Skip to main content

Author: WeBalkans

Povezivanje Evrope: Komisija potpisuje sporazume na visokom nivou sa Zapadnim Balkanom za poboljšanje saobraćajnih veza

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Komisija je 16. maja potpisala sporazume na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom. Sporazumi prilagođavaju transevropsku transportnu mrežu (TEN-T), mrežu EU željezničkih linija, puteva, luka i unutrašnjih plovnih puteva koji povezuju male i velike gradove EU, povezujući je sa Zapadnim Balkanom. Ovo je veliki korak ka većoj transportnoj povezanosti između Evropske unije i naših partnera sa Zapadnog Balkana.   
Komesarka za saobraćaj Adina Valean rekla je: „Potpisivanjem ovih sporazuma i našim predlogom za evropski transportni koridor Zapadnog Balkana, postavljamo teren za integraciju transportne mreže Zapadnog Balkana u EU. On će promovisati razvoj održive i resursno efikasne transportne povezanosti između EU i ovih zemalja. Važnost bližih i neometanih transportnih veza ne može se potcijeniti.”  
Transportna zajednica, koja okuplja države članice EU koje predstavlja Komisija i partnere sa Zapadnog Balkana, aktivno podržava realizaciju projekata koji povezuju šest zemalja među sobom i sa EU.  
Integracija transportnih mreža Zapadnog Balkana u TEN-T takođe će pomoći u pripremi zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za njihovo buduće pristupanje EU. 

#Jaodlučujem kampanja za podizanje svijesti o lokalnim izborima u Albaniji

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Tokom nedavnih lokalnih izbora u Albaniji, #YEAs u Albaniji su podržali tradiciju kampanje podizanja svijesti #IDecide, čiji je cilj promovisanje aktivnog učešća na lokalnim izborima. Kampanja je uspješno stigla do četiri grada: Korča, Rešen, Selenica i Bulkiza, gdje su se angažovali sa mladim ljudima kako bi ih edukovali o njihovim političkim pravima, naglasili značaj učešća u izbornim procesima i ovlastili ih da prijave sve slučajeve izbornog kršenja.

 

Povodom kraja kampanje, održana je Završna konferencija. Konferencija je bila fokusirana na diskusiju o nalazima i preporukama kampanje, analizu trendova glasanja tokom izbora i isticanje uticaja korupcije na izlaznost birača u demokratskim državama.

Kako je nastala najveća digitalna edukativna biblioteka u Sjevernoj Makedoniji – EDUINO

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od kratkoročnog rješenja do nacionalnog resursa: Putovanje EDUINA u digitalnoj edukaciji

Na početku pandemije COVID-19, kada su se škole zatvorile i postalo je neophodno preći na nastavu na daljinu, postalo je jasno da Sjeverna Makedonija nije bila spremna za tranziciju sa tradicionalnog obrazovanja na digitalno obrazovanje na daljinu. Nedostajalo je dovoljno digitalnih resursa za podršku ovome, a nastavnici su uglavnom bili nepripremljeni za digitalno obrazovanje. Kao i u drugim djelovima regiona, vlasti su se trudile da se izbore sa ovim izazovom i tražile su pomoć.

Nevladina organizacija SmartUp – Laboratorija za socijalne inovacije, zajedno sa UNICEF-om, BDE-om i ključnim obrazovnim ministarstvima u zemlji, već su radili u poslednje 3-4 godine prije pandemije kako bi podržali inovacije i zajedničko stvaranje u obrazovnom sektoru. Već su obučili solidnu grupu saradnika i razvili neke početne platforme koje su mogli brzo restrukturirati kako bi se suočili sa ovim izazovima. Prihvatili su izazov i počeli stvarati ono što danas poznajemo kao najveću digitalnu edukativnu biblioteku u Sjevernoj Makedoniji.

“Očekivali smo da na početku dobijemo možda 100 ili 200 video lekcija. Međutim, u prvih dva ili tri dana, dobili smo preko 600 video lekcija koje su podnijeli nastavnici širom zemlje. Bilo je uzbudljivo.”

