Skip to main content

Area of Cooperation: Climate action

Ispod valova Jadrana: EU podržava razvoj morskih tehnologija na Zapadnom Balkanu

Written on . Posted in Priče.

Imagine being able to check the sea the way we check the weather! Not occasionally, but every day, in real time. That’s the simple idea behind MONUSEN (Montenegrin Centre for Underwater Sensor Networks), an EU-supported project helping Montenegro build the skills and technology to monitor the underwater world more safely, faster, and more accurately.

For the European Union, excellence in science and the exchange of knowledge are of paramount importance. This is why, through a range of programmes and projects, it actively promotes cooperation among Member States and candidate countries. In this context, the MONUSEN project (MONtenegrin Centre for Underwater SENsor Networks), dedicated to underwater sensor networks, has recently been supported through the Horizon Europe Twinning programme. The project was implemented by the University of Montenegro in cooperation with the Faculty of Electrical Engineering and Computing of the University of Zagreb, Newcastle University, and the Italian National Research Council, all of which are leading European research institutions in the fields of underwater communications and marine robotics.

“MONUSEN is a project focused on research into underwater sensor networks and advanced marine monitoring. Its main objective was to develop knowledge, methodologies and practical competences for modern underwater monitoring and to embed them sustainably into our work through training, joint research activities and the adoption of contemporary research practices”, says Igor Radusinović from the Faculty of Electrical Engineering at the University of Montenegro.

Underwater sensor networks (USNs) are important because they enable the collection of oceanographic data, pollution monitoring, exploration of natural underwater resources, disaster prevention, assisted navigation and the application of tactical surveillance. Their use is expanding globally, as they allow for long-term monitoring of marine environments without the continuous presence of personnel in the field, while data are delivered regularly, enabling rapid responses and informed decision-making.

Radusinović explains that this work is relevant to all those engaged in technologies serving marine environments – from environmental protection and biodiversity conservation, through the development of the blue economy, to maritime safety and security.

“The sea is vast, dynamic and often difficult to access, and traditional monitoring based on occasional measurements and short-term field surveys is increasingly insufficient for tracking the impacts of climate change, the pressures of tourism and maritime traffic, the needs of aquaculture, as well as for the timely detection of incidents, unusual activities and sudden environmental changes. The capacities developed through this project remain a lasting asset for students and early-career researchers, for institutions that rely on data in coastal and marine resource management, and for industry seeking new services and solutions within the blue economy.”, Radusinović explains.

Nikola Mišković from the FEEC in Zagreb says that the project is exceptionally important because it aims to reduce disparities in research excellence between the University of Montenegro (UoM) and leading European institutions in the field of underwater sensor networks.

“It has enabled students and researchers at the UoM to work with state-of-the-art equipment and leading experts, while the greatest benefits are realised by end users in the fields of marine biology, archaeology, security and environmental protection, as the project develops tools for more effective monitoring of the Adriatic Sea. We became involved because of the scientific challenges associated with coordinated navigation and communication constraints underwater, as well as for reasons of strategic networking”, Mišković says, emphasising that this cooperation builds on a long-standing partnership.

Radusinović and Mišković, who worked on the project alongside Jeff Neasham from Newcastle University and Massimo Caccia from the National Research Council of Italy in Genoa, agree that the project activities would have been impossible to carry out without EU support.

“Participation in the Horizon Europe programme has given us credibility and placed us on the map of European researchers. Without the Twinning programme, we might have carried out a small-scale experiment, but we would not have been able to build the sustainable research capacity that we now possess”, Radusinović says.

Mišković explains that the Twinning programme is designed to connect expertise from leading EU institutions with the potential of developing countries.

“Collaboration with colleagues from Montenegro, Italy and the United Kingdom enables the integration of knowledge from robotics, telecommunications and artificial intelligence under the specific conditions of the Adriatic Sea. This requires substantial funding for mobility and joint experimental campaigns, which national funding schemes rarely support. Without EU funding, it would be impossible to bring together such a consortium of top-level experts working jointly to reduce the scientific gap within Europe”, Mišković concludes.

Cooperation among the partners continues through a range of activities, some of which will have a commercial dimension.

“We now have a well-coordinated team, tangible results and experience gained through training, exchanges and joint experiments. This means that we are entering new project applications far better prepared and with a clearer vision of what we want to develop”, Radusinović says.

Horizon Europe Twinning is a programme aimed at strengthening scientific excellence and institutional networking by linking organisations from less developed countries with at least two leading European research centres. Its primary focus is development of skills through cooperation. It forms part of the Horizon Europe ‘Widening Excellence’ framework and has a budget of €264.5 million. The programme’s objectives include enhancing research capacities, facilitating knowledge exchange and increasing participation in EU-funded projects through institutional partnerships and stronger networking activities.

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za projekte usmjerene na jačanje regionalne saradnje i regionalne kohezije u regionu zapadno-balkanske šestorke, sa tri glavna područja intervencije – kulturološka saradnja, obrazovanje i naučna razmjena i održivi razvoj, dokazao je važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju pitanja koja pomažu organizacijama i pojedincima da unaprijede živote u ovom regionu.  

