Skip to main content

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Sarajevu

Evropska unija i Savjet Evrope zvanično su pokrenuli kampanju Blokiraj mržnju. Širi ljubav!” na događaju u Sarajevu, prenoseći poruku da svaki građanin Bosne i Hercegovine može imati važnu ulogu u smanjenju govora mržnje uz pozitivno izražavanje i međusobno poštovanje.

 

 

Tokom skupa naglašeno je da svako može da bude izložen govoru mržnje, ali da su svakako najviše pogođene ugrožene grupe. Sprječavanje govora mržnje je nešto što u velikoj mjeri zavisi od pojedinca, ali svaka osoba može da se informiše o njegovim posljedicama i preduzme mjere.

 

Vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije EU Jurgis Vilčinskas izjavio je da EU neće stajati skrštenih ruku i da je spremna da podrži Bosnu i Hercegovinu u borbi protiv govora mržnje. „Nasilje koje se dešava na društvenim mrežama ne ostaje na društvenim mrežama; to je istinsko nasilje, ali isto tako društvene mreže nam nude načine da to osporimo i promovišemo toleranciju i međusobno razumijevanje na internetu. Vjerujem da će nam ova kampanja pomoći da pojačamo poruke mira i različitosti“, rekao je Vilčinskas.

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ ima za cilj borbu protiv različitih oblika govora mržnje usmjerenog ka određenim zajednicama i pojedincima u Bosni i Hercegovini, ali i informisanje javnosti, posebno mlađih generacija, distribucijom sadržaja protiv govora mržnje na društvenim mrežama i održavanjem javnih događaja. Ove aktivnosti uključivaće istaknute javne ličnosti, institucije i aktiviste, koji će promovisati različitost i jednakost u Bosni i Hercegovini i regionu, kroz lično pripovijedanje, svjedočenja i razmjenu dobrih praksi.

 

Kampanja se realizuje u okviru inicijative „Promocija različitosti i ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini“, koja je dio zajedničkog programa Horizontalni aranžman Evropske unije i Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022.

RCC pokrenuo nagradu za inovaciju „Leptir“

Savjet za regionalnu saradnju (RCC) pokrenuo je Regionalnu nagradu za inovaciju „Leptir“, u potrazi za inovativnim, prilagodljivim i tržišno zasnovanim rješenjima sa Zapadnog Balkana. Fond za nagradu za inovaciju „Leptir“ iznosi €30.000 eura, a najbolje rješenje u svakoj od šest kategorija biće nagrađeno sa 5.000 eura.

Kandidati se mogu prijaviti u najviše dvije kategorije:

 

 

– Inovacije u industriji, uključujući preradu metala, kreativnu industriju, hranu proizvedenu u poljoprivredi, zelenu i kružnu ekonomiju, turizam, finansijsku tehnologiju, biotehnologiju i tehnologiju u obrazovnom i zdravstvenom sektoru;

– Zelene inovacije, npr. klimatsko djelovanje, održiva energija, mobilnost i poljoprivreda, borba protiv zagađenja, zaštita prirode i biodiverziteta;

– STEM inovacije (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika);

– Inovacije mladih koja prihvata projekte studenata fakulteta ili učenika srednjih škola;

– Univerzitetske inovacije kao priznanje preduzetničkoj kulturi na univerzitetima;

– Ženske inovacije kao priznanje inovatorkama i preduzetnicama.

 

Ova prva regionalna nagrada za inovaciju „Leptir“ osmišljena je da podstakne, promoviše i podrži inovacije i inovatore sa Zapadnog Balkana. Proces prijave otvoren je do 13. maja. Dobitnici nagrada biće objavljeni 27. juna na događaju koji će biti uživo prikazan na profilima RCC-a na društvenim mrežama. Nagradu finansira Evropska unija, a projekat sprovodi RCC u okviru Zajedničkog akcionog plana za regionalno tržište Zapadnog Balkana.

Povezivanje Zapadnog Balkana preko Transbalkanskog elektroenergetskog koridora

Zajedno sa drugim partnerima sa Zapadnog Balkana, Srbija gradi i povezuje Transbalkanski elektroenergetski koridordužine 371,3 km, za koji Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) obezbeđuje 32,1 milion eura bespovratnih sredstava EU.