Aleksandar Lazovski, suosnivač SmartUp-a, otkrio je da je organizacija odmah pokrenula poziv za nastavnike da podnesu kratke video lekcije za platformu EDUINO, nakon što su preuzeli zadatak pružanja digitalnih resursa za podršku nastavi na daljinu u Sjevernoj Makedoniji. “Očekivali smo da na početku dobijemo možda 100 ili 200 video lekcija. Međutim, u prvih dva ili tri dana, dobili smo preko 600 video lekcija koje su podnijeli nastavnici širom zemlje. Bilo je uzbudljivo”, rekao je Aleksandar.

Ovaj početni uspjeh naveo je osnivače da vide potencijal za EDUINO kao dugoročno nacionalno rješenje za digitalno obrazovanje u Sjevernoj Makedoniji. Platforma se usmjerila ka tom cilju nakon kriznog perioda, postajući ono što osnivači nazivaju “Zajedničkim portalom za digitalna obrazovna rješenja”. Platforma se gradi na ideji zajedničkog stvaranja i akcije zajednice, nudeći resurse za nastavnike, roditelje i učenike u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.

EDUINO sada uključuje tri glavna dijela: EDUINO Obrazovanje, EDUINO Predškolsko obrazovanje i EDUINO Laboratorija. EDUINO Obrazovanje sadrži biblioteku video lekcija, tutorijale o digitalnim vještinama 21. vijeka za edukatore, digitalne igre i nastavne resurse. EDUINO Predškolsko obrazovanje nudi aktivnosti zasnovane na igri i mogućnosti profesionalnog razvoja. Na kraju, EDUINO Laboratorija je 2D virtuelna laboratorija za nauku koja omogućava iskustveno učenje o naučnim konceptima i klimatskim promjenama.

“Ovi serijali vebinara finansirani od strane EU direktno su podržali profesionalni razvoj najmanje 5000 edukatora u Sjevernoj Makedoniji.”

O projektu

EDUINO, platforma za digitalno učenje u Sjevernoj Makedoniji, podstakla je zajednicu praktičara i uspješno je prikupila veliku količinu obrazovnog sadržaja od nastavnika i edukatora širom zemlje u roku od nekoliko nedjelja od početka pandemije COVID-19.

Projekt je postigao značajan uspjeh u pogledu broja i rezultata. Neke primjetne postignute ciljeve uključuju stvaranje preko 4500 video lekcija, koje su pregledane oko sedam miliona puta, kao i razvoj otprilike 800 aktivnosti zasnovanih na igri koje pomažu djeci uzrasta od 3 do 10 godina da nauče kompleksne obrazovne koncepte dok unaprjeđuju svoje socijalno-emocionalne vještine. Projekat je takođe privukao preko 25.000 registrovanih članova EDUINO zajednice.

Evropska unija je prepoznala uticaj i potencijal EDUINA i podržala je projekat postajući partner. EU je finansirala seriju vebinara EDUINO, koja pruža interaktivne događaje u kojima učesnici prate predavanja u trajanju od 60 do 90 minuta o inovativnim i naprednim temama u oblasti obrazovanja kroz primjere dobre prakse i savjete praktičara ili stručnjaka. Prema Aleksandru, serija vebinara EDUINO bila je veliki uspjeh, sa ukupno 42 vebinara koji su do sada održani i prosječno 1800 učesnika po događaju. “Ovi serijali vebinara finansirani od strane EU direktno su podržali profesionalni razvoj najmanje 5000 edukatora u Sjevernoj Makedoniji”, dodaje.

Vebinari su osmišljeni kao prilika za učesnike da postavljaju pitanja i konsultuju se sa predavačima o raznim oblicima, metodama, tehnikama i instrumentima za sprovođenje procesa učenja i nastave u modernom obrazovanju. Danas, serija vebinara EDUINO je jedan od najprepoznatljivijih onlajn resursa za sticanje vještina u oblasti obrazovanja i, prema statistikama SmartUp-a, najgledaniji onlajn vebinari u zemlji.

