Skip to main content

Area of Cooperation: Climate action

EU podržava regionalnu saradnju za održivi razvoj

Written on . Posted in Priče.

Peti zajednički poziv EU i Fonda za Zapadni Balkan (WBF) za dostavljanje prijedloga projekata usmjerenih na jačanje regionalne saradnje stavio je naglasak na jačanje regionalne saradnje i jačanje regionalne povezanosti u regiji WB6, sa tri najvažnija područja intervencija, i to saradnja u oblasti kulture, razmjene u oblasti obrazovanja i nauke, i održivi razvoj, što je ukazalo na važnost saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u rješavanju problema koji su bitni organizacijama i pojedincima za rad na poboljšanju života zajednica u ovoj regiji.  

Podršku na osnovu ovog poziva dobile su različite inicijative, od onih koje se bave rješavanjem hitnih ekološki problema do inicijativa posvećenih uspostavljanju regionalne saradnje i razmjene u oblasti jačanja i očuvanja tradicionalnih rukotvorina, uključujući ciljane lokalne intervencije, uz istovremenu promociju ekonomskog osnaživanja žena. 

S novim pozivom WBF-a i EU koji će uskoro biti objavljen, prenosimo uspješne priče o provođenju regionalnih projekata Udruženja Prijatelji Korče iz Albanije i Organizacije Jednakost iz Kosova.  

 

Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu 

Nekoliko organizacija civilnog društva iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije udružilo se s jedinstveno misijom: rad na ublažavanju uticaja klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i korištenje prednosti solarne energije. Pod vođstvom udruženja “Prijatelji Korče” iz Albanije, ovaj projekat je okupio partnere poput Balkanske WASH mreže (BWN) iz Sjeverne Makedonije, Centra za održivi razvoj zajednice iz Sjeverne Makedonije, Fond za inovacije iz Crne Gore, MSJA iz Crne Gore uz Ekološke ambasadore za održivi razvoj iz Srbije, Politehnički univerzitet u Tirani iz Albanije, kao i albansko Udruženje za obnovljivu energiju i Univerzitet Korče iz Albanije. Ovi partneri su osnovali Solar-PV4Western Balkans Network, čiji je cilj da uključi zainteresovane strane sa institucionalnog nivoa na nivou lokalne zajednice radi zagovaranja i promocije najboljih praksi u samostalnoj proizvodnji energije.

Informisanje i razmjena znanja o zakonima, inicijativama i inovativnim rješenjima o solarnoj energiji bili su ključni za uspostavljanje temelja za opsežne aktivnosti zagovaranja i edukacije koje provode u svim državama u kojima je mreža zastupljena.  

 

“Danas je energija za građane, zajednice i mala preduzeća izuzetna mogućnost. Evropska unija je odobrila važne programe i zakone o razvoju solarne energije. Mi jednostavno trebamo usvojiti ove zakone i programe u našim zemljama u najkraćem roku, kako bismo osigurali čistu energiju, jeftinu energiju za naše građane, radna mjesta i prihode za lokalnu privredu,” kaže Gjergji Gjinko iz udruženja Prijatelji Korče, koji je vodio projekat Solarna energija za građane na Zapadnom Balkanu. 

 

Stručnjaci uključeni u projekat iz svih partnerskih organizacija dali su doprinos projektu kroz vlastito stručno znanje, od iskustva u identifikaciji i promociji najboljih praksi za vođstvo žena u oblasti održive energije i rodno pravedne održive energetske usluge za sredine s niskim prihodima koje su slabo povezane, po nižim cijenama, do artikulacije pitanja klimatskih kriza na akademskom nivou.  

 

Projekat je dostavio izvještaje za četiri države (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) koji će poslužiti za informisanje građana o zakonima, mogućnostima i prednostima korištenja solarne energije, kao i za potrebe zagovaranja na nivou donošenja politika. Internet stranica napravljena u okviru projekta odražava smisao misije i njenih partnera i osigurava dugotrajnost rezultata projekta, širi domet kao i nastavak misije njenih partnera.  

 

Osnaživanje žena kroz izradu tradicionalnih rukotvorina 

 

“Uspostavili smo vezu sa organizacijama Pazarski bazar rukotvorina i Centar “Women in Public Services” s ciljem jačanja položaja žena iz Kosova, Albanije i Srbije u našoj regiji i pružanja podrške za zaštitu i razvoj starih zanata. Željeli smo pokazati i zaštiti od zaborava sav teški rad koji su obavljale žene u našem društvu, te našoj regiji predstaviti sve posebne odlike i karakteristike naših tradicija koje će biti nastavljene i očuvane u budućnosti,” kaže Ubejda Osmani iz nevladine organizacije Jednakost iz Prizrena u Kosovu čije je opredjeljenje jačanja Bošnjačke zajednice i uticaja u javnom, političkom i kulturnom životu kroz osnaživanje prvenstveno žena i mladih u zaštiti ljudskih prava kroz različite oblike obrazovanja, volonterstva, kao i jačanje uloge žena i mladih u društvu.  

 

S ciljem uspostavljanja regionalne saradnje i razmjene u oblasti promocije i očuvanja tradicionalnih rukotvorina uključujući ciljane intervencije na lokalnom nivou uz istovremeno jačanje ekonomskog osnaživanja žena, projekat je počeo angažmanom u lokalnoj zajednici u Prizrenu u različitim selima i sredinama, te obilaskom žena koje prave tradicionalne ručno rađene proizvode, preduzeća koja vode žene i poduzetnica. Nakon toga su uslijedile dvije radionice, na kojima su učestvovale žene iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Jedna od ovih radionica odnosila se na promociju i brendiranje rukotvorina, a na drugoj je organizovana edukacija o načinu pisanja poslovnog plana i privlačenja investicija. Težište regionalne konferencije koja je održana u Draču u Albaniji, uz učešće tridesetak žena iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, bilo je na regionalnoj promociji rukotvorina i nematerijalnom kulturnom nasljeđu žena. 

