Skip to main content

EU i EBRD će podržati prelazak na solarnu energiju u Sjevernoj Makedoniji

Planovi dekarbonizacije u Sjevernoj Makedoniji značajno su napredovali. Evropska unija podržava Elektrana na Severna Makedonija (ESM), državnu elektroprivrednu kompaniju, u implementaciji fotonaponski (PV) projekta od 30 MW koji se sastoji od 10 MW na dijelu istrošenog rudnika uglja termoelektrane Oslomej, i 20 MW u blizini termoelektrane Bitola. EU će obezbijediti grant od 5 miliona eura koji se finansira kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pozajmljuje 25 miliona eura kako bi potpomogla ovaj razvoj.  
Ambasador David Geer, šef Delegacije EU u Sjevernoj Makedoniji, rekao je: „Vidimo konkretne pomake u materijalizaciji Zelene agende za Zapadni Balkan i pretvaranju Ekonomskog i investicionog plana u stvarnost. Investicioni grant WBIF-a i zajam EBRD-a, koji podržavaju transformaciju elektrana Oslomej i Bitola s proizvodnje energije iz uglja na solarnu energiju, predstavljaju jasan pokazatelj da zemlja preduzima prave korake – prelazi na zelenu energiju, prolazeći društveno ispravan tranzicioni proces. Ova investicija je dugo kasnila i dolazi u pravo vrijeme za Sjevernu Makedoniju, osiguravajući čisto i sigurno energetsko snabdijevanje.”  
Nove solarne elektrane su produžetak prve PV elektrane snage 10 MW, izgrađene na iscrpljenim rudnicima uglja u Oslomeju i dokaz su puta dekarbonizacije ESM-a i zemlje. Kada budu u funkciji, nova postrojenja proizvodit će gotovo 48 GWh električne energije godišnje – dovoljno za napajanje 10.000 domova i zamjenu 44.000 tona CO2 godišnje. Projekt će takođe podržati napore ESM-a da obnovi rudnike koji su nekada snabdijevali termoelektrane ugljem.

Uručeni ključevi 20 stanova korisnicima Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini

Ove sedmice 20 izbjegličkih porodica u Vlasenici u Bosni i Hercegovini proslavilo je uručenje ključeva svojih novih stanova izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP). Pored samih korisnika, događaju su prisustvovali i predstavnici EU, Vlade Republike Srpske i UNHCR-a.
 
Čestitajući novim stanarima, Stefano Ellero, šef Odjeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini napomenuo je da je Evropska unija najveći donator RHP-a, te da bez podrške EU ne bi bila moguća izgradnja zgrade u Vlasenici. Ove riječi ponovio je i premijer Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, pritom odavši priznanje i za doprinos opštine Vlasenica koja je obezbijedila lokaciju za izgradnju stanova i potrebnu infrastrukturu.  
Stanari su brzo podijelili svoje oduševljenje. Goran i Daliborka Zoranović, raseljena lica iz Kladnja, BiH, opisali su svoj stan kao “predivan”, dok je Radenko Belmiš rekao da mu je laknulo što je dobio dom za svoju petočlanu porodicu. Gospodin Belmiš se u ime korisnika RHP-a zahvalio svim donatorima koji su obezbijedili finansijska sredstva za izgradnju objekta. Njegova supruga je jednostavno rekla da se nikada u životu nije osjećala sretnijom.

EU donira 150 detektora metala Oružanim snagama Bosne i Hercegovine

Zajedno sa visokim zvaničnicima Vojnog komiteta EU, 27 ambasadora Političko-sigurnosnog komiteta Evropske unije donirali su 150 detektora metala Deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH na kraju posjete Bosni i Hercegovini.  Detektori metala uručeni su ministru odbrane Bosne i Hercegovine i prvi su predmeti koji su isporučeni u okviru mjera pomoći Evropskog mirovnog fonda koje su vrijedne 10 miliona eura, i koje će uključivati ​​34 transportna vozila i 34 medicinska vozila.