 

Osnaživanje osoba s invaliditetom u Crnoj Gori

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Od medicinskih do prava zasnovanih procjena: Nova era za procjenu invalidnosti u Crnoj Gori.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da oko 10% svjetske populacije ima neki oblik invaliditeta. Ova statistika se takođe odražava i u Crnoj Gori, gdje podaci iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine koji je sproveo Monstat ukazuju da 11% stanovništva Crne Gore, što je ekvivalentno 68.064 osobe, ima izazove u svakodnevnim aktivnostima zbog dugotrajne bolesti, invaliditeta ili starosti. Ove osobe se suočavaju sa teškoćama u obavljanju osnovnih dnevnih zadataka ili učešću u raznim aktivnostima. Upravo tokom tog popisa prvi put su prikupljeni podaci o postojanju takvih poteškoća u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti.

Proces procjene i utvrđivanja invalidnosti je zvanična procedura koja je neophodna za utvrđivanje prava na usluge, proizvode ili beneficije. Ona služi kao vrata kroz koja pojedinci koji traže podršku vezanu za invaliditet, bilo da je ona obezbijeđena javno ili privatno, moraju proći. U Crnoj Gori, sistem procjene i utvrđivanja invalidnosti karakteriše složenost, decentralizacija, nedostatak koordinacije i oslanjanje na zastarjeli medicinski model. Da bi se riješio ovaj problem, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sarađuje sa crnogorskim vlastima i dobija podršku Evropske unije kako bi donijeli pozitivne promjene u ovoj oblasti.

“Uživam u radu sa mašinama. Pravimo kutije, korpe i magnete. Siječemo i sklapamo ih. To je prijatno radno okruženje; osjećam se kao kod kuće.”

Ismar Ramović, vrijedan i vedar radnik iz Tuzi, je neko koga svaki poslodavac želi imati u svom timu, kako ga opisuje njegov poslodavac Nebojša Milikić. Nakon završetka obrazovanja, Ismar je strpljivo čekao skoro tri godine pre nego što je pronašao zaposlenje. Danas je jedan od deset osoba sa invaliditetom koje rade u kompaniji, gdje se specijalizovao za izradu suvenira. “Uživam u radu sa mašinama. Pravimo kutije, korpe i magnete. Siječemo ih i sklapano. To je prijatno radno okruženje; osjećam se kao kod kuće”, kaže Ismar.

Da bi ostvario svoje pravo na rad, Ismar je morao proći kroz dugotrajne i složene procedure, slično kao i ostali sa invaliditetom. Pored medicinske procjene, Ismar se takođe suočio sa još dvije komisije za procjenu invalidnosti. “Sastanci sa tim komisijama me čine anksioznim. Brinem jer nisam siguran da li će odobriti moju nadoknadu”, izražava svoje brige.

Uz podršku projekta “Reforma nacionalnog sistema procjene invalidnosti”, koji finansira EU, a sprovodi UNDP u saradnji sa crnogorskom vladom i nevladinim organizacijama, uspostavlja se centralizovani proces procjene invalidnosti i potreba svih osoba sa invaliditetom. Ova reforma ima za cilj pojednostavljenje postupaka i eliminaciju preko 30 različitih komisija.

Osnovni cilj ove reforme je olakšavanje ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom na pravedniji način. Medicinski model će biti zamijenjen modelom procjene invalidnosti zasnovanim na ljudskim pravima. Kao rezultat toga, preko 50.000 osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori će lakše ostvarivati svoja prava, uz značajno smanjenje administrativnih postupaka.

“Volio bih da mogu sve administrativne procedure završiti na jednom mjestu, bez čekanja. Nisam ljubitelj gužvi i čekanja.”

O projektu:

Specifični cilj projekta “Reforma nacionalnog sistema procjene invalidnosti”, koji finansira EU, jeste reforma nacionalnog sistema procjene i utvrđivanja invalidnosti. Reforma će omogućiti osobama sa invaliditetom da uživaju fer tretman, lakši i jednak pristup svim socijalnim sigurnosnim pravima i bolje izglede za socijalnu inkluziju. Projekat ima za cilj postizanje sljedećih rezultata: razvoj i usvajanje novih standardizovanih, ujedinjenih, nacionalnih kriterijuma za procjenu invalidnosti zasnovanih na funkcionalnostima/sposobnostima, kao i institucionalnu preraspodjelu resursa – smanjenje trenutnih 26 komisija (sa oko 120 plaćenih stručnih saradnika) na jednu jedinstvenu komisiju.