Fond za Zapadni Balkan (WBF) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Tirani u Albaniji, koju su osnovale vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Osnivanje ovog fonda, kao sveobuhvatne inicijative sa odgovornošću na regionalnom nivou, smatra se jasnim znakom da na Balkanu zaživljava novi duh saradnje. Cilj WBF-a je jačanje saradnje i zajedničkih vrijednosti kod građana, civilnog društva i na nivou pojedinaca, osiguranjem finansiranja za male i srednje projekta u sljedećim ključnim oblastima.

“Podrška koju smo dobile od Fonda za Zapadni Balkan pomogla nam je da unaprijedimo i ojačamo regionalnu saradnju” kazala je gđa Osmani, istovremeno naglašavajući učešće žena iz Kosova, Albanije, Srbije u projektu, i to žena iz različitih etničkih grupa i sredina, “U projektnim aktivnostima su učestvovale žene i djevojke različitog etničkog porijekla, starosne dobi od 20 do 65 godina, koje su vješte u pravljenju tradicionalnih rukotvorina i koje su pokazale interes za start-up inicijative ili samozapošljavanje. Bilo je tu samohranih majki, udovica, udatih žena i onih koje žive same, s različitim stepenom i vrstom obrazovanja, različitih zanimanja i interesa iz Kosova, Albanije i Srbije, kao i iz različitih zajednica, uključujući albansku, srpsku, bošnjačku, tursku i romsku zajednicu, te starijih žena” dodala je.  

 

Priče žena koje su učestvovale u projektu objavljene su u ovom dokumentarnom filmu u produkciji nevladine organizacije Jednakost i njenih partnera.  

Zelene vještine, čista budućnost: Kako EU4Green transformiše Zapadni Balkan

Written on . Posted in Priče.

Inicijativa EU4Green je više od projekta – to je pokret koji transformiše Zapadni Balkan u centar održivosti i inovacija. Od rješavanja problema zagađenosti do jačanja zelenih vještina i edukacije, EU4Green stvara uslove za čistiju i zdraviju budućnost uz istovremeno otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i jačanje veza sa EU. Evo kako ova revolucionarna inicijativa donosi značajne promjene u cijeloj regiji.  Inicijativa EU4Green doprinosi značajnom napretku u jačanju održivosti na cijelom Zapadnom Balkanu. Jedan od primjera je ‘Western Balkans GreenCast’, serija podkasta koja istražuje važna ekološka pitanja i strategije zelene tranzicije u regiji i EU. U ovoj seriji se provode intervjui sa stručnjacima, studije slučajeva iz stvarnog života, dubinske diskusije s ciljem da se slušaoci podstaknu na usvajanje održivih praksi i rješenja za zdraviju planetu i njihove edukacije.  Prva epizoda, ‘Voda: svakodnevna potreba,’ stavlja akcenat na zaštitu vode, ključno pitanje za Zapadni Balkan i EU. U podkastu učestvuju profesorica Dragana Tomašević Pilipović sa Univerziteta u Novom Sadu i Harald Loishandl Weisz, stručnjak za dekontaminaciju vode iz Agencije za zaštitu okoliša Austrije. Razgovaraju o izazovima zagađenosti vode, zašto je važno zaštiti vodne resurse, te o strategijama za osiguranje održive budućnosti voda. Naglašavaju uobičajene zablude, objašnjavajući da je po pitanju voda uz kvalitet jednako važan i kvantitet. Raspravljaju i o potrebi za boljim sistemima praćenja, problemima sa zastarjelim pogonima za otpadne vode, kao i zagađenju iz industrije i poljoprivrede. U epizodi je podcrtana hitna potreba za širom regionalnom saradnjom i efektivnim provođenjem propisa o zaštiti okoliša.  Ova serija podkasta je primjer opredijeljenosti inicijative EU4Green za transparentnost i učešće javnosti, jer naglašava značajne uspjehe u zaštiti okoliša i podstiče optimizam kod građana uz istovremeno zagovaranje odgovornosti u upravljanju. Ukazivanjem na ono što je postignuto kroz inicijative kao što je kampanja #WeDidIt, EU4Green odaje priznanje napretku regionalnih i lokalnih nastojanja u realizaciji mjera i reformi u okviru smjernica Zelene agende. Ovaj pristup, osim što ukazuje na pozitivne učinke zajedničkih napora u oblasti zaštite okoliša i društva, također omogućava razmjenu znanja među akterima, podstičući i druge ekonomije da kopiraju i primijene uspješne strategije.  Kroz ovakve inicijative, EU4Green nastavlja pružati podršku zemljama Zapadnog Balkana na putu u zeleniju i održiviju budućnost, kroz usklađivanje sa širim ciljevima Zelene agende Evropske unije.  Za više informacija, ovdje možete pogledati prvu epizodu Western Balkans GreenCast: Prekogranični podkast EU4Green     O projektu:  Projekat EU4Green  pruža podršku zemljama Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo*, Sjeverna Makedonija i Srbija u provođenju ‘Zelene agende za Zapadni Balkan’, u ozeljenjavanju njihovih ekonomija u konsultacijama s relevantnim partnerima i u unapređenju praćenja i izvještavanja.  EU4Green će zemljama u regiji pomoći u: 
  • prelasku na cirkularnu ekonomiju; 
  • praćenju i smanjenju zagađujućih materija u zraku, vodi i tlu; 
  • postizanju bolje održivosti i otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene; 
  • očuvanju biološke raznolikosti; 
  • osiguranju ad hoc podrške na nivou visoke politike; 
  • unapređenju praćenja i izvještavanja o provođenju Zelene agende; 
  • boljem razumijevanju Zelene agende kroz aktivnosti komunikacije; 
  • unapređenju zelenog obrazovanja; 
  • uključivanju civilnog društva i drugih zainteresovanih strana; 
  • boljem finansiranju zelene tranzicije. 