 

Uz podršku ovog poziva, različite inicijative bavile su se problemima od klimatskih vanrednih situacija do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih zanatskih proizvoda, uključujući ciljane lokalne intervencije uz promovisanje ekonomskog osnaživanja žena. 

 

Sa novim pozivom WBF i EU koji se nazire, donosimo priče o uspjehu udruženja Prijatelji Korče (Friends of Korça Association) iz Albanije i organizacije Jednakost (Equality) sa Kosova o implementaciji regionalnih projekata.  

 

Solarna energija za građane Zapadnog Balkana 

 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije okupilo se oko jedne misije: borba sa klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu i promovisanje benefita korištenja solarne energije. Predvođen udruženjem Prijatelji Korče iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere kao što su Balkanska WASH mreža (BWN) iz Severne Makedonije, Centar za održivi razvoj zajednice iz Severne Makedonije, Fond za inovacije Crne Gore, MSJA iz Crne Gore zajedno sa Eko ambasadorima za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i udruženja poput Albanskog udruženja za obnovljivu energiju i Univerzitet u Korči iz Albanije. Ovi partneri su kreirali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da angažuje zainteresovane strane od institucionalnog do grasrut nivoa da zagovaraju i promovišu najbolje prakse samoproizvođača solarne energije.  

Razmjena informacija i znanja o zakonodavstvu, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za postavljanje temelja za veliko zagovaračko i edukativno djelovanje mreže u svim zastupljenim zemljama.  

„Danas je solarna energija fascinantna prilika za građane, zajednice i mala preduzeća. Evropska unija je odobrila veoma važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Jednostavno moramo usvojiti što prije ovo zakonodavstvo i programe u našim zemljama, kako bismo obezbijedili čistu energiju, pristupačnu energiju za građane, zapošljavanje i prihode za lokalnu ekonomiju”, rekao je Gjergji Gjinko, predsjednik udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane Zapadnog Balkana. 

Svaki od stručnjaka uključenih u projekat iz svih partnerskih organizacija su upotpunili projekat svojom stručnošću, varirajući od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za žensko liderstvo u održivoj energiji i rodno pravednih održivih energetskih usluga za nepovezana područja s niskim prihodima, uz nisku cijenu, do artikulisanja pitanja klimatskih hitnih situacija na akademskom nivou.  

Projekat je iznjedrio četiri državna izvještaja (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će građanima služiti kao informacija o zakonodavstvu, mogućnostima i koristima korišćenja solarne energije i u svrhu zagovaranja na nivou kreiranja politike. Veb-sajt kreiran u okviru projekta odražava osjećaj misije partnera i osigurava dugovječnost projektnih rezultata, širi doseg kao i nastavak misije partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz tradicionalne zanatske proizvode 

„Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski Bazar Rukotvorina i centrom Žene u javnim uslugama u cilju promocije žena sa Kosova, Albanije i Srbije u našem regionu i pružanja podrške zaštiti i razvoju starih zanata. Htjeli smo da pokažemo i sačuvamo od zaborava sve ono što su vrijedne žene našeg društva nekada radile, i da našem regionu predstavimo sve specifičnosti naše tradicije koje će se raditi i očuvati u budućnosti“, kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena, na Kosovu, koja se zalaže za promociju bošnjačke zajednice i povećanje uticaja na javni, politički i kulturni život preko osnaživanja, prije svega žena i mladih u zaštiti ljudskih prava putem raznih oblika obrazovanja, volonterstva, kao i jačanjem uloge žena i mladih u društvu. 

Sa ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih zanatskih proizvoda, uključujući ciljane lokalne intervencije uz promovisanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je započeo terenskim radom u Prizrenu u različitim selima i zajednicama i posejtama ženama koje izrađuju tradicionalne zanatske proizvode, preduzećima koja vode žene, i samozaposlenim ženama. Uslijedile su dvije radionice organizovane sa ženama učesnicama iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje zanatskih proizvoda, a druga na izradu biznis plana i privlačenje investicija. Regionalna konferencija održana u Draču, Albaniji, sa tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, fokusirala se na regionalnu promociju zanatskih proizvoda i nematerijalnog kulturnog nasljeđa žena.  

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani, Albaniji, osnovan od strane vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Njegovo osnivanje, kao sveobuhvatne inicijative u regionalnom vlasništvu, smatra se jasnim znakom novog duha saradnje koji pušta korijene na Balkanu. WBF ima za cilj promovisanje saradnje i zajedničkih vrijednosti građana, civilnog društva i međuljudskih odnosa, obezbjeđivanjem finansija za male i srednje projekte, u sljedećim ključnim oblastima.