U Crnoj Gori, osobe sa intelektualnim invaliditetom često se suočavaju s nedostatkom razumijevanja, podrške i prihvatanja od strane društva. Međutim, Ismarovo iskustvo je drugačije. “Družim se sa kolegama na poslu, često zajedno idemo na kafu. Ponekad čak igramo fudbal ili košarku”, dodaje on.

Prema svom poslodavcu, Nebojši, Ismar je ostvario značajan napredak i postao neizostavan dio tima. “Kroz svoj rad i dostignuća, on doprinosi ne samo sebi i našoj kompaniji, već i društvu u cjelini. Doprinosi preostalih 15 zaposlenih ne mogu se mjeriti sa doprinosima koje pružaju Ismar i ostale osobe sa invaliditetom koje rade ovdje”, izjavljuje Nebojša.

Vlada pruža pogodnosti poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, uključujući subvencije zarade i sredstva za prilagođavanje radnog mjesta. “Važno je prilagoditi zadatke njihovim sposobnostima, a uspjeh je zagarantovan. Podstičem sve poslodavce da slijede moj primer i zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Uvjeren sam da neće zažaliti”, ohrabruje Nebojša.

Otvoren poziv za nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2023. sada prima prijave. Još jednom, prestižna nagrada slavi najbolje istraživačke priče objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini i otvorena je za novinare sa Zapadnog Balkana i Turske.  
Ove godine, kao i nacionalne nagrade, Nagrada EU uvodi regionalnu nagradu za najbolje priče iz čitavog regiona na osnovu jasno definisanih kriterijuma. Ova nova kategorija je uzbudljiv razvoj koji će podstaći novinare da razmišljaju izvan nacionalnih granica i da se pozabave pitanjima koja utiču na cijeli region.  
Godišnji fond nagrada za svaku od zemalja je 10.000 eura, a nagradni fond za regionalne nagrade je takođe 10.000 eura. Biraju se tri najbolje priče godine, a iznos za nacionalne i regionalne nagrade je 5.000 eura (prvo mjesto), 3.000 (drugo) i 2.000 (treće).  
Priče koje mogu biti nominovane treba da doprinesu slobodi izražavanja, vladavini prava i transparentnosti. Trebalo bi da pokrivaju različite teme koje utiču na nacionalnu i regionalnu ekonomiju, izazove procesa evropskih integracija zemalja i pitanja kao što su organizovani kriminal, korupcija, porast ekstremizma, različiti oblici stranog uticaja, kršenja ljudskih prava, uključujući ona u digitalnoj sferi, kao i druge teme sa kojima inače javnost ne bi bila upoznata.  
Prijave mogu biti nominovane za nacionalnu ili regionalnu nagradu, ili za obije, a ova mogućnost se nudi kroz sam obrazac za prijavu. Dodatno, jedan kandidat se može prijaviti na konkurs sa više priča.  
Dobitnici nacionalnih nagrada u regionu Zapadnog Balkana i Turske automatski postaju kandidati za regionalnu nagradu EU za istraživačko novinarstvo, ako je to u njihovoj prijavi. Žiri za dodjelu nacionalnih i regionalnih nagrada čine domaći i međunarodni medijski stručnjaci, urednici, članovi akademske zajednice i zaslužni novinari.

YEAs na Danu Evrope 2023 u Briselu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Mladi evropski ambasadori (YEA) sa Zapadnog Balkana pozvani su da učestvuju na ovogodišnjoj proslavi Dana Evrope u Briselu, Belgija, zajedno sa drugim YEA iz istočnog i južnog susjedstva EU. Ukupno dvanaest mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana imalo je priliku da komunicira sa svojim vršnjacima i zvaničnicima iz EU i susjednih regiona, kao i da učestvuje u raznim događajima.

 

YEA su se uključili u diskusije sa različitim jedinicama u okviru Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), što im je omogućilo da steknu uvid u projekte i oblasti fokusa u okviru DG NEAR. Štaviše, imali su priliku da se sretnu sa kolegama YEA iz istočnog i južnog susjedstva EU. Pored toga, posjetili su Univerzitet “College of Europe” u Brižu, gdje su razgovarali sa rektorkom univerziteta, gospođom Federikom Mogerini, o ulozi mladih i akademske zajednice. Posljednjeg dana aktivnosti, organizovali su niz raznovrsnih događaja tokom Dana otvorenih vrata u Berlaimontu, prikazujući region Zapadnog Balkana na kreativan način.