 

Danko Gavrilović, koordinator WBIF-a za Srbiju, ističe značaj projekta za privredu, povezanost i održivost razvoja obnovljivih izvora energije. „Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027. je odraz napora Evropske unije da podstakne dugoročni ekonomski oporavak zemlje i regiona, uz podršku takozvane zelene i digitalne transformacije i ubrzanja regionalne povezanosti, kao i povezanosti sa Evropskom unijom. Intenzivan razvoj održivih kapaciteta zahteva i razvoj mreže prenosa”, rekao je Gavrilović.

 

Projekat je identifikovan kao vodeći projekat za tranziciju od uglja a takođe se nalazi i u okviru investicionog prioriteta čiste energije, kako je utvrđeno Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan 2021-2027. Projekat je dio šire podrške EU energetskom sektoru – EU je u protekle dvije decenije uložila više od 830 miliona eura u energetski sektor. Samo u 2022. godini, podrška EU energetskom sektoru Srbije procjenjuje se na 100 miliona eura.

 

Diversifikacija izvora energije, sigurnost snabdijevanja, energetska efikasnost i dekarbonizacija privrede, u skladu sa Pariskim sporazumom, glavni su ciljevi podrške EU, koja se sprovodi u saradnji sa Vladom Srbije. EU će nastaviti da podržava Srbiju u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU i stvaranju struktura koje će omogućiti dalja ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora.

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ pokrenuta u Tirani

U Tirani je 25. marta pokrenuta kampanja protiv govora mržnje „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“. Svečanost pokretanja ove kampanje okupila je uticajne ličnosti, aktiviste i visoke predstavnike vlasti koji su svi digli glas protiv govora mržnje i obećali da će promovisati ravnopravno društvo, bez mržnje i diskriminacije.

 

Šefica političkog odeljenja Evropske delegacije u Albaniji Aleksis Hupin naglasila je značaj sprovođenja zakona u procesu borbe protiv govora mržnje. „Željela bih da vas pozovem da zajedno nastavite ovu borbu, da osudite slučajeve govora mržnje, da prijavite slučajeve zločina iz mržnje i da računate jedni na druge u stvaranju jedne Albanije koja će biti bolje mjesto za život, bez diskriminacije, bez mržnje i sa jednakim mogućnostima za sve.“

 

Danijela Kortoći, mlada evropska ambasadorka (YEA) iz Albanije, rekla je: „Jedna od glavnih oblasti delovanja Mladih evropskih ambasadora je da širimo svrsishodan uticaj širom Zapadnog Balkana. Uticati na mlade takođe znači da treba više da slušamo jedni druge i da putem interneta podijelimo svoja iskustva vezana za mržnju i priče kako smo je prevazišli. Započnimo ovu kampanju: blokirajte mržnju i širite ljubav.”

 

Kampanja „Blokiraj mržnju. Širi ljubav!“ je pokret za podizanje svijesti koji je prošle godine pokrenut na Zapadnom Balkanu u cilju informisanja i angažovanja lokalnih zajednica u borbi protiv različitih oblika govora mržnje usmjerenih na ugrožene grupe i pojedince kao što su oni iz LGBTI zajednice, imigranti, osobe sa posebnim potrebama i etničke manjine. Kampanja će biti nastavljena u narednim mjesecima nizom javnih događaja promovisanih putem interneta i društvenih medija, ali i u zvaničnim medijima.

 

Kampanja se sprovodi u okviru inicijative Promocija različitosti i jednakosti u Albaniji, u okviru zajedničkog Horizontalnog aranžmana Evropske unije i Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022, koji podržava reforme u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratije u skladu sa evropskim standardima, kao i u okviru procesa proširenja EU.

Nova podrška ruralnom razvoju Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije

Evropska komisija je usvojila (IPARD) programe ruralnog razvoja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, nudeći 112 miliona eura za Albaniju, 97 miliona eura za Sjevernu Makedoniju i 288 miliona eura za Srbiju. Programi pružaju osnovu za podršku EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine.

 

Zajedno sa nacionalnim javnim i privatnim doprinosima, očekuje se da će programi IPARD generisati preko 2 milijarde eura investicija u ruralnim oblastima Zapadnog Balkana i Turske. Kroz ove programe zemlje ostvaruju ciljeve koji se odnose na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatsko djelovanje i poboljšanje privlačnosti ruralnih područja.

