Skip to main content

Author: WeBalkans

263 miliona eura bespovratnih sredstava EU za sedam projekata u Srbiji

Evropska unija je nedavno pokrenula novi paket energetske podrške Zapadnom Balkanu od kojeg će Srbija imati naročitih beneficija. Paket pokriva raspon od podrške ugroženim domaćinstvima i preduzećima za ublažavanje povećanja cijena energije, do plana za novu elektranu i vjetropark, a planovi su široki i uskoro će se realizovati u Srbiji i regionu.  
Srbija i EU dogovorile su set od sedam novih projekata u oblasti energetike, životne sredine i saobraćajne infrastrukture. Ovo predstavlja najveću investiciju EU u Srbiji posvećenu zelenoj ekonomiji. Operativni odbor EU i njen Investicioni okvir za Zapadni Balkan koji sufinansiraju države članice odobrili su 263 miliona eura bespovratnih sredstava EU za sedam projekata u Srbiji. Odobreni grantovi EU dopunjuju kreditno finansiranje Evropske investicione banke (European Investment Bank), Evropske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) i njemačkog Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), kao i nacionalne doprinose Srbije. Sredstva su nastavak donacija Evropske unije za podršku Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i predstavljaju elemente Ekonomskog i investicionog plana EU (Economic and Investment Plan).  
Ovi novi projekti će direktno i pozitivno uticati na kvalitet života širom Srbije poboljšanjem povezanosti i smanjenjem nepotrebnih emisija i degradacije životne sredine. Sa ovom investicijom EU od 263 miliona eura, biće omogućen značajan privredni rast, kroz stvaranje novih poslovnih prilika i radnih mjesta u lokalnim zajednicama.  
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, predstavila je 6. decembra Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Donacija energetskom sektoru Srbije dio je sredstava od 500 miliona eura namijenjenih za projekte u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, saopšteno je na samitu u Tirani.

Indeks bezbjednosti novinara: Crna Gora treća u regionu

Prema Indeksu bezbjednosti novinara, Crna Gora se nalazi na trećem mjestu u regionu, sa ocjenom 3,40, poslije Sjeverne Makedonije (3,95) i Hrvatske (3,73). U odnosu na prethodnu godinu, rejting Crne Gore je znatno niži (sa 3,59), prvenstveno zbog rekordnog broja napada na novinare. Ovo je objašnjeno na prezentaciji Indeksa bezbjednosti novinara Crne Gore za 2021. godinu, koja je održana u Evropskoj kući u okviru panela „Uloga nezavisnih medija u demokratskom društvu“ u organizaciji Ambasade Republike Češke u Podgorici.

 

Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u društvenom i političkom okruženju koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca tokom obavljanja svoje profesije, a sastoji se od četiri odvojene cjeline koje odražavaju opštu sliku bezbjednosti novinara. Crna Gora je najlošije ocijenjena u kategoriji Real Security koja je zabilježila i najveći pad rejtinga sa 3,58 na 3,20 za 2021. godinu. Tome je najviše doprinio rekordan broj napada, prijetnji i pritisaka na novinare.

EU na Kosovu pomaže u borbi protiv korupcije, podržavajući napore Agencije za borbu protiv korupcije u informisanju javnosti

Agencija za borbu protiv korupcije, uz podršku Evropske unije na Kosovu, pokrenula je kampanju javnog informisanja i promovisala svoju ulogu u kontroli prijavljivanja imovine od strane zvaničnika, sprečavanju sukoba interesa i istrazivanju prijava uzbunjivača. Kampanja pod nazivom „Za Kosovo bez korupcije“ poziva javnost da prijavi korupciju, a lansira se po usvajanju novih zakona koji jačaju mandat Agencije, dajući joj dodatna ovlašćenja i zadatke, uključujući direktno sankcionisanje službenika i zabranu korupcije u zakonodavstvu.  
Uz podršku Evropske unije na Kosovu, kampanja će uključivati pet video snimaka i brošuru sa informacijama o mandatu Agencije, načinima na koje javnost može prijaviti korupciju, kao i o novčanim kaznama i sankcijama sa kojima se zvaničnici i institucije mogu suočiti ako ne poštuju zakon. EU na Kosovu radi sa zakonodavnim i izvršnim institucijama kako bi pomogla u usklađivanju kosovskih zakona i praksi sa zakonima i praksama EU kao dio procesa integracije u EU.

BIRN obučava 30 novinara za izvještavanje o angažovanju publike

BIRN je od 5. do 8. novembra održao četvorodnevni onlajn kurs o angažovanju publike za 30 novinara iz balkanskih i višegradskih zemalja. Trideset novinara iz deset medija obučeno je iz oblasti angažovanog novinarstva na radionici koju je održala Ariana Tobin, urednica angažovanja ProPublica(ProPublica), kao i BIRN-ovi iskusni treneri i mentori Aleksandra Bogdani, Ana Petruševa, Đula Čak i Katarina Zrinjski.