MADE OF US kampanja danas stiže u Bosnu i Hercegovinu

Written by WeBalkans on . Posted in News.

“Made of Us – putovanje EU – Zapadni Balkan” kampanja, koju finansira EU i koju vam donosi WeBalkans, nastavlja se ove sedmice u Bosni i Hercegovini. Ova kampanja podizanja svijesti ima za cilj da promoviše pozitivnu sliku o EU ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. Njeni protagonisti su 12 mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana koji putuju po regionu u parovima. Svaki od parova usput dijeli svoja iskustva kreirajući sopstveni onlajn sadržaj.

 

EU u Bosni i Hercegovini danas je bila domaćin medijskog ručka na kojem je najavljen početak putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Aurelie Valtat, vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije EU u BiH i Patrik Turosik, zamjenik šefa misije i konzul, Ambasade Slovačke u Bosni i Hercegovini, poželjeli su dobrodošlicu vlogerima i pohvalili ih za doprinos promociji EU i Bosne i Hercegovine.

 

Vlogeri Miloš Kuzmanović (@miloskuzmanov1c) iz Bosne i Hercegovine i Simona Gavalcova (@vecinko) iz Slovačke danas su krenuli na put. Oni će biti na putu ukupno sedam dana između 9. i 15. maja, prikazujući najbolje iz Bosne i Hercegovine, kao i ulaganja EU u regionu. Oni će posjetiti različite lokacije, uključujući istorijski grad Travnik, projekte vezane za ljudska prava i turistička preduzeća koja podržava EU. Oni će posjetiti Muzej ratnog djetinjstva koji je nagrađen od strane EU, muzej koji je isključivo posvećen iskustvu odrastanja pogođenog ratom, a među projektima koje finansira EU, staru željezničku stazu, projekat koji uključuje uspostavljanje biciklističke staze na trasi stare željeznice i rafting kamp Encijan koji se nalazi u rijeci Tari, jednoj od najljepših rijeka na Zapadnom Balkanu.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastaviće se do 30. maja, pri čemu se svake nedelje fokusira na jednog od partnera WB6. Vlogeri će posjetiti ukupno 18 projekata koje podržava EU, proputovati više od 6000 km i usput sresti zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera će snimiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i kanale društvenih medija, prevodeći putovanje u visokokvalitetne društvene medije i veb sadržaj, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani na kanalima WeBalkans-a.

 

Ne propustite najvažnije trenutke ovog uzbudljivog putovanja – počnite da pratite WeBalkans i 12 vlogera iz EU i Zapadnog Balkana na instagramu odmah!

Revitalizacija čuvene venecijanske kule u Albaniji

Written by WeBalkans on . Posted in Stories.

Projekat finansiran od strane EU-a pretvara venecijansku kulu u Multimedijalni interpretacijski centar.

Venecijanska kula je izvanredna istorijska odbrambena građevina koja se nalazi u Draču, Albanija. Ona čini dio vizantijske tvrđave Drač, koja je bila poznata kao jedna od najmoćnijih tvrđava na zapadnoj obali Jadranskog mora. Trenutna tvrđava potiče iz najranijih građevinskih kampanja vizantijskog cara Anastazija I (491–518), koji je bio porijeklom iz Drača, takođe poznatog kao antički Dyrachium. Venecijanska kula, izgrađena tokom 15. vijeka, podignuta je na ostacima vizantijske kule i bila je opremljena topovima radi odbrane grada od pomorskih napada. Kula je bila specifično projektovana za artiljeriju i funkcioniše kao važna opservaciona tačka za okolinu.

Ovaj veličanstveni spomenik kulturne baštine i simbol grada pretrpio je oštećenja u zemljotresu 2019. godine, ali je nakon toga prošao proces restauracije uz podršku projekta EU4Culture. Projekat je finansirala EU, a sprovodio ga je UNOPS u bliskoj saradnji sa Ministarstvom kulture Albanije. Radovi na restauraciji, koji su uključivali multimedijalnu opremu, bili su planirani u iznosu od 700.000 eura. Dodatnih 300.000 eura uloženo je u razvoj multimedijalnog sadržaja.