 

Programi takođe doprinose ciljevima Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan kroz investicije za usklađivanje sa standardima EU, uključujući i modernizaciju objekata, mašina i opreme. Ovi programi pomažu i u povećanju potencijala ruralnih područja za rast i njihove privlačnosti kako bi se sprečilo odseljavanje. To se može postići boljom infrastrukturom, diversifikacijom profitabilnih ekonomskih aktivnosti i podsticanjem zapošljavanja u ruralnim područjima, posebno među ženama i mladima. IPARD je sastavni dio šire pretpristupne strategije EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć.

EIB povećala podršku privatnom sektoru u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna ustanova EU – obezbijediće bespovratna sredstva u iznosu od 400.000 eura za tehničku pomoć Fondu za investicije i razvoj Crne Gore (IDF). Donacijom će se ojačati kapaciteti IDF-a za pružanje finansijskih usluga u korist malih i srednjih preduzeća (MSP) u Crnoj Gori, pomažući im da održe likvidnost, prošire svoja ulaganja i održe i stvore dugoročna inkluzivna radna mjesta. Ovom tehničkom pomoći EIB podržava IDF u unapređenju svog organizacionog i poslovnog modela, kako bi uskladila svoju strukturu sa najboljom međunarodnom praksom za nacionalne razvojne banke.

 

Ovaj EIB-ov grant ima za cilj da ubrza oporavak i rast privatnog sektora u Crnoj Gori i stvori nove mogućnosti za zapošljavanje, posebno mladih, žena i ljudi iz drugih ugroženih društvenih grupa. Grant proističe iz Inicijative za ekonomsku otpornost, koju je EIB osnovala 2016. godine kako bi mobilisala finansiranje za brži rast, otvaranje radnih mjesta, socijalnu koheziju i razvoj vitalnih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu.

 

Od početka pandemije 2020. godine, EIB je potpisala ugovore o finansiranju u vrijednosti od 100 miliona eura sa IDF-om, što je pomoglo da se oko 350 preduzeća u Crnoj Gori brže oporavi od krize izazvane pandemijom koronavirusa. EIB je 2021. godine potpisala svoj prvi kredit sa IDF-om za podršku uvođenju energetski efikasnih praksi i projekata među MSP u Crnoj Gori, što omogućava brži prelazak na održivu i kružnu ekonomiju u zemlji.

Sedam dana, 45 mladih, 1.540 kilometara, sedam gradova

Posle nedjelju dana putovanja širom Zapadnog Balkana, sprovođenja volonterskih inicijativa i sastanaka sa lokalnim ograncima Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), mladim aktivistima i lokalnim volonterskim organizacijama, Karavan RUTA WB6 završila je svoje putovanje u Tirani. Tokom ovih sedam dana 45 mladih iz regiona imalo je priliku da posjeti Bitolj, Mostar, Kopaonik, Podgoricu, Prištinu i Sarajevo, prešavši ukupno 1.540 kilometara.

   
Volonteri RUTE WB6, mladi novinari iz HAJDE i Mladi evropski ambasadori (YEA) udružili su snage da se bore sa zajedničkim regionalnim pitanjima uz istovremeno druženje, podršku lokalnim zajednicama i razbijanje predrasuda i stereotipa koji još uvijek postoje u regionu. Klubovi bivših volontera RUTE WB6 takođe su osnovani širom regiona.
   

Mlada evropska ambasadorka iz Banjaluke Anastasija Đorđa Bosančić opisala je Karavan kao markantno životno iskustvo. „Određene stvari se ne mogu razumjeti niti pojmiti dok ne zakoračite u svih šest društava Zapadnog Balkana, provedete neko vrijeme sa vršnjacima koji dolaze iz različitih perspektiva i okruženja, i naravno, dok ne budete dovoljno hrabri da otvorite svoje srce i usudite se da kažete DA ovoj neobičnoj i neverovatnoj avanturi. Moja iskrena želja je da se energija koju smo doživjeli tokom ovog Karavana može proširiti našim regionom u bliskoj budućnosti“, rekla je Anastasija.