Raditi s prirodom umjesto protiv nje

Written on . Posted in Priče.

Održivo upravljanje šumama za egzistenciju i zaštitu okoliša. Rrahim Zeqiri, koji je sada voditelj Udruženja proizvođača drvenog uglja u Llabjanu, Novobërdë/Novo Brdo, sa šumskim proizvodima radi preko 35 godina. Odrastanje u planinskom području, povezalo ga je planinom kako na duhovnom tako i na ekonomskom planu. Kao i više od 20 porodica u njegovom selu, njegova porodica i on su našli način da svoje okruženje pretvore u izvor prihoda. Premda nema formalnog obrazovanja, uvijek je sanjao o poslu u šumarstvu, kako kaže “Uvijek sam volio šumu i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim zbog toga što nemam adekvatno obrazovanje, moj san se nikada nije ostvario”. U 2015. godini je g. Zeqiri na vlastitu inicijativu započeo, kako kaže, “s čišćenjem šuma”, što je zapravo sakupljanje tanjih grana i mrtvog drveta i njihovo iskorištavanje za proizvodnju drvenog uglja koji se uglavnom koristi za grijanje u domaćinstvima.    Međutim, sve vrijeme je, s ciljem da koristi šumu ne uništavajući je, imao je jednu želju, da dobije stručnu procjenu da li nanosi štetu šumi. Ova ga je želja dovela u kontakt sa lokalnim vlastima i što je još važnije s timom projekta koji finansira EU “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu.” Njegova je namjera da kroz ovaj projekat okupi sve druge porodice koje se bave proizvodnjom drvenog uglja i da sarađuje s nadležnim organima kako bi očistili ne samo privatne nego i državne šume.  Ovakve inicijative zajednice, u mjestima gdje “mnoge porodice žive od socijalne pomoći i brinu da će im formalni propisi poput ovog onemogućiti rad” uvijek predstavljaju izazov. Međutim, Rrahim je uvjeren da je zajednički rad za čistije i zdravije šume, uz njihovo iskorištavanje” koristan za sve i odlučan je u namjeri da oko ove inicijative okupi više pojedinaca iz lokalne zajednice.     Kao i Rrahim u mjestu Novobërdë/Novo Brdo, Kumrije Kadriu u selu Vrellë u općini Istog, pokušava okupiti žene koje već za svoje potrebe koriste šumske proizvode oko bolje organizovane i održivije inicijative. Kumrije je voditeljica Udruženja Melissa, koje je prvobitno osnovano kao Udruženje pčelara, ali, kako kaže, “ubrzo su shvatili potencijal sakupljanja plodova kao što su ljekovito bilje i šumsko voće na planinama”. Zarada od prodaje ovih proizvoda pomaže mnogim ženama da dopune prihod domaćinstva, naročito u područjima u kojima ima veoma malo mogućnosti zapošljavanja za žene.  Budući da živi u kraju koji je okružen planinama, za Kumrije i druge žene bilo je gotovo prirodno da prikupljaju svježe bilje i bobičasto voće u planinama za potrebe domaćinstva. Shvativši potencijal ove aktivnosti, počele su ispitivati mogućnosti da od ovoga naprave profitabilnu djelatnost koja bi bila korisna za žene u cijelom ovom području. Međutim, do sada su uspjele samo prikupljati i sušiti ljekovito bilje i bobičasto voće, što im otežava lansiranje novih proizvoda na postojećem tržištu. Za Kumrije i njene kolegice, mašina za pakovanje bilja znatno uvećava vrijednost njihovih proizvoda i mijenja sve.

“Ranije smo mogli prodavati samo svježe bilje, ali sada ga možemo sušiti i pakovati, što uvećava njegovu tržišnu vrijednost”, kaže ona. Sada na onome što su radile cijeli život, mogu ostvariti dobit. 

  Kumrije Kadriu Kumrije objašnjava da je njena namjera da uspostavi održivu mrežu skupljačica koje će ujedno biti njihov lanac snabdijevanja, a oni će otkupljivati sakupljeno bilje i bobičasto voće od žena koje ih već sakupljaju po konkurentnim cijenama s ciljem doprinosa konkurentnosti tržišta, što će biti najkorisnije za žene iz zajednice.    Rrahimovi i Kumrijini napori samo su dio šire inicijative čiji je cilj poboljšanje egzistencije u ruralnim sredinama uz istovremeno osiguranje održivosti šuma Kosova. Projekat koji podržava EU bio je uspješan u nekoliko regija, s akcentom na praksama održivog upravljanja šumama, smanjenju nezakonite sječe šume i promociji korištenja nedrvnih šumskih proizvoda kao što je bilje koje sakupljaju Kumrije i njene kolegice.   Priče kao što su ove o Kumrije i Rrahimu samo su neke od mnogih priča o uspjehu pojedinaca, porodica i zajednica koje su na direktan načini iskoristile projekat koji je finansirala EU, a proveo FAO [Organizacija za hranu i poljoprivredu] “Podrška jačanju održivog i višenamjenskog upravljanja šumama s ciljem borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja izvora izdržavanja u ruralnim sredinama na Kosovu”.   Usklađivanjem s međunarodnim standardima i najboljim praksama, naglašavanjem uravnotežene integracije okolišnih, društvenih i ekonomskih funkcija u šumske ekosisteme, izrađena su četiri plana upravljanja šumama uz korištenje metodologije koja umjesto na tradicionalne vrijednosti upravljanja šumom akcenat stavlja na ekosistemski pristup.    Njihov holistički pristup je ono što ove planove čini posebno važnim, ne samo za zajednice i direktne korisnike, nego i za kreatore politika. Ovi planovi nude slojevito i široko znanje o upravljanju šumama, koje uzima u obzir šire ekosistemske usluge koje pruža šuma, uključujući očuvanje biološke raznolikosti, sekvestraciju ugljika i koristi za zajednicu, te nedrvne šumske proizvode. Uz pretpostavku da će je u bliskoj budućnosti koristiti Agencija za šume Kosova, ova metodologija za izradu planova upravljanja će predstavljati važan napredak u praksama upravljanja šumama u zemlji, unaprijediti održivost šuma, doprinijeti naporima na ublažavanju klimatskih promjena i unapređenju dobrobiti lokalne zajednice.  