“Na ovom spomeniku nije bilo intervencije godinama, a oštećenja izazvana zemljotresom su dodatno pogoršala situaciju. Bez ove intervencije koja je realizovana uz podršku EU-a, spomenik bi bio ozbiljno ugrožen.”

Alban Ramohitaj, direktor Centra muzeja Durres, objašnjava da je zemljotres iz 2019. godine prouzrokovao značajna oštećenja na venecijanskoj kuli, kako na enterijeru, tako i na eksterijeru zgrade. “Na ovom spomeniku nije bilo intervencije godinama, a oštećenja izazvana zemljotresom su dodatno pogoršala situaciju. Bez ove intervencije koja je realizovana uz podršku EU-a, spomenik bi bio ozbiljno ugrožen,” kaže Alban.

Lejla Hadžić, savjetnica za kulturnu baštinu na projektu EU4Culture, ističe da iako nije bilo većih strukturnih problema sa kulom, bilo je neophodno izvršiti konzervatorske radove. “Uklonili smo sve dodatke koji su bili napravljeni od neodgovarajućih materijala ili materijala koji nisu bili kompatibilni sa istorijskim tkivom i zamenili ih materijalima koji su kompatibilni i više odgovaraju vokabularu tradicionalnih materijala i tehnika koje su korišćene prilikom prvobitne izgradnje kule,” kaže Lejla.

Pored konzervatorskih radova, projekat EU4Culture takođe je doprinio promociji i tehnološkom napretku kule. Zahvaljujući podršci ovog projekta, venecijanska kula pretvorena je u centar interpretacije nasljeđa najnovije generacije. Ovaj centar posjetiocima pruža mogućnost istraživanja istorijskih događaja i mjesta kroz različite digitalne i multimedijalne alate, poput VR naočara, digitalnih periskopa, multimedijalnih projekcija u kupoli i drugih aktivnosti koje kombinuju zabavu sa dubljim uvidom u drevnu istoriju grada.

“Međutim, kada se pravilno koriste, obnovljeni spomenici ne samo da ostaju dobro održavani, već takođe služe kao generatori prihoda za sektor kulturne baštine.”

O projektu

Projekat EU4Culture finansira Evropska unija (EU) i sprovodi ga Kancelarija Ujedinjenih nacija za usluge projekata (UNOPS) u bliskom partnerstvu sa Ministarstvom kulture Albanije. Fokusira se na obnovu i revitalizaciju značajnih lokaliteta kulturne baštine oštećenih zemljotresom i predstavlja jedan od najvećih programa za kulturnu baštinu finansiranih od strane Evropske unije sa ukupnim budžetom od 40 miliona eura.

Međutim, prema mišljenju stručnjaka za konzervaciju, ključno je da obnovljene građevine budu iskorišćene kako bi se osiguralo njihovo održavanje. U zemljama gdje su kulturni budžeti ograničeni, zapušteni spomenici su skloni propadanju zbog nedovoljnog održavanja. “Međutim, kada se pravilno koriste, obnovljeni spomenici ne samo da ostaju dobro održavani, već takođe služe kao generatori prihoda za sektor kulturne baštine”, kaže Lejla.

Lejla dalje objašnjava da prije obnove, ulaznice za posjetu Venecijanskoj kuli nisu bile dostupne. Međutim, od trenutka intervencija, sva tri lokaliteta podržana projektom EU4Culture u Draču – Hamam, Arheološki muzej i Venecijanska kula – uvode ulaznice za posjetioce, čime se direktno doprinosi kulturnom budžetu.

Objavljeni dobitnici Nagrade EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj za 2023.

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Evropska komisija je 27. aprila proglasila 14 dobitnika pete nagrade EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj. Ovogodišnja nagrada priznaje dostignuća koja promovišu dimenziju inkluzije Roma u Digitalnoj agendi i zelenoj ekonomiji. Ceremonija dodjele nagrada održana je u okviru Nedjelje Roma u EU 2023. (24-27. april 2023.) čiji je domaćin Evropski parlament.