Porodice korisnice RHP-a dobile nove domove u Srbiji

Trideset porodica dobilo je ključeve od novih stanova u Loznici, u okviru podrške Regionalnog stambenog programa (RHP).

 

Pored samih porodica, događaju su prisustvovali i Slavica Jelača, generalna sekretarka Ministarstva vanjskih poslova Srbije, Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice i migracije Srbije i Vidoje Petrović, gradonačelnik Loznice. Uručujući ključeve porodicama, gospođa Jelača im je poželjela mnogo sreće u njihovim novim domovima.

 

Olivera Dunžić, pobjegla je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju sa mužem 1995. godine, a njihovo dvoje djece rođeno je u Loznici. „Teške godine su iza nas i mi odlučno gledamo naprijed“, rekla je ona.„Do sada smo živjeli kao podstanari u nekoliko stanova. Danas smo se konačno skućili. Još jednom bih se zahvalila donatorima, kao i svima koji su nam ponudili novi početak.“

Evropska unija je najveći donator Regionalnog stambenog programa, a drugi veliki donatori su Njemačka, Italija, Norveška, Švajcarska i Sjedinjene Američke Države.

Više od 1.500 građana učestvovalo u uličnoj akciji 8. marta

Za ovogodišnji Dan žena, WeBalkans i Mladi evropski ambasadori (YEA) udružili su se u promociji kampanje #BreakTheBias. To su uradili putem reel-ova i drugih sadržaja na društvenim mrežama i putem uličnih akcija širom Zapadnog Balkana – u Banja Luci, Beogradu, Kumanovu, Nišu, Novom Sadu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tirani.
 

Preko 1.500 žena učestvovalo je u uličnim akcijama u cilju razbijanja rodnih stereotipa. Aktivisti su zaustavljali žene na ulici da bi odgovorile na pitanja kao što su „Ko sam ja kao žena na Zapadnom Balkanu?“ i „Kako opisujete sebe kao ženu?“ i da bi zatim upisale svoje odgovore na toteme koje su YEA postavili.

 

Neke od poruka zapisanih na totemima bile su: „Voljela bih da vidim više jednakosti“, „Divno“, „Nikad jače“, „Ja sam naučnica“ i „Ponosna“.

 

Mreža WeBalkans pokrenuta je u avgustu 2020. godine u okviru Regionalnog komunikacionog programa za zapadni Balkan (WeBalkans), kojim upravlja Generalna direkcija Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR). Platforma je kreativna mreža budućih mladih lidera iz cijelog Zapadnog Balkana. Ovih 120 mladih vizionara zainteresovano je za učenje o vrijednostima EU i promovisanje mogućnosti koje EU nudi, ali takođe žele da se zalažu za teme kao što su rodna ravnopravnost, interkulturalno učenje, zaštita životne sredine i ljudska prava.

YEA i Američki savjet za mlade u Albaniji pripremaju inicijativu za zabranu plastičnih kesa

U Tirani je 16. marta održana druga otvorena diskusija između ambasadora EU i Sjedinjenih Američkih Država u Albaniji i mladih evropskih ambasadora i Američkog saveta za mlade. Strane su razgovarale o saradnji ostvarenoj nakon prvog sastanka održanog u junu 2021. godine, kao i o mogućoj daljoj saradnji dvije omladinske mreže.

 

Sastanak je bio fokusiran na Zelenu agendu EU za Zapadni Balkan – i na to kako mladi mogu da se uključe u formiranje Zelene agende u praktičnom smislu. U skladu sa ambicijama evropskog Zelenog dogovora, Zelena agenda trasira put transformaciji ka klimatski neutralnim i otpornim, zelenim i kružnim ekonomijama u regionu.

 

Sve u svemu, dva ambasadora su ih podstakla da budu aktivni, da razmjenjuju ideje i učestvuju u izgradnji bolje i bezbjednije budućnosti za svoju zemlju, imajući u vidu svoje mjesto u svijetu i promjene do kojih mogu da dovedu.

 

Dogovoreno je da YEA i Američki savjet za mlade pripreme nacrt zajedničke inicijative o zabrani plastičnih kesa u Albaniji. Naredni sastanak mreža biće zakazan da bi se izvijestilo o rezultatima.