“Uvijek sam volio šume i sanjao o radu u šumarskoj struci, međutim, zbog nedostatka formalnog obrazovanja, nikada nisam ostvario ovaj san.”  

              U okviru programskih aktivnosti uspješno je pošumljena površina od ukupno 128 hektara. Program je također naglasio učešće lokalne zajednice u ovim aktivnostima, naročito u okviru pilotskih jedinica za upravljanje. Ovaj angažman je pojedincima iz zajednice omogućio sticanje praktičnog iskustva u tehnikama sađenja, a za učešće su dobili i novčanu naknadu. Iako su još uvijek prisutni izazovi u dobrom upravljanju šumama Kosova, s tim što je nezakonita sječa šume i dalje jedan od najurgentnijih problema, zahvaljujući holističkom pristupu programa i intervenciji na više nivoa, od direktnog rada s pojedincima koji žive u planinskim područjima koji se educiraju o pravilnom korištenju dobara koje nude planine, te o načinu da ove aktivnosti učine profitabilnim istovremeno mijenjajući kulturu i odnos prema važnosti zdravih i čistih šuma, do direktnog rada s nizom institucija i pojedinaca koji su nadležni na nivou kreiranja politike – program je odlučan u namjeri da osigura zeleniji i zdraviji okoliš za građane Kosova.  

EU Beach Clean Up – EU akcija čišćenja plaža na jezeru Prespa

Written on . Posted in Vijesti.

U nedelju, 17. septembra 2023. godine, u 12.00 časova na jezeru Prespa, zamjenik šefa delegacije Evropske unije Ben Nupnau i gradonačelnik Resena Jovan Tozievski započeli su prvu #EUBeachCleanup akciju organiziranu u Sjevernoj Makedoniji. Akcija čišćenja je godišnja globalna inicijativa, a ove godine će se organizirati na plaži Slivnica putem mreže “We Balkans” koju finansira EU, a koja okuplja mlade evropske ambasadore.

 

Inicijativa EU Beach Clean Up globalno se provodi u trećoj sedmici septembra. #EUBeachCleanup je kampanja koju organizira Evropska komisija u saradnji sa EEAS i Ujedinjenim nacijama. Ona se odvija na svim vrstama obala, s krajnjim ciljem podizanja svijesti o izazovima koji prate morsko zagađenje i plastični otpad.

 

Procjenjuje se da će do 2040. godine godišnje u okean dospijevati čak 37 miliona tona plastičnog otpada. Zagađenje plastikom danas je ogroman problem, ali i male akcije mogu napraviti velike promjene. Svaka boca, svaka slamka, svaki komad smeća koji se očisti može doprinijeti da planeta bude čišća i zdravija.

 

Ove godine obalu Prespanskog jezera očistilo je 20 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana, koji su se pridružili svojim makedonskim vršnjacima u čišćenju plaže Slivnica. Ovo je treća godina kako mladi evropski ambasadori iz regiona učestvuju u događaju, koji je organiziran putem EU- finansiranog projekta “We Balkans”. Ova zajednička aktivnost, podržana od strane Delegacije Evropske unije, Evropske kuće, kao i općine Resen, ohrabriće ljude da se riješe užasnog otpada koji se nalazi na plažama Prespanskog jezera.

Uspješna kosovska mala i srednja preduzeća (MSP) koriste sunčevu energiju

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU pomaže MSP-ovima na Kosovu da iskoriste solarnu energiju i započnu put ka integraciji u EU.

Sunce je glavni izvor energije na planeti Zemlji, a procjenjuje se da Kosovo ima 240 sunčanih dana godišnje. Taj ogroman potencijal koriste mala i srednja preduzeća (MSP) na Kosovu i prelaze na čiste izvore energije te počinju da investiraju u obnovljivu energiju, a pri tim investicijama pomaže im Evropska unija (EU) koja će kasnije imati koristi od toga. Osim toga, ove investicije u obnovljivu energiju ne pomažu samo preduzećima, već i otvaraju Kosovu put prema članstvu u EU, što nudi mnoge prilike, posebno za MSP-ove. Ipak, put prema usvajanju acquis communautaire donosi značajne regulatorne promjene i nametanje značajnog finansijskog tereta preduzećima koja se trude ispuniti te nove standarde.

“Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije.”

Forma SHPK, srednje preduzeće osnovano 2013. godine u selu Bresalc unutar općine Gjilan/Gnjilane, postigla je značajan napredak u svom sektoru kroz nepokolebljivu predanost i teški rad. Besim Rexhi, menadžer u Formi SHPK, ističe njihov primarni cilj širenja na domaće i međunarodna tržišta kako bi privukli nove kupce. On ističe ključne faktore koji doprinose njihovom uspjehu, uključujući posvećenu radnu snagu i predanost kontinuiranoj inovaciji u proizvodima i uslugama.