„Podrška Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da promovišemo i ojačamo regionalnu saradnju“, rekla je gđa Osmani, ističući učešće žena sa Kosova, Albanije i Srbije u projektu, kao i raznolikost njihovog etniciteta i pozadina, „Dio projektnih aktivnosti su bile žene i mlade djevojke različitih etničkih grupa, od 20 do 65 godina poseduju veštine tradicionalnih zanata i koje žele ili pokrenuti startap inicijative ili se samozaposliti. To su bile samohrane majke, udovice, udate, neudate žene različitog nivoa obrazovanja, zanimanja i interesovanja sa Kosova, iz Albanije i Srbije i iz različitih zajednica kao što su albanska, srpska, bošnjačka, turska i romska, tačnije starije žene”, dodala je.  

 

Priče žena uključenih u projekat predstavljene su u ovom dokumentarcu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i partnera.  

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written on . Posted in Priče.

Inicijativa EU4Green je više od samo projekta — to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u jedan centar održivosti i inovacija. Od borbe protiv zagađenja do podsticanja zelenih vještina i obrazovanja, EU4Green popločava put čistijoj, zdravijoj budućnosti dok u isto vrijeme stvara zelena radna mjesta i jača vezu s EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa ​​čini vidljivu razliku u cijelom regionu.  Inicijativa EU4Green preuzima značajne korake u promovisanju održivosti životne sredine širom Zapadnog Balkana. Jedan od primjera je serija podkastova „Zeleni podkast Zapadnog Balkana” („Western Balkans GreenCast“), serijal podkasta koji ispituje važna pitanja životne sredine i strategije za zelenu tranziciju u regionu i EU. Ovaj serijal sadrži intervjue sa stručnjacima, studije slučaja iz stvarnog života i dubinske diskusije koje imaju u cilju inspirisati i edukovati slušaoce o održivim praksama i rješenjima za zdraviju planetu.  Prva epizoda, „Voda: svakodnevna potreba“, stavlja fokus na očuvanje vode, što je kritično pitanje za Zapadni Balkan i EU. Gosti su profesor Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za sanaciju voda iz Agencije za životnu sredinu Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenja voda, zašto je važno zaštititi vodne resurse, kao i o strategijama za obezbeđivanje održive budućnosti vode. Ističu uobičajene zabune, objašnjavajući da se pitanja vode odnose na kvalitet koliko i na kvantitet. Takođe razgovaraju o potrebi za boljim sistemima monitoringa, problemima sa zastarjelim postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, te zagađenju uzrokovanom industrijom i poljoprivredom. Epizoda naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnom regionalnom saradnjom i efikasnim sprovođenjem ekoloških regulativa.  Ovaj serijal podkasta ilustruje posvećenost EU4Green transparentnosti i angažovanju javnosti, naglašavajući vidljive ekološke uspjehe i podstičući optimizam kod građana uz promociju odgovornosti u vladavini. Predstavljanjem rezultata kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green slavi napredak regionalnih i lokalnih napora u sprovođenju mjera i reformi u skladu sa direktivama Zelene agende. Ovaj pristup ne samo da pokazuje pozitivan uticaj udruženih napora na životnu sredinu i društvo, već i olakšava razmjenu znanja među zainteresovanim stranama, inspirišući druge ekonomije da repliciraju uspješne strategije.    EU4Green nastavlja da kroz takve inicijative podržava region Zapadnog Balkana na putu ka zelenijoj i održivijoj budućnosti, u skladu sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više uviđaja možete pogledati prve epizode „Zelenog podkasta Zapadnog Balkana” ovdje: EU4Green Transboundary Podcast    O projektu:  Projekat EU4Green podržava Zapadni Balkan – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju u implementaciji „Zelene agende za Zapadni Balkan“, u ozelenjavanju njihovih ekonomija uz konsultacije sa svim relevantnim partnerima i u poboljšanju monitoringa i izvještavanja.  EU4Green će pomoći regionu da: 
  • pređe na cirkularnu ekonomiju; 
  • prati i umanji zagađivače u vazduhu, vodi i počvi; 
  • učini poljoprivredu održivijom i otpornijom na klimu; 
  • održi biodiverzitet; 
  • pruži ad hoc podršku politika na visokom nivou; 
  • ojača praćenje i izvještavanje o Zelenoj agendi; 
  • poboljša razumijevanje Zelene agende kroz komunikacijske aktivnosti; 
  • ojača zeleno obrazovanje; 
  • uključi civilno društvo i druge zainteresovane strane; 
  • podstakne finansiranje zelene tranzicije.

Raditi sa prirodom, ne protiv nje

Written on . Posted in Priče.