 

U okviru programa, odabrani mediji su imali priliku da učestvuju u obuci i mentorstvu kako bi unijeli inovacije u svoje redakcije, angažovali zajednice i razvili istraživačke priče koristeći B-engaged tool – digitalni alat koji je BIRN osmislio i razvio u svrhe angažovanja publike. Kurs obuke, koji je kombinovao tehničke vještine i urednička znanja, bio je prvi korak u programu koji je pomogao medijima da razviju svoje angažovane priče.

 

Grantovi za novinarstvo angažovane publike (Audience Engaged Journalism Grants) su dio projekta Media Innovation Europe (MIE) (Media Innovation Europe (MIE)), koji finansira Evropska komisija. Program vode Međunarodni institut za štampu, Fondacija Thomson, Fondacija za razvoj medija i BIRN, a ima za cilj da osnaži medije u procesu digitalne tranzicije, dajući im novinarske alate i vještine u različitim proizvodima i poslovnim strukturama kako bi doprli do publike i donijeli održivost.

Paket energetske podrške vrijedan milijardu eura za Zapadni Balkan

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, 6. decembra 2022. je predstavila Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu na Samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Paket je u iznosu od 1 milijarde eura bespovratnih sredstava EU za pomoć Zapadnom Balkanu da se suoči sa neposrednim posljedicama energetske krize i izgradi otpornost u kratkom i srednjem roku.

 

Prva polovina paketa sastoji se od 500 miliona eura budžetske podrške za ublažavanje ekonomskog i socijalnog uticaja na ugrožena domaćinstva i mala i srednja preduzeća, kao i podršku energetskoj tranziciji i bezbijednosti regiona. 90% sredstava biće isplaćeno već u januaru 2023. godine, dok će ostatak uslijediti kasnije u toku 2023./početkom 2024. godine, prema uspješnoj implementaciji nacionalnih akcionih planova za rješavanje energetske krize, od strane šest partnera sa Zapadnog Balkana.

 

Druga polovina paketa sastoji se od 500 miliona eura za unaprjeđenje energetske diversifikacije, proizvodnje obnovljive energije i interkonekcija gasa i električne energije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework – WBIF). Paket pokriva izdvajanje 100 miliona eura za dopunu Regionalnog programa energetske efikasnosti (Regional Energy Efficiency Programme – REEP), još 170 miliona eura u grantovima EU za saradnju javnog i privatnog sektora, i do 230 miliona eura finansiranja EU za šest garantnih šema koje podržavaju energetski sektor. Veći dio ovog finansijskog paketa je već odobrio WBIF Operativni odbor, a koji se odnosi na spajanje, 5. decembra 2022. u Briselu.

EU ulaže 91 milion eura u kosovske željeznice da bi pomogla poboljšanje povezanosti sa Evropom

Ambasador EU na Kosovu, Tomaš Sunjog i kosovski premijer,Albin Kurti, danas su obilježili u Fushë Kosovë /Kosovu Polju početak radova na rehabilitaciji i modernizaciji 34 kilometra železničke pruge između Fushë Kosovë /Kosova Polja i Mitrovice, koje sufinansira EU.

 

Ukupna vrijednost radova koji će biti izvedeni u narednih 15 mjeseci iznosi 68 miliona eura, od čega je EU obezbijedila 27, kroz Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, a Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development – EBRD) i Evropska investiciona banka (European Investment Bank – EIB) preostali 41 milion eura. „Sada počinjemo da rehabilitujemo i unaprjeđujemo drugu dionicu regionalne željezničke rute 10 na Kosovu, koja je dio Transevropske transportne mreže (Trans-European Transport Network – TEN-T) i povezuje Kosovo sa regionom i ostatkom Evrope“, rekao je Sunjog .

 

Željeznička ruta 10 koja ide od Sjeverne Makedonije preko Kosova do Srbije duga je 256 kilometara; 148 kilometara je na Kosovu. Nadogradnja prve dionice od granice sa Sjevernom Makedonijom do Fushë Kosovë /Kosova Polja, dužine 66 kilometara, počela je u avgustu 2019. godine i trebalo bi da bude završena do kraja 2023. godine, dok su pripreme za nadogradnju treće deonice od Mitrovice/ a dalje su Željeznička ruta 10 je uopšteno bila u lošem stanju sa ozbiljnim strukturalnim ograničenjima koja su ograničavala brzine saobraćaja na 60 km/h. Njena rehabilitacija je prva velika investicija u željezničkom sektoru na Kosovu, a podrazumijeva zamjenu zastarjelih skretnica, kolosjeka i pragova, kao i renoviranje tunela i mostova.