Preduzeće trenutno zapošljava 70 ljudi, što je znatno povećanje u odnosu na prvobitno osoblje od 10-15 zaposlenika. Njihova osnovna proizvodnja uključuje proizvodnju plastičnih komponenata koje se uglavnom koriste u prijevoznim uslugama, posebno za vozove i tramvaje, a Njemačka je njihova glavna izvozna destinacija.

S ciljem smanjenja troškova energije i doprinosa zaštiti okoliša, Forma SHPK uložila je u solarne panele putem kredita za koji je dobila pomoć Programa potpore konkurentnosti MSP-ova u Kosovu, koji provodi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U sklopu te inicijative, Forma SHPK takođe je dobila neprocjenjive besplatne tehničke smjernice od međunarodnog tima konsultanata i grant za povrat novca finansiran od strane EU. Besim Rexhi, menadžer preduzeća, hvali izvanredne rezultate koji proizlaze iz ove investicije. “Instalirali smo 112 kWp solarnih panela, što je značajno smanjilo naše troškove energije. Ranije je naš račun za struju iznosio otprilike 1200 eura mjesečno. Sada je naša mjesečna potrošnja otprilike 200 eura. To znači približno 80% smanjenje naših troškova energije,” s ponosom ističe Rexhi.

“Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti.”

About the project

The Kosovo SME Competitiveness Support Programme was developed specifically to assist privately owned SMEs to meet the new regulations and to understand the improvement requirements in the field of environmental protection, occupational health and safety and product quality and safety. The credit line provided by the EBRD via local Partner Banks together with a 15% grant and free technical assistance funded by the European Union, helps SMEs identify their investment requirements for upgrading towards compliance with the Priority EU Directives. The free technical advice, provided by an international team of experts helps SMEs in Kosovo find the best solution to meet EU directives, become competitive in their trade with EU partners and increase their profitability at home through higher quality product and service offerings.

Budući smjer preduzeća podrazumijeva predanost proširenju izvoza ulaskom na nova strana tržišta, njegovanje čvrstih odnosa s klijentima, dobavljačima i različitim partnerima, te daljnje unapređenje vještina njihovih radnika. Besim takođe zagovara da i druga preduzeća na Kosovu prihvate obnovljive izvore energije. “Samo mi je žao što nisam ranije bio svjestan ogromnih prednosti obnovljive energije. Iako trenutni solarni paneli zadovoljavaju moje energetske potrebe, ako je moguće, instalirao bih dodatnih 100 panela. Prihvatanje okolišno prihvatljivih praksi ne samo da smanjuje troškove energije, već pruža lični osjećaj zadovoljstva jer znate da doprinosite pozitivnoj promjeni na našoj planeti”, dakako, zaključuje Rexhi.

Prevazilaženje problema vodosnabdijevanja u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Sjeverna Makedonija transformiše svoju vodoinfrastrukturu uz podršku Evropske unije.

Božin Spasov, dugogodišnji mještanin sela Leski na istoku Sjeverne Makedonije, već gotovo sedam decenija je svjedokom otežanog pristupa čistoj vodi. Kao nastavnik osnovne škole, uporno je isticao koliko je bitno biti oprezan kada pijemo lokalnu vodu i biti svjestan da nam je ona rijetko dostupna. “Budući da živimo u tako toplom klimatskom području, redovno se suočavamo s problemima snabdijevanja vodom”, objašnjava Spasov. “Naročito tokom ljeta, tad budemo uskraćeni za vodu gotovo svaki dan.”

“Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna.”

Zastarjele i loše ugrađene vodovodne cijevi doprinijele su još gorim nestašicama vode i dovele u pitanje kvalitet pitke vode u selu tokom cijele godine. Voda se često onečišćavala organskim tvarima i predstavljala bi prijetnju za zdravlje. Da bi riješili ovaj problem, lokalna vlast donijela je odluku o povezivanju Leskija s vodovodnim sistemom grada Vinica, većeg grada u blizini, putem cjevovoda dugog 3,5 kilometara. Istovremeno su u Vinici postavljena najsavremenija postrojenja za pročišćavanje pitke vode i pumpna stanica.

U februaru 2023. godine Evropska investicijska banka odobrila je zajam od 50 miliona eura Sjevernoj Makedoniji za rješavanje problema vodosnabdijevanja u zemlji. Ovaj razvoj donio je značajna poboljšanja situacije u Leskiju. “Sada imamo pristup vodi i ljeti i zimi. Nema osobe u Leskiju da nije zadovoljna”, Spasov radosno komentariše.

Odobreni zajam u Sjevernoj Makedoniji pomoće i drugim gradovima i naseljima koja se suočavaju sa sličnim problemima vodosnabdijevanja. Poznat kao “okvirni zajam”, omogućava finansiranje za različite projekte. Uz podršku jamstva Evropskog fonda za održivi razvoj, programa Evropske unije, ovaj okvirni zajam omogućiće izgradnju i obnovu vodosnabdijevajućih, odvodnih i protupoplavnih infrastruktura u 80 gradova ili naselja širom Sjeverne Makedonije. Takođe je Evropska investicijska banka odobrila 1,2 miliona eura za tehničku pomoć.

Uticaj projekta će biti značajan i od njega će imati koristi približno 700.000 ljudi i njime će se podsticati nove ekonomske prilike. Takođe će poboljšati otpornost zemlje na klimatske promjene, a od toga će imati koristi oko 40% stanovništva.

“Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ovaj investicijski projekt pomoće u zatvaranju značajnog jaza u investicijama u sektoru vode i pružiti našim lokalnim partnerima dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti.”