Održivo upravljanje šumama za očuvanje egzistencije i zaštitu životne sredine. Rahim Zekiri, sada predsjednik Udruženja proizvođača drvenog uglja u Labljanima, Novom Brdu, radi sa drvećem i šumama više od 35 godina. Odrastajući u planinskom području, veza sa planinom mu je i duhovna i ekonomska. On, kao i više od 20 porodica u selu, iznašli su načine da svoju okolinu pretvore u izvor prihoda. Uprkos nedostatku formalnog obrazovanja, oduvijek je sanjao da radi u šumarstvu, kako on kaže „Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, međutim, zbog nedostatka odgovarajućeg obrazovanja, moj san se nikada nije ispunio“. Godine 2015., na sopstvenu inicijativu, g. Zekiri je započeo, kako on kaže, „čišćenje šuma”, što je metod sakupljanja skresanih grana i mrtvog drveta, koje se koriste za proizvodnju drvenog uglja, koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve ovo vrijeme, sa misijom da koristi šumu, a da je ne ošteti, imao je jednu želju, da mu stručna osoba procijeni oštećuje li šumu ili ne. Tako je stupio u kontakt sa lokalnim vlastima i prije svega sa timom projekta „Podrška jačanju održivog i višenamenskog upravljanja šumama za poboljšanje života na selu i rješavanje klimatskih promijena na Kosovu“, koji finansira EU, kroz koji namjerava da okupi sve ostale porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja, te da sarađuju sa državnim organima na čišćenju ne samo privatnih, već i javnih šuma.    Društvene inicijative poput njegove, u mjestima gdje se „mnoge porodice oslanjaju na socijalnu pomoć i brinu da će ih formalna regulativa poput ove spriječiti u poslu“, uvijek su izazov. Međutim, Rahim je uvjeren da je zajednički rad zarad čistijih i zdravijih šuma, uz njihovo dobro iskorištavanje, koristan za sve i on je posvjećen da okupi više lokalaca oko ove inicijative.     Slično kao Rahim u Novom Brdu, Kumrije Kadriu u selu Vrelo, opština Istok, pokušava okupiti žene koje već koriste šumska dobra da bi zaradile, u organizovaniju i održiviju inicijativu. Kumrije vodi Udruženje Melissa, koje je u početku osnovano kao udruženje pčelara, ali su, kako kaže, “ubrzo shvatili potencijal sakupljanja biljaka poput travki i bobica sa planina”. Prihod od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da doprinesu prihodu domaćinstva, pogotovo u regiji gdje su mogućnosti za zaposlenje žena oskudne.    Živeći u području okruženom planinama, Kumriji i njenim prijateljicama bilo je gotovo prirodna stvar sakupljati sirove planinske travke i bobice za kućnu upotrebu. Uvidjevši potencijal ove aktivnosti, počele su da razgledaju mogućnosti da ovo pretoče u profitabilan posao koji će koristiti ženama u regionu. Međutim, do sada su mogle samo sakupljati i sušiti travke i bobice, što im je otežavalo plasiranje svojih proizvoda na tržište. Za Kumrije i njene koleginice, mašina kojom pakuju bilje dodala je značajnu vrijednost njihovim proizvodima i sve je promijenila. 

„Prije smo mogli samo prodavati sirovo bilje, a sada ga možemo osušiti i spakovati, što im povećava tržišnu vrijednost“, rekla je. Sada mogu produžiti da rade šta su radile cijeli život, ali mogu i da zarade od toga.“

  Kumrije Kadriu Kumrije kaže da im je namjera da stvore održivu mrežu sakupljačica koja će im služiti i kao lanac nabavke i otkupljivaće sakupljene travke i bobice od žena koje ih već sakupljaju, po konkurentnoj cijeni kako bi doprinijele konkurentnosti tržišta, od čega će žene u zajednici imati najviše koristi.    Napori Rahima i Kumrije dio su veće inicijative koja ima za cilj da unaprijedi život na selu, dok istovremeno osigurava održivost kosovskih šuma. Projekat koji podržava EU bio je prisutan u više regiona, fokusirajući se na prakse održivog upravljanja šumama, smanjenje nelegalne sječe i promovisanje upotrebe nedrvnih šumskih proizvoda poput bilja koje Kumrije i njene koleginice skupljaju.   Priče poput Kumrijine i Rahimove su samo neke od mnogih uspješnih priča pojedinaca, porodica i zajednica koje su imale direktnu korist od projekta koji je finansirala EU a sproveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] po nazivom „Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama za rješavanje klimatskih promjena i poboljšanje života na selu na Kosovu”.   U skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom, naglašavajući uravnoteženu integraciju ekoloških, društvenih i ekonomskih funkcija šumskih ekosistema, završena su četiri plana upravljanja šumama, korištenjem nove metodologije koja pomjera fokus sa tradicionalnog upravljanja šumama na pristup zasnovan na ekosistemu.    Holistički pristup čini ove planove posebno značajnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, već i za kreatore politika. Ovi planovi sadrže slojevito i opširno znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire usluge ekosistema koje pružaju šume, uključujući očuvanje biodiverziteta, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednice, uključujući nedrvne šumske proizvode. Nova metodologija pripreme planova upravljanja, za koju se očekuje da će je Kosovska agencija šumarstva implementirati u bliskoj budućnosti, označiće značajno poboljšanje prakse upravljanja šumama u zemlji, unaprjeđujući održivost šuma, doprinoseći naporima za ublažavanje klimatskih promjena i promovišući dobrobit lokalnih zajednica.  