 

Oliver Varhelji, komesar za susjedstvo i proširenje, rekao je: „Čestitam svim dobitnicima na njihovom sjajnom radu! Nadam se da će ova nagrada pomoći da prošire svoje važne aktivnosti, kako bi inspirisali i druge aktere koji žele da promijene romsku zajednicu na bolje.

 

Pokrenuta prije skoro 10 godina, Nagrada EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj ima za cilj da istakne značaj integracije Roma u procesu proširenja EU i da pokaže odlučnost i posvećenost EU poboljšanju socijalne uključenosti Roma u društvo i da obezbijedi opipljive rezultate na terenu.

 

Ovom nagradom EU prepoznaje sve napore i opipljive rezultate da se Romi osnaže da ostvare svoj puni potencijal kao punopravni članovi društava u kojima žive i rade. U fokusu ovogodišnjeg izdanja bilo je uključivanje Roma u digitalnu agendu i zelenu ekonomiju, koje predstavljaju nove mogućnosti za unaprijeđenje položaja ugroženih Romkinja i Roma i mladih Roma u regionu u budućnosti. Na dinamiku inkluzije Roma utiče napredak društva, uključujući i oblast digitalne agende i zelene ekonomije i moramo biti sigurni da Romi neće zaostati. Zbog toga je, da bismo napredovali u poboljšanju uslova života Roma i njihovog učešća, važno izgraditi snažne mjere koje će odgovoriti na ove izazove, pružanjem mogućnosti da se olakša pristup obrazovanju i zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama i dobre mobilizacije zajednice.

 

Pobjedničke organizacije civilnog društva dobile su novčanu nagradu od 7.500 eura za prvu nagradu i 4.500 eura za drugu nagradu. Dok su pobjednici iz privatnog i javnog sektora dobili nenovčane nagrade. Svi pobjednici su nagrađeni studijskom posjetom u Briselu, peharom i nagradnim sertifikatom.

Kampanja MADE OF US danas stiže u Sjevernu Makedoniju

Written by WeBalkans on . Posted in News.

Kampanja „Made of Us– Putovanje EU-Zapadni Balkan“, koju finansira Evropska unija i koju vam donosi WeBalkans, ove nedjelje je stigla u Sjevernu Makedoniju. Ova kampanja podizanja svijesti ima za cilj da promoviše pozitivnu sliku o EU ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. Protagonisti su 12 mladih vlogera iz EU i Zapadnog Balkana koji putuju po regionu u parovima. Svaki od parova usput dijeli svoja iskustva kreirajući sopstveni onlajn sadržaj.

 

Delegacija EU u Sjevernoj Makedoniji danas je bila domaćin medijskog ručka kako bi najavila početak putovanja u Sjevernu Makedoniju. Dejvid Gir, ambasador EU u Sjevernoj Makedoniji, poželio je dobrodošlicu vlogerima i pohvalio ih za njihov doprinos promociji EU i Sjeverne Makedonije.

 

Vlogeri, Elena Vasilevska (@vasilevska_elena) iz Sjeverne Makedonije i Nik Van Put (@traveltover) iz Belgije, danas su krenuli na svoje putovanje. Oni će biti na putu ukupno sedam dana između 2. i 8. maja, pokazujući najbolje od Sjeverne Makedonije, kao i ulaganja EU u regionu. Oni će posjetiti različite lokacije, uključujući istorijski grad Ohrid, inovativne projekte i turistička preduzeća koja podržava EU. Među projektima koje finansira EU koje će posjetiti su Avanturistički park Skoplje, projekat koji Skopljanima omogućava avanturističku zabavu, i izviđački kamp Struga, poznati kamp za odmor u blizini grada Struge, kao i Herakla Bitolja, jedan od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Sjevernoj Makedoniji.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastaviće se do 30. maja, pri čemu se svake nedjelje fokusira na jednog od partnera WB6. Vlogeri će pokriti ukupno 18 projekata koje podržava EU, 6000 km automobilom, i usput će se susresti sa zanimljivim i inspirativnim lokalnim ličnostima, sve vrijeme pokazujući prirodne pejzaže, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera će snimiti svoja iskustva koristeći sopstvenu opremu i kanale društvenih medija, prevodeći putovanje u visokokvalitetni sadržaj za društvene medije i veb, fotografije i video zapise, koji će biti distribuirani na kanalima WeBalkansa.