica. Među učesnicima bili su i Romi i oni koji nisu Romi, a svi su učestvovali na radionicama sa temama o ljudskim i manjinskim pravima u Evropi, intersekcionalnosti, umetnosti i kulturi, zagovaranju za pitanja mladih i otporu Romima, održanim u Tirani od 11. do 17. jula.

 

Posle čitave nedelje radionica, forum je kulminirao javnom manifestacijom – Međunarodnim festivalom romske omladine – na kojem su grupe predstavile rezultate svog rada, a predstavnici Evropske prestonice mladih, predstavnici vlade i domaći političari imali su priliku da se zajedno sa onima iz cele Evrope založe za raznolikost i uključivanje svih mladih ljudi.

 

Domaćini manifestacije bili su Roma Active Albania i Tirana, prestonica mladih, a sufinansirali su je EU, Erazmus+ i Tirana, Evropska prestonica mladih 2022. godine.

YEA se pridružila obeležavanju Dana sećanja na žrtve holokausta

Od 2010. godine, mladi Romi i ne-Romi okupljaju se svake godine 2. avgusta na Dan sećanja na žrtve holokausta. Ove godine, Međunarodna romska omladinska mreža Ternype okupila je oko 150 mladih iz cele Evrope u Krakovu i Aušvic-Birkenauu na ovom jedinstvenom omladinskom događaju pod nazivom Dikh he na bister („Vidi i ne zaboravi“). Ove godine skupu se pridružila i mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije Olta Šehu.

 

Manifestacija je deo inicijative za sećanje na genocid nad Romima i koja ima za cilj podizanje svesti među mladim Evropljanima, civilnim društvom i donosiocima odluka o genocidu nad Romima, kao i o mehanizmima antiromizma u današnjem izazovnom kontekstu rastućeg rasizma, govora mržnje i ekstremizma u Evropi. Cilj manifestacije je izgradnja kapaciteta mladih aktivista i omladinskih organizacija i njihovo motivisanje da preuzmu aktivnu ulogu u promovisanju obrazovanja u znak sećanja i šire ga na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Ovom inicijativom romska omladina se zalaže za zvanično priznavanje 2. avgusta kao Dana sećanja na žrtve romskog holokausta.

 

Pored skupa održanog 2. avgusta, edukativna manifestacija u Krakovu uključuje i druge aktivnosti rasprostranjene na pet punih dana, gde će Olta i drugi mladi iz mnogih zemalja imati priliku da uče o holokaustu i antiromizmu i ljudskim pravima danas.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa čitavog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija).

Susret YEA sa Orkestrom mladih Zapadnog Balkana

Grupa mladih evropskih ambasadora (YEA) sa Kosova posetila je 19. jula Orkestar mladih Zapadnog Balkana (WBYO) na generalnoj probi pred njihov koncert u Prištini. U grupi su bili Amina Kaja, Desantila Murići, Eris Cunaku i Jora Zeneli. Mladi ambasadori su imali priliku da sa članovima Orkestra mladih Zapadnog Balkana razgovaraju o mreži YEA i mogućim prilikama za saradnju.

 

Omladinski orkestar Zapadnog Balkana inicijativa je Artium Eudore, prištinske nevladine organizacije koja promoviše umetnost kao sredstvo za individualni i društveni napredak. Orkestar je prvi put bio na turneji u oktobru 2021. godine, a u maju 2022. svirao je u Novom Sadu za Dan Evrope. Posle koncerta u Prištini, orkestar je nastavio turneju u Skoplju i Novom Sadu, a nastupiće i u Mostaru (26. jula) i Kotoru (28. jula). Mladi muzičari će u avgustu nastupati pred nemačkom publikom na koncertima u Ahenu, Berlinu, Esenu, Kaselu i Konigsvinteru.

 

Turneja WBYO 2022 omogućena je uz podršku Generalne direkcije EU za proširenje i susedstvo, EU na Kosovu i Severnoj Makedoniji, nekoliko Rotary klubova regiona Ahena, Engagement Global, ministarstava inostranih poslova Nemačke i Luksemburga, ambasade Češke na Kosovu i Austrijskog kulturnog foruma u Srbiji.

Evropski kulturni prostori: u uži izbor ušlo 11 novih projektnih ideja

Šestočlani stručni žiri izabrao je 11 projektnih ideja za Evropske kulturne prostore koje će biti razvijene u konkretne projekte 2023. godine. Nakon poziva za podnošenje ideja, Evropska pripremna akcija Kulturni prostori odabrala je ove izuzetne projektne ideje, uključujući i jednu ideju iz Bosne i Hercegovine, kako bi podstakla nove oblike saradnje u kulturnim odnosima.

 

Ostale projektne ideje koje su se našle u užem izboru dolaze i iz zemalja kao što su Angola, Bangladeš, Kina, Kolumbija, Palestina i Turkmenistan. Izabrani projektni timovi su sada pozvani da dalje razvijaju svoje ideje u konkretne predloge.

 

U septembru će se predstavnici projektnih timova sastati u onlajn Laboratoriji Prostora (Spaces Lab) kako bi razgovarali o procesu, njihovim partnerstvima i modelima evaluacije. Konačan izbor projekata biće obavljen pre kraja godine, a očekuje se da će projekti biti realizovani između januara i oktobra 2023. godine.

 

Pripremna akcija Evropski prostori kulture (2019-2023) testira inovativne modele saradnje u kulturnim odnosima između evropskih i lokalnih partnerskih organizacija u zemljama van EU. Cilj akcije i njenih pilot projekata je da se pronađu novi načini saradnje u kulturnim odnosima, koji odražavaju strateški pristup EU međunarodnim kulturnim odnosima. Sedamnaest pilot projekata širom sveta već je realizovano ili su u toku.