„Oduvijek sam volio šumu i sanjao da se profesionalno bavim šumarstvom, ipak, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada mi se san nije ispunio.“

              U okviru programskih aktivnosti, uspješno je pošumljeno 128 hektara šume. Program je takođe naglasio uključenost lokalne zajednice u ove aktivnosti, posebno u okviru pilot jedinica upravljanja. Ovaj angažman je omogućio članovima zajednice praktično iskustvo u tehnikama sađenja, a imali su i finansijske koristi od učešća. Dok izazovi za dobro upravljanje šumama na Kosovu i dalje postoje, nelegalna sječa ostaje jedna od gorućih tema. Zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa – od direktnog rada sa pojedincima koji žive u planinskim područjima, ne samo da ih edukuje kako pravilno koristiti dobra koja nudi planina, već i kako ih pretočiti u profitabilne aktivnosti, pritom mijenjajući kulturu i način razmišljanja o važnosti zdravih i čistih šuma; rad direktno sa institucijama i pojedincima zaduženih za kreiranje politika – program je posvjećen obezbjeđivanju zelenije i zdravije životne sredine za građane Kosova.

EU Čišćenje plaže Prespanskog jezera

Written on . Posted in Vijesti.

U nedjelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na Prespanskom jezeru, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski, započeli su prvu #EUBeachCleanup akciju organizovanu u Sjevernoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa i ove godine će biti organizovana na plaži Slivnica kroz mrežu mladih evropskih ambasadora „Mi Balkans“ koju finansira EU.

 

Inicijativa EU za čišćenje plaža održava se širom svijeta svake treće nedjelje septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizuje Evropska komisija sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Održava se na svim vrstama obala, sa krajnjim ciljem da se podigne svijest o izazovima morskog smeća i plastičnog otpada.

 

Procjenjuje se da će godišnje do 37 miliona tona plastičnog otpada stići u okean do 2040. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali čak i male akcije mogu napraviti veliku razliku. Svaka flaša, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može dovesti do čistije, zdravije planete.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana koji su se pridružili makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina da mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju na događaju koji se organizuje kroz projekat „We Balkans“ koji finansira EU. Ova aktivnost zajednice, koju podržavaju Delegacija Evropske unije, Evropska kuća, kao i opština Resen, podstaći će ljude da očiste plaže Prespanskog jezera od smeća koje ih muči.

Podrška EU pomaže kosovskim MSP-ovima da iskoriste solarne panele i krenu prema pridruživanju EU.

Written on . Posted in Priče.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Iskorištavajući ovaj obilan potencijal i prelazeći na čiste izvore energije, mala i srednja preduzeća (MSP-ovi) na Kosovu su krenula u investicije u obnovljive izvore energije, koje je omogućila Evropska unija (EU), ostvarujući povezane koristi. Osim toga, ove investicije u obnovljive izvore energije ne pomažu samo kompanijama, već takođe otvaraju put Kosovu prema članstvu u EU, što nudi brojne prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put ka usvajanju acquis communautaire-a podrazumijeva značajne regulatorne promjene i nameće značajan finansijski teret preduzećima koja se trude da ispune ove nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije smo imali mjesečni račun za struju od oko 1200 eura. Sada nam je mjesečni trošak oko 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova za energiju.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc u opštini Gnjilane, ostvarilo je značajan napredak u svom sektoru zahvaljujući neumornom posvećenju i radu. Besim Rexhi, menadžer u Forma SHPK, ističe njihov primarni cilj proširenja na lokalna i međunarodna tržišta i privlačenja novih klijenata. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećeni tim i posvećenost kontinuiranoj inovaciji proizvoda i usluga.

Kompanija trenutno zapošljava 70 ljudi, što je značajan porast u odnosu na početni broj od 10-15 zaposlenih. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenti koje se koriste prvenstveno u prevozničkim uslugama, posebno za željezničke i tramvajske usluge, pri čemu je Njemačka njihova glavna destinacija za izvoz.

Kako bi smanjili troškove energije i doprinijeli očuvanju životne sredine, Forma SHPK je uložila u solarne panele putem kredita koji je omogućila Kosovo SME Competitiveness Support Programme EBRD-a. Kao dio ove inicijative, Forma SHPK je takođe dobila dragocjene besplatne tehničke savjete od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat gotovine finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer kompanije, hvali izvanredne rezultate koji proizilaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije smo imali mjesečni račun za struju od oko 1200 eura. Sada nam je mjesečni trošak oko 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova za energiju”, ponosno izjavljuje Rexhi.

“Jedini propust koji imam je što ranije nisam bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli adekvatno zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje ekološki prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje vaše troškove energije, već pruža i ličan osjećaj zadovoljstva, znajući da pozitivno doprinosite našoj planeti.”