O inicijativi

Pokrenuta 2016. godine, ERI je dio odgovora Evropske unije na izazove u Južnom susjedstvu i Zapadnom Balkanu, poput prisilnih premještaja i migracija, ekonomskih kriza, političkih kriza, suša i poplava. ERI stvara radna mjesta i ekonomski rast u regiji investirajući u ključnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora. Takođe može pomoći u upravljanju migracijskim tokovima. ERI nudi paket kredita i inovativnih financijskih proizvoda te kombinuje sredstva donatorske zajednice s finansiranjem EIB-a. Inicijativa se provodi u bliskoj saradnji s državama EU, Evropskom komisijom i drugim partnerima. Bugarska, Hrvatska, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo bile su prve zemlje koje su dale svoj doprinos ERI-ju.

Alocirana sredstva će omogućiti odabranim općinama modernizaciju i nadogradnju njihove infrastrukture vodosnabdijevanja i odvoda, uključujući distribucijske i kolekcijske mreže. Osim toga, uvešće se hitne mjere zaštite od poplava kako bi se povećala otpornost. Program investiranja u općinsku vodu provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja Sjeverne Makedonije uz tehničku podršku EIB-a u iznosu od 1,2 miliona eura. Ova inicijativa dio je Ekonomske inicijative za otpornost, koja ima za cilj mobilizaciju dodatnih finansijskih sredstava za podršku rastu, ključnoj infrastrukturi i društvenoj koheziji na Zapadnom Balkanu.

Potpredsjednica EIB-a, Lilyana Pavlova, odgovorna za operacije u Sjevernoj Makedoniji, istakla je stratešku prirodu ove investicije, koju podržava Team Europe. “Ovo je prioritet za pružanje boljih životnih uslova i put prema pristupanju EU uz usklađivanje s EU standardima. Ova investicija pomoće da se popune značajne finansijske praznine investicijama u sektoru vode i da se našim lokalnim partnerima pruži dugoročno finansiranje za ispunjenje njihovih potreba i ciljeva održivosti”, izjavila je Pavlova. Pavlova takođe ističe društvene i ekonomske koristi koje će proizići iz poboljšanja uslova okoliša i života, istovremeno jačajući otpornost vodovodne infrastrukture na klimatske promjene, ključni cilj EIB-a kao EU klimatske banke.

Jačanje energetske efikasnosti u javnim zgradama: Transformacija infrastrukture Sarajeva

Written on . Posted in Priče.

Projekat koji finansira EU radi na revitalizaciji javne zgrade Sarajeva za svjetliju i zeleniju budućnost.

Bosna i Hercegovina je zemlja koju karakteriše značajna energetska neefikasnost u građevinskom, industrijskom i uslužnom sektoru. Javne zgrade u Bosni i Hercegovini (BiH) imaju prosječnu potrošnju energije tri puta veću od prosjeka EU, što ih čini potpuno energetski neefikasnim. Više od 70% javnih zgrada u BiH izgrađeno je prije više od 30 godina, bez velikog razmatranja energetske efikasnosti (EE). Štaviše, preko 80% zgrada javnog sektora trenutno se oslanja na fosilna goriva ili sisteme daljinskog grijanja, prvenstveno na bazi uglja.

Sarajevo najveći grad u zemlji sa procijenjenom populacijom od 360.000 stanovnika, se nalazi u Kantonu Sarajevo. Ova regionalna administrativna oblast obuhvata grad Sarajevo i okolinu, sa ukupnom populacijom od oko 450.000 stanovnika. Kanton Sarajevo se u velikoj mjeri oslanja na uvoz električne energije, koji čini oko 61,6% potrošene električne energije u 2021. godini, dok je oko 38,3% proizvedeno iz domaćih izvora. Međutim, postoji napredak u ovoj oblasti, podržan od strane Evropske unije kroz projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama Kantona Sarajevo“.

“EU sa zadovoljstvom podržava napore Vlade Kantona Sarajevo u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretnu inicijativu, koja će dovesti do čistijeg grijanja, poboljšane izolacije i sveukupno boljih uslova u školama, vrtićima, studentskim domovima i ambulantama u Kantonu Sarajevo, EU obezbjeđuje grant od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak prema kolektivnom nastojanju za unapređenje životne sredine i kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo.“

U toku je značajno povećanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Sarajevu zahvaljujući finansijskom paketu od 10 miliona eura Evropske unije (EU) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). EU je odobrila 2 miliona eura, dok je EBRD dala kredit od 8 miliona eura za obnovu 40 zgrada u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ovi radovi su prioritetna inicijativa u okviru Akcionog plana Zeleni grad za Kanton Sarajevo.

Investicije su prvenstveno usmjerene na 29 škola i pratećih objekata, šest vrtića, tri studentska doma i dvije ambulante. Očekuje se da će implementacija mjera za uštedu električne energije rezultirati u procijenjenoj uštedi električne energije od oko 13.7 GWh i godišnjim smanjenjem emisije CO2 od 4,774 tona. Mjere za energetsku efikasnost obuhvataju uvođenje čistijih i efikasnijih sistema grijanja, poboljšanu izolaciju, bolje osvjetljenje i sveukupna poboljšanja.

Jedan od korisnika ove podrške je vrtić Labudovi u Sarajevu, gdje su nedavno završeni radovi na energetskoj efikasnosti. Ovi radovi s uključivali  termo-izolaciju fasade, djelimičnu zamjenu dotrajalih otvora, ugradnju termostatskih ventila na postojeće radijatore, ugradnju kalorimetara i automatsku regulaciju grijanja sa cirkularnom pumpom, zamjenu neefikasne rasvjete novim LED sijalicama, te pripremne i prateće mjere za obnavljanje zgrade.