Komisija objavljuje novi izvještaj o kulturnoj dimenziji održivog razvoja u aktivnostima EU

Evropska komisija je 9. decembra 2022. objavila izvještaj o kulturnoj dimenziji održivog razvoja u aktivnostima EU.
 
Izvještaj je naglasio nezamjenljivu ulogu koju ima kultura u sprovođenju politika, programa i inicijativa EU u vezi sa Agendom UN 2030 o održivom razvoju (UN’s 2030 Agenda on sustainable development). Komisija je identifikovala ključne oblasti u kojima bi bilo strateški dobro da se ojača saradnja sa kulturnim i kreativnim sektorima kako bi se podstakao održivi razvoj. Izvještaj objašnjava iz različitih perspektiva i politika koliko su kulturni i kreativni sektori jedinstveno pozicionirani da tumače i postavljaju ekonomske, socijalne i ekološke dimenzije Agende 2030. Dobrovoljni pregled EU o implementaciji ciljeva održivog razvoja, koji će biti predstavljen UN Forumu na visokom nivou sredinom 2023. godine, može imati koristi od sugestija sadržanih u izvještaju.  
Izvještaj takođe dopunjuje i bavi se nekim od preporuka radne grupe Otvorenog metoda koordinacije (Opet method of coordination – OMC) zemalja članica o kulturnoj dimenziji održivog razvoja, koja je objavila svoj izvještaj „Olujna vremena. Priroda i ljudi: kulturna hrabrost za promjenu“ (report ‘Stormy times. Nature and humans: cultural courage for change’) 20. septembra 2022. Takođe, on prati rezultate UNESCO-ove konferencije MONDIACULT 2022(MONDIACULT 2022), koja je pozvala da se kultura kao poseban cilj uvrsti među naredne razvojne ciljeve Ujedinjenih nacija.

Dva grada zemalja kandidata ušla u uži izbor da postanu Evropska prijestonica kulture 2028.

Budva, Crna Gora i Skoplje, Sjeverna Makedonija, ušli su u uži izbor na konkursu za titulu Evropske prijestonice kulture 2028. u zemlji EFTA/EEA, zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu. Panel od 10 nezavisnih stručnjaka preporučio je uži izbor nakon jednodnevnog digitalnog sastanka. Komisija je pozvala zainteresovane gradove da se prijave u decembru 2021 (invited applications from interested cities). Budva (Crna Gora) i Skoplje (Sjeverna Makedonija) podnijeli su prijave do 11. novembra 2022. godine.  
Biti u užem izboru za titulu može rezultirati značajnim kulturnim, ekonomskim i društvenim prednostima za gradove u pitanju, pod uslovom da je njihova ponuda dio dugoročne strategije razvoja vođene kulturom. Gradovi imaju rok do ljeta 2023. da završe svoje prijave. Komisija će se sastati u septembru 2023. kako bi preporučila da 2028. godine jedan grad postane treća evropska prijestonica kulture u zemlji EFTA/EEA, zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu, poslije Novog Sada (Srbija) 2022. i Bodoa (Norveška) u 2024.  
Iste godine biće još dvije evropske prijestonice kulture, jedna u Češkoj (Bromuv i Budvajs su ušli u uži izbor (short-listed) u oktobru 2022.) i jedna u Francuskoj (predselekcioni sastanak će se održati početkom marta 2023.).

EU: Status kandidata – poruka šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, ambasadora Johana Satlera

Poštovani građani i građanke Bosne i Hercegovine!

 

Srećan sam što mogu da podijelim sa vama radost zbog toga što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u EU!

 

Ujedinjeni u različitosti je vodeći princip i osnovna vrijednost Evropske Unije. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip „ujedinjeni u različitosti“ naša su zajednička vrijednost, snaga i blago.

 

Ova zemlja je puna energije i talenta. Kuda god da krenete, u ovoj zemlji ćete naći kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, vidjećete postignuća u umjetnosti i sportu, inovacije i tradiciju – i što je najvažnije, nepokolebljiv duh.

 

Status kandidata je naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade u bolju budućnost. Snažnija zaštita ljudskih prava, veće povjerenje, efikasna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje.

 

To je ohrabrenje za sve građane koji znaju da je put u EU put u bolju Bosnu i Hercegovinu. Ali to je isto I poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i sprovedu neophodne reforme koje će donijeti dobro građanima i približiti Bosnu i Hercegovinu EU.

 

Znamo da je pred nama mnogo izazova, ali novi politički zamah je tu. Hajde da ga iskoristimo!