O projektu

Program podrške konkurentnosti MSP-ova na Kosovu razvijen je posebno kako bi pomogao privatnim MSP-ovima da ispune nove propise i razumiju zahtjeve za unaprjeđenje u oblastima zaštite životne sredine, zaštite zdravlja i bezbjednosti na radu, i kvaliteta i bezbjednosti proizvoda. Kreditna linija koju je obezbijedila EBRD putem lokalnih partner banaka, zajedno sa grantom od 15% i besplatnom tehničkom podrškom finansiranom od strane Evropske unije, pomaže MSP-ovima da identifikuju svoje investicione potrebe za usklađivanje sa prioritetnim direktivama EU. Besplatni tehnički savjeti, pruženi od strane međunarodnog tima eksperata, pomažu MSP-ovima na Kosovu da pronađu najbolje rješenje za ispunjavanje direktiva EU, postanu konkurentni u trgovini sa partnerima iz EU i povećaju profitabilnost kod kuće kroz ponudu proizvoda i usluga veće kvalitete.

 

Budući put kompanije obuhvata obavezu proširenja izvoza ulaskom na dodatna strana tržišta, njegovanje snažnih odnosa sa klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, kao i dalje unaprjeđenje vještina svoje radne snage. Besim takođe zagovara da i ostala preduzeća na Kosovu prihvate čiste izvore energije. “Jedini propust koji imam je što ranije nisam bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli adekvatno zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje ekološki prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje vaše troškove energije, već pruža i ličan osjećaj zadovoljstva, znajući da pozitivno doprinosite našoj planeti,” zaključuje Rexhi.

Prevazilaženje vodenih izazova u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Sjeverna Makedonija transformiše svoju vodnu infrastrukturu uz podršku Evropske unije

Božin Spasov, dugogodišnji stanovnik sela Leski u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, skoro sedam decenija je svjedok izazova pristupa čistoj vodi. Kao nastavnik u osnovnoj školi, on je dosljedno isticao važnost opreza dok pijete lokalnu vodu i razumijevanja njene nepouzdane dostupnosti. „Živeći u tako vrućoj klimi, suočavali smo se sa stalnim problemima sa vodosnabdijevanjem“, objašnjava Spasov. „Pogotovo tokom ljeta, skoro svaki dan bismo bili uskraćeni za vodu za piće.”

„Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. U Leskom nema nikoga ko nije zadovoljan.”

Zastarjele i loše postavljene vodovodne cijevi pogoršale su nestašicu vode i ugrozile kvalitet vode za piće u selu tokom cijele godine. Voda je često bivala kontaminirana organskim materijama, što je predstavljalo opasnost po zdravlje. Kako bi riješila ovaj problem, lokalna samouprava je donijela odluku da se Leski poveže na vodovod Vinice, većeg grada u blizini, cjevovodom dužine 3,5 kilometara. Istovremeno, u Vinici je postavljena najsavremenija filtraciona stanica za prečišćavanje vode za piće i pumpna stanica.

U februaru 2023. godine, Evropska investiciona banka odobrila je Sjevernoj Makedoniji zajam od 50 miliona eura za rješavanje problema vezanih za vodu u zemlji. Ovakav razvoj događaja doneo je značajna poboljšanja situacije u Leskom. “Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. U Leskom nema nikoga ko nije zadovoljan”, radosno primjećuje Spasov.

Kredit odobren u Sjevernoj Makedoniji proširiće svoje beneficije izvan Leskog, dostižući i druge gradove i mjesta koja se suočavaju sa sličnim izazovima sa vodom. Pozivan kao „okvirni zajam“, nudi finansiranje raznih projekata. Uz podršku garancije Evropskog fonda za održivi razvoj, programa EU, ovaj okvirni zajam će olakšati izgradnju i obnovu infrastrukture za vodosnabdijevanje, otpadne vode i zaštitu od poplava u 80 gradova širom Sjeverne Makedonije. Pored toga, Evropska investiciona banka je odobrila 1,2 miliona eura za tehničku pomoć.

Uticaj projekta će biti značajan, od koristi će imati oko 700.000 ljudi i podsticati nove ekonomske mogućnosti. Takođe će povećati otpornost zemlje na klimatske promjene, od čega će imati koristi oko 40% stanovništva.

“To je prioritet za obezbjeđivanje boljih uslova za život i na putu pristupanja EU uz usklađivanje sa standardima EU. Investicija će pomoći da se zatvori značajan investicioni jaz u sektoru voda i obezbijedi našim lokalnim partnerima dugoročno finansiranje za ispunjavanje njihovih potreba i ciljeva održivosti.”

O inicijativi

Pokrenut 2016. godine, ERI je dio odgovora Evropske unije na izazove u južnom susjedstvu i zapadnom Balkanu, kao što su prisilno raseljavanje i migracije, ekonomski padovi, političke krize, suše i poplave. ERI stvara radna mjesta i ekonomski rast u regionu ulaganjem u ključnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora. Takođe može pomoći migracionim tokovima. ERI nudi paket kredita i inovativnih finansijskih proizvoda, dok spaja sredstva donatorske zajednice sa finansiranjem EIB-a. Inicijativa se sprovodi u bliskoj saradnji sa zemljama EU, Evropskom komisijom i drugim partnerima. Bugarska, Hrvatska, Italija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su prve zemlje koje su doprinijele ERI.