Gilles Rebattet, Šef operacija, Odjeljenja za Ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu pri Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini, prisustvovao je svečanosti povodom obilježavanja završetka radova u vrtiću Labudovi. Istakao je štetan uticaj zagađenja vazduha, koje ima značajne ekonomske posljedice, skraćuje životni vijek i povećava troškove liječenja. “EU sa zadovoljstvom podržava napore Vlade Kantona Sarajevo u borbi protiv zagađenja vazduha kroz brojne projekte. Za ovu konkretnu inicijativu, koja će dovesti do čistijeg grijanja, poboljšane izolacije i sveukupno boljih uslova u školama, vrtićima, studentskim domovima i ambulantama u Kantonu Sarajevo, EU obezbjeđuje grant od 2 miliona eura. Ovaj projekat predstavlja važan iskorak prema zajedničkom nastojanju za unapređenje životne sredine i kvaliteta vazduha u Kantonu Sarajevo“, primjetio je Rebattet.

“Naš vrtić je zaista dobio divan preobražaj koje nas izdvaja. Izolirali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića.”

O projektu

Projekat „Energetska efikasnost u javnim zgradama u Kantonu Sarajevo“ se implementira kao dio Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP/REEP Plus) za Zapadni Balkan. Ovaj program je identifikovan kao jedan od vodećih projekata u okviru „Talasa obnove“ u investicionom prozoru „Čista energija“ Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za Zapadni Balkan. Ovi projekti daju značajan doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova i poboljšanju životnog standarda i zdravlja građana. Aktivnosti koje se sprovode u okviru REEP/REEP Plus usklađene su sa Uredbom EU i ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, slijedeći pet stubova Evropskog Zelenog dogovora (European Green Deal).

Regionalni program energetske efikasnosti osnovan je Investicionim okvirom za Zapadni Balkan 2012. godine. Različite organizacije sarađuju kako bi bio uspješan, uključujući Energetsku zajednicu, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Evropsku komisiju i KfW razvojnu banku. Sastoji se od više od 600 miliona eura investicija EBRD-a i KfW bankarske grupe, koje su kombinovane sa grantovima iz WBIF-a.

Dječiji vrtić Labudovi u Sarajevu je prvi objekat koji je prošao kompletno renoviranje, čime su stvoreni bolji uslovi za mališane, smanjeni troškove grijanja i minimizirane štetne emisije u vazduh.

“Naš vrtić je zaista dobio divan preobražaj koje nas izdvaja. Izolirali smo zgradu i zamijenili sve sigurnosne ventile za grijanje i vjerujem da će i sadašnje i buduće generacije uživati u ljepoti našeg vrtića”, ističe Špresa Zenoni, dugogodišnje vaspitačica u vrtiću Labudovi. Dodaje de je izolacija objekta omogućila ugodnije i veselije okruženje za djecu u vrtiću.

Potpisivanje ugovora o izvođenju mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina

Written on . Posted in Vijesti.

Dana 7. februara 2023., na svečanosti u prostorijama Javnog preduzeća Vode Srpske u Banjoj Luci potpisano je šest ugovora o izvođenju radova koji se odnose se na izgradnju mjera zaštite od poplava za deset opština Republike Srpske podržanih grantovima tehničke pomoći EU. Događaj je okupio predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, European Investment Bank (EIB), Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Western Balkans Investment Framework (WBIF ) te nekoliko drugih zainteresovanih strana kao i medija.

 

Evropska unija, preko WBIF, je obezbijedila skoro 13,5 miliona eura grantova za aktivnosti koje se odnose na upravljanje rizikom od poplava u BiH. Projekat upravljanja rizicima od poplava u Republici Srpskoj (“Flood Risk Management Project in Republika Srpska”) ukupne investicione vrijednosti od 104 miliona eura, se implementira uz pomenute grantove EU, kredit Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 74 miliona eura i 4 miliona eura doprinosa korisnika. Dodatnih 16 milona eura grantova je osigurano preko fondova IBRD/IDA, GEF/UNDP i IPA 2014.

 

Sprovođenje ovih investicija za zaštitu od poplava  poboljšaće performanse i puzdanost sistema zaštite od poplava Republike Srpske i smanjiti ukupan rizik od poplava i pratećih šteta. Ovaj projekat će pozitivno uticati na privredu, društvo, životnu sredinu, javno zdravlje, uz direktno poboljšanje kvaliteta života u 30 opština sa gotovo 700,000 stanovnika u Republici Srpskoj. To će dalje doprinijeti transpoziciji i implementaciji EU Acquis Communautaire, posebno Direktive o poplavama, koja zahtijeva usklađen prekogranični pristup.

Vjetrovi promjena za proizvodnju energije u Sjevernoj Makedoniji

Written on . Posted in Priče.

Podrška EU revoluciji zelene energije u zemlji.

Bogdanci je mali grad u Sjevernoj Makedoniji blizu granice sa Grčkom. Područje je poznato po jakim vjetrovima koji duvaju tokom cijele godine. Stalni vjetar u Bogdancima poznat je kao Vardarec, koji duva dolinom rijeke Vardar prosječnom brzinom od 7,2 m/s, što ga čini prilično jakim vjetrom za ovaj dio Zapadnog Balkana. Iz tog razloga je studija izvodljivosti koju finansira EU Investicioni okvir za Zapadni Balkan identifikovala Bogdance kao idealnu lokaciju za prvi vjetropark u Sjevernoj Makedoniji.

“Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju.”