 

Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlja koja je oduvijek bila u srcu Evrope!

Nagrađena flaša broj četiri

EU pomaže crnogorskoj vinariji da razvije svoj biznis.

Goran Radević je doktor medicine sa iskustvom rada na četiri kontinenta. Svoju domovinu, Crnu Goru, napustio je kao mlad i preko 27 godina radio u zemljama kao što su Kajmanska ostrva, Kina, Oman, Južna Afrika i Sjedinjene Američke Države.

Goran je oduvijek imao ideju da će se jednog dana vratiti u svoju domovinu i izgraditi vinariju. Vinarstvo je bilo tradicionalno u Goranovoj porodici i njegova ljubav prema pravljenju vina počela je prije nego što je napunio pet godina. Njegov djed po majci posjedovao je vinograd i bio je stručnjak za proizvodnju vina. „Naučio sam kalemljenje vinove loze prije nego što sam naučio da čitam i pišem“, kaže Goran.

Međutim, pokretanje sopstvenog vinograda ne bi bilo lako jer su bila potrebna značajna ulaganja. Ipak, kako su godine prolazile, pomisao na to se pretvorila u prinudu i na kraju, zajedno sa porodicom, Goran je donio veliku odluku da se vrati u Crnu Goru i pokrene svoju kompaniju iz snova. Finansijska ulaganja i strast su bili tu, ali ovo nije bila laka vožnja za Gorana i njegovu suprugu.

„Bilo je puno izazova: prve flaše su proizvedene u garaži i bez ikakve stručne podrške.”

Prvu lozu su zasadili 2007. godine, a do 2009. godine imali su prvu berbu i izašla je prva flaša. „Bilo je mnogo izazova: prve flaše su proizvedene u garaži i bez odgovarajuće stručne podrške“, kaže Goran. Ipak, nevjerovatno, ukus je bio odličan i proizvod je bio kandidat za uspjeh. Te godine Goran je uspio da pošalje uzorke svog početnog proizvoda na takmičenje za degustaciju vina u poznatom restoranu na Menhetnu. Bilo je sedam takmičara, a boca broj četiri bila je njihova, sjeća se Goran. „Svih pet članova žirija, koji su bili vlasnici poznatih restorana, označili su bocu četiri kao najbolju. Pretpostavljam da je to bila početnička sreća“, osmjehuje se.

Odmah su počeli da izvoze svoje vino u SAD, ali su se suočili sa problemima. Brojni elementi – od kvaliteta etikete do kvaliteta zatvarača flaše – nisu bili kompatibilni sa međunarodnim standardima i shvatili su da ovim pitanjima treba posvetiti više pažnje. Goranova supruga, inače američkog porijekla, preuzela je marketinški dio kompanije. Počeli su da koriste visokokvalitetne čepove za flaše iz Francuske i papir za etikete iz Njemačke. Ubrzo je uspjeh bio neizbježan jer je kompanija počela da izvozi u Nemačku, Skandinaviju, Švajcarsku, pa čak i Japan.

Kako je tržište raslo, 2011. godine Goran i njegova supruga su odlučili da angažuju profesionalne konsultante kako bi obezbijedili održiv rast svog poslovanja. Angažovali su agronoma i visokokvalifikovanog tehnologa sa dugogodišnjim domaćim i međunarodnim iskustvom. Obojica su pomogli da vinarija postane priznati međunarodni brend.

„Zahvaljujući podršci EU, mogao sam da iskoristim planirani novac za ova neophodna ulaganja u druge djelove poslovanja.”

O projektu

Dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) osmišljenog da podrži reforme u zemljama u procesu pridruživanja EU, Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD) fokusira se na poljoprivredno-prehrambene sektore i ruralna područja te zemlje. Kroz ovaj alat, EU pruža korisnicima finansijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja učinili održivijim, usklađujući ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.

Na putu vinarije ka uspehu, imali su i podršku Evropske unije. U 2018. prijavili su se za program Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj koji finansira EU (IPARD) i dobili su podršku za nabavku mašina kao što su viljuškar, traktor, vibrokultivator, vinogradarski plug i motorna drljača. Sa usporavanjem poslovanja tokom pandemije, ova podrška je stigla u pravo vrijeme. „Zahvaljujući podršci EU, planirani novac mogao sam da iskoristim za ova neophodna ulaganja u druge djelove poslovanja“, kaže Goran.

Goran ima četvoro djece, a najmlađi sin Luka studira tehnologiju vina na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. „Sanjao sam o ovoj vinariji 27 godina i naporno sam radio da uštedim novac za njeno pokretanje. Moj sin će ovo naslijediti i nastaviti tradiciju. To me čini izuzetno srećnim i ispunjenim“, kaže Goran.