Dodijeljena sredstva omogućiće odabranim opštinama da unaprijede i modernizuju svoju infrastrukturu za vodosnabdijevanje i kanalizaciju, uključujući distributivnu i sabirnu mrežu. Pored toga, biće sprovedene hitne mjere zaštite od poplava kako bi se povećala otpornost. Program opštinskih investicija u vodu sprovodiće Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije, uz tehničku podršku EIB u iznosu od 1,2 miliona eura. Ova inicijativa je dio Inicijative za ekonomsku otpornost, koja ima za cilj da mobiliše dodatno finansiranje za podršku rasta, osnovne infrastrukture i socijalne kohezije na Zapadnom Balkanu.

Potpredsjednica EIB-a Liliana Pavlova, odgovorna za operacije u Sjevernoj Makedoniji, istakla je stratešku prirodu ove investicije, koju podržava Tim Evropa. „To je prioritet za obezbjeđivanje boljih uslova za život i na putu pristupanja EU uz usklađivanje sa standardima EU. Investicija će pomoći da se zatvori značajan investicioni jaz u sektoru voda i obezbijedi našim lokalnim partnerima dugoročno finansiranje za ispunjavanje njihovih potreba i ciljeva održivosti“, rekla je Pavlova. Pavlova je dalje istakla društvene i ekonomske koristi koje će proizaći iz poboljšanja životne sredine i uslova života, uz istovremeno povećanje otpornosti vodne infrastrukture na klimatske promjene – ključni cilj za EIB kao klimatsku banku EU.

Poboljšanje energetske efikasnosti u javnim zgradama: Transformacija infrastrukture Sarajeva

Written on . Posted in Priče.

Projekat finansiran od strane EU-a radi na revitalizaciji javnih zgrada u Sarajevu za svjetliju i zeleniju budućnost.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja se karakteriše značajnom energetskom neefikasnošću u građevinskom, industrijskom i uslužnom sektoru. Javne zgrade u Bosni i Hercegovini (BiH) imaju prosječnu potrošnju energije tri puta veću od prosjeka u EU, što ih čini potpuno energetski neefikasnim. Više od 70% javnih zgrada u BiH izgrađene su prije više od 30 godina, bez mnogo pažnje posvećene energetskoj efikasnosti. Pored toga, preko 80% zgrada u javnom sektoru trenutno se oslanja na fosilna goriva ili sisteme daljinskog grijanja, uglavnom na bazi uglja.

Sarajevo, najveći grad u zemlji sa procijenjenom populacijom od 360.000 stanovnika, nalazi se u Sarajevskom kantonu. Ovaj regionalni administrativni okrug obuhvata grad Sarajevo i okolinu, sa ukupnom populacijom od oko 450.000 stanovnika. Kanton Sarajevo se snažno oslanja na uvoz električne energije, koji je činio 61,6% ukupne potrošnje električne energije u 2021. godini, dok je 38,3% bilo domaćeg porijekla. Međutim, u ovom području postoji napredak, podržan i od strane Evropske unije kroz projekat “Energetska efikasnost u javnim zgradama u Sarajevskom kantonu”.

 “EU je oduševljena podrškom naporima Vlade Sarajevskog kantona u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretu inicijativu, koja će rezultirati čistijim grijanjem, poboljšanom izolacijom i boljim uslovima u školama, vrtićima, studentskim domovima i poliklinikama u Sarajevskom kantonu, EU obezbjeđuje donaciju od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan korak ka zajedničkom naporu da se unaprijedi životna sredina i kvalitet vazduha u Sarajevskom kantonu.”

U toku je značajno unaprjeđenje energetske efikasnosti javnih zgrada u Sarajevu zahvaljujući finansijskom paketu od 10 miliona eura iz Evropske unije (EU) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). EU je odobrila donaciju od 2 miliona eura, dok je EBRD obezbijedila kredit od 8 miliona eura za renoviranje 40 zgrada u prijestonici Bosne i Hercegovine. Ovi radovi su prioritetna inicijativa u okviru Plana akcije za zelene gradove Sarajevskog kantona.

Investicije se pretežno fokusiraju na 29 škola i prateće objekte, šest vrtića, tri studentska doma i dvije poliklinike. Očekuje se da će sprovođenje mjera za uštedu energije rezultirati procijenjenom uštedom energije od oko 13,7 GWh i godišnjim smanjenjem emisija CO2 za 4.774 tona. Mjere energetske efikasnosti obuhvataju uvođenje čistijih i efikasnijih sistema grijanja, poboljšanu izolaciju, bolje osvjetljenje i opšta unaprjeđenja.

Jedan od korisnika ove podrške je vrtić Labudovi u Sarajevu, gdje su nedavno završeni radovi na energetskoj efikasnosti. Ti radovi uključivali su termalnu izolaciju fasade, djelimičnu zamjenu dotrajalih otvora, ugradnju termostatskih ventila na postojeće radijatore, ugradnju kalorimetara i automatsku kontrolu grijanja sa cirkulacionom pumpom, zamjenu neefikasnog osvjetljenja novim LED sijalicama, kao i pripremne i prateće mjere za obnovu zgrade.