Vjetropark je na lokaciji  izabranoj nakon opsežne analize podataka i simulacije strujanja vjetra. Izgradnja Faze 1 parka, finansirana kreditima KfW-a i preduzeća za proizvodnju električne energije ELEM, je završena 2014. godine i ima kapacitet od 36,8 MW i prosječnu godišnju proizvodnju od oko 112 gigavat sati, koji zelenom energijom napajaju približno 16.000 domaćinstava na jugu zemlje.

U prvoj fazi, instalirano je 16 vjetroturbina i izgrađen dalekovod od 110 kV u dužini od  11 kilometara, kao i trafostanica i pristupni putevi koji povezuju vjetropark sa energetskom mrežom. Faza II je u toku i dodaće 14 MW kapaciteta za proizvodnju eletrične energije postojećim postrojenjima, kako bi se ukupni kapacitet doveo na 50 MW prema originalnom planu.„Sjeverna Makedonija je postavila vrlo ambiciozne klimatske ciljeve. Za početak, bio je Pariski klimatski sporazum i činjenica da je zemlja posvećena smanjenju plinova staklene bašte za 52%.

Do kraja decenije, zemlja mora zatvoriti termoelektrane koje rade na ugalj, a to stavlja zemlju u vrlo tešku situaciju. “Svi će imati koristi od zelene energije vjetroparkova, bilo da se radi o domaćinstvima ili industriji: svi će koristiti zelenu energiju,” kaže Robert Sarlamanov iz KfW razvojne banke.

“Prosječna godišnja proizvodnja biće oko 112 gigavat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana.“

O projektu

Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) zajednički su pokrenuli 2009. godine Evropska komisija (Generalni direktorat za susjedstvo i proširenje – bivši DG ELARG, sada DG NEAR), međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori, kako bi se poboljšala harmonizacija i saradnja u investicijama za društveno-ekonomski razvoj Zapadnog Balkana. Zajedno sa korisnicima Zapadnog Balkana, WBIF formira jedinstveno partnerstvo, definišući prioritete i pakete podrške potrebne za strateške investicije i institucionalnu reformu. WBIF doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ne samo podržavanjem investicionih projekata koji poboljšavaju konkurentnost i rast, već i jačanjem regionalne saradnje i povezanosti.

Vjetropark ima značajan uticaj na snabdijevanje energijom regiona. “Prosječna godišnja proizvodnja će biti oko 112 giga vat sati. Pojednostavljeno, pokrivala bi godišnju potrošnju energije za oko 16.000 porodica, što bi bila približno godišnja potrošnja energije domaćinstava iz susjednih gradova Đevđelije, Bogdanaca, Valandova i Dojrana ”, kaže Goce Džambalovski iz Elektrana Sjeverna Makedonija.

Sjeverna Makedonija je posljednjih godina postigla najveći napredak na Zapadnom Balkanu u energetskoj tranziciji. Zemlja sprovodi aukcije obnovljive energije, zamjenjujući ugalj solarnom energijom i plinom, te potpisuje strateške ugovore o ulaganju ne samo za velike vjetroparkove već i za fotonaponske elektrane. Prema portalu Balkan Green Energy, proizvodnja električne energije u elektranama na obnovljive izvore energije u Sjevernoj Makedoniji prošle je godine porasla za 14,7 po  u odnosu na 2020., dok je proizvodnja u termoelektranama na ugalj pala za 17,1 posto. Povećao se i udio obnovljive energije u ukupnoj proizvodnji električne energije, sa 29,2% na 31,4%, zahvaljujući vodećim projektima poput projekta Vjetropark Bogdanci.

Novi evropski Bauhaus: mogućnosti za zapadni Balkan i Tursku

Written on . Posted in Vijesti.

Od danas, Komisija otvara prijave za Novi evropski bahaus nagrade za 2023. (New European Bauhaus Prizes 2023). Nakon uspješna prethodna dva izdanja na koja je pristiglo preko 3.000 prijava iz svih zemalja članica EU, konkurs 2023. će nagraditi 15 primjernih inicijativa koji povezuju održivost, estetiku i inkluzivnost – tri ključne vrijednosti New European Bauhaus-a.

 

U kontekstu Evropske godine vještina (European Year of Skills), ovogodišnje izdanje će se fokusirati na obrazovanje i učenje. Po prvi put, prihvatićemo prijave za projekte i koncepte sa Zapadnog Balkana. Kao i prošle godine, biće posebne nagrade za mlađe od 30 godina. Poziv je otvoren do 31.januara 2023. do 19 časova po srednjeevropskom vremenu.

 

Konkurs 2023 će nagraditi postojeće projekte kao i koncepte koje su razvili mladi talenti u četiri kategorije:

 

– Povezivanje sa prirodom

– Povratak osjećaja pripadnosti

– Davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije

– Potreba za dugoročnim razmišljanjem o životnom ciklusu u industrijskom ekosistemu

U svakoj kategoriji kandidati mogu birati između tri paralelna takmičarska dijela:

-Dio A: “New evropski bauhaus šampioni”, posvećen postojećim i završenim projektima sa jasnim i pozitivnim rezultatima.

-Dio B: “Nove evropske bauhaus zvijezde u usponu” posvećen konceptima koje su poslali mladi talenti starosti do 30 godina. Koncepti mogu biti različite faze razvoja, od ideje sa jasnim planom do nivoa prototipa.

-Dio C: “Nove evropske bauhaus šampioni u obrazovanju” posvećen inicijativama koje se fokusiraju na obrazovanje i učenje. Prihvatljivi su I završeni projekti kao i inicijative sa minimalnim nivoom zrelosti.

 

Nagrade za 2023.će biti dodijeljene 15 pobjednika koji će dobiti novčanu nagradu do 30.000 eura, kao i komunikacioni paket koji će im pomoći u daljem razvoju i promociji njihovih projekata i koncepta