Žil Rebate, šef operacija, Sekcija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu pri Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini, prisustvovao je ceremoniji obilježavanja završetka radova u vrtiću Labudovi. On je istakao štetan uticaj zagađenja vazduha, koji ima značajne ekonomske posledice, smanjuje očekivanu životnu dob i povećava troškove medicinske zaštite. “EU je oduševljena podrškom naporima Vlade Sarajevskog kantona u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretu inicijativu, koja će rezultirati čistijim grijanjem, poboljšanom izolacijom i boljim uslovima u školama, vrtićima, studentskim domovima i poliklinikama u Sarajevskom kantonu, EU obezbjeđuje donaciju od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan korak ka zajedničkom naporu da se unaprijedi životna sredina i kvalitet vazduha u Sarajevskom kantonu,” izjavio je Rebate.

 “Naš vrtić je zaista doživio predivnu promjenu koja nas izdvaja. Izolovali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje, i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića.”

O projektu

Projekat “Energetska efikasnost u javnim zgradama u Sarajevskom kantonu” sprovodi se u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP/REEP Plus) za Zapadni Balkan. Ovaj program je identifikovan kao jedan od značajnih projekata u okviru “Talasa obnove” u investicionom okviru “Čista energija” Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ovi projekti značajno doprinose smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i poboljšanju životnog standarda i zdravlja građana. Aktivnosti koje se sprovode u okviru REEP/REEP Plus usklađene su sa propisima EU i ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, prateći pet stubova Evropskog zelenog sporazuma. Regionalni program energetske efikasnosti osnovan je 2012. godine od strane Investicionog okvira za Zapadni Balkan. U njegovom uspjehu sarađuju različite organizacije, uključujući Energetsku zajednicu, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Evropsku komisiju i KfW Razvojnu banku. Uključuje više od 600 miliona eura investicija od strane EBRD-a i KfW Grupe banaka, koje su kombinovane sa grantovima od strane WBIF-a.

 

Potpisivanje ugovora o radovima na mjerama zaštite od poplava u Republici Srpskoj

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 7. februara 2023. godine, u prostorijama javnog preduzeća Vode Srpska u Banjaluci, potpisano je šest ugovora o radovima koji su podržani bespovratnim sredstvima EU za tehničku pomoć, a koji se odnose na izgradnju mjera zaštite od poplava za deset opština Republike Srpske. Događaj je okupio predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Evropske investicione banke (EIB), Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i nekoliko drugih zainteresovanih strana, kao i medija.

 

Evropska unija je preko WBIF-a obezbijedila gotovo 13,5 miliona eura bespovratnih sredstava za aktivnosti vezane za upravljanje rizicima od poplava u BiH. Projekat „Upravljanje rizikom od poplava u Republici Srpskoj“ukupne investicione vrijednosti od 104 miliona eura realizuje se uz pomenuta bespovratna sredstva EU, kredit Evropske investicione banke (EIB) od 74 miliona eura i doprinos korisnika od 4 miliona eura. Dodatnih 16 miliona eura bespovratnih sredstava obezbijeđeno je kroz fondove IBRD/Ida, GEF/UNDP i IPA 2014.

 

Sprovođenje ovih investicija za zaštitu od poplava unaprijediće učinak i pouzdanost sistema zaštite od poplava u Republici Srpskoj i smanjiti ukupan rizik od poplava i povezanih šteta. Ovaj projekat će pozitivno uticati na privredu, društvo, životnu sredinu i javno zdravlje, uz direktno poboljšanje kvaliteta života u 30 opština sa skoro 700.000 stanovnika u Republici Srpskoj. On će dodatno doprinijeti prenošenju i sprovođenju pravne tekovine EU, posebno Direktive o poplavama, koja zahtijeva usklađen prekogranični pristup.

Vjetrovi promjena za proizvodnju energije u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU revoluciji zelene energije u zemlji.

Bogdanci su mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Oblast je poznata po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. To je razlog što je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.

„Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”

Vjetropark se nalazi na lokaciji odabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja I faze parka, finansirana kreditima KfW-a i kompanije za proizvodnju električne energije ELEM, završena je 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MV i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, čime se snabdijeva zelenom energijom za oko 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.

U prvoj fazi postavljeno je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od 11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MV kapaciteta za proizvodnju električne energije postojećim objektima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MV prema prvobitnom planu.

„Sjeverna Makedonija je postavila veoma ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, tu je bio Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju gasova staklene bašte za 52%. Do kraja decenije zemlja mora da ugasi i termoelektrane koje rade na ugalj, a to zemlju dovodi u veoma tešku situaciju. Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju“, kaže Robert Sarlamanov iz KfW Development Bank-a.

„Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.”

O projektu

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – ranije DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.

Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. „Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi otprilike bila godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana“, kaže Goce Džambalovski iz Elektrane Sjevena Makedonija.

Sjeverna Makedonija je poslednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i gasom, i potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle godine je porasla za 14,7% u odnosu na 2020, dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj opala za 17,1%. Povećano je i učešće obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.