 

EU Peace Facility je novi mehanizam za izgradnju odbrambenih kapaciteta EU i njenih najbližih partnera. Uz mjeru pomoći za jačanje i unaprjeđenje sposobnosti Deminerskog bataljona Oružanih snaga BiH, EU je nedavno odobrila i mjeru pomoći u vrijednosti od 6 miliona eura za poboljšanje kapaciteta Balkanske medicinske operativne grupe.

  Ambasadori su pozdravili saradnju Bosne i Hercegovine sa EU u vanjskim poslovima, sigurnosti i odbrani, koja je ključna za međusobnu stabilnost i prosperitet, a i važnija nego ikad s obzirom na neopravdanu agresiju Rusije na Ukrajinu. Visokoprofilna posjeta na obuhvatila je i sastanak sa trupama i komandantom EUFOR Althea-e.

EU finansira tehničku pomoć za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču u Albaniji

Tehnička pomoć Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) za projekat upravljanja otpadnim vodama u Draču pokrenuta je 25. maja u Tirani, u prisustvu glavnih zainteresovanih strana, uključujući Vodovod i kanalizaciju Drača, Nacionalnu agenciju za vodosnabdijevanje i kanalizaciju i infrastrukturu otpada, Državnu agenciju za strateško programiranje i koordinaciju pomoći i Delegaciju EU u Albaniji, kao i predstavnike WBIF-a, Agence Française de Développement (AFD) i Infrastrukturnog projekta Facility 11, koji će implementirati projekat.  
Projekat ima za cilj poboljšanje životnih i priobalnih uslova životne sredine za 350.000 stanovnika u regionu Drača. Ovaj cilj će postići odvajanjem atmosferske i kanalizacione mreže u regionu, smanjenjem dotoka atmosferskih padavina u postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se maksimizirale količine otpadnih voda i biološko opterećenje postojećeg postrojenja, ono se iskoristilo do punog kapaciteta, te izbjegle obilaznice tokom kiše. To će poboljšati kvalitet površinskih i podzemnih vodnih tijela u regionu i Jadranskom moru, što će pozitivno uticati na biodiverzitet (prilagođavanje klimatskim promjenama) i turizam (ekonomski razvoj).  
Mreže za prikupljanje otpadnih voda u gradu Draču su stare, napravljene od betonskih cjevovoda koji su skloni infiltraciji, nemaju odgovarajući nagib i često postaju podložni blokadama. Većina sistema za prikupljanje otpadnih voda je kombinovana i sakupljaju otpadne vode zajedno sa kišnicom. Značajne količine otpadnih voda otiču u more zbog loše povezanosti, infiltracije otpadnih voda i izlijevanja tokom sušnog i kišnog vremena.  
Preko WBIF-a, Evropska unija je obezbijedila grant za tehničku pomoć u iznosu od 500.000 eura. Ukupni investicioni trošak Projekta upravljanja otpadnim vodama u Draču procijenjen je na oko 40 miliona eura i planirano je da se finansira kroz AFD kredit i lokalne izvore.

Kosovski projekat među dobitnicima European Heritage nagrada za 2022

Evropska komisija i Europa Nostra objavile su pobjednike nagrada za European Heritage nagrade 2022. / Europa Nostra Awards. Godišnja EU za kulturnu baštinu nagrađuje 30 odličnih inicijativa i istaknutih ličnosti iz 18 evropskih zemalja, koje predstavljaju najnovija dešavanja i prioritete vezane za politiku i praksu nasljeđa u Evropi.

 

Kategorije nagrada uključuju nagrade za očuvanje i adaptivnu ponovnu upotrebu, istraživačko obrazovanje, obuku i vještine, angažman građana i podizanje svijesti te odbornike koji se zalažu za očuvanje nasljeđa.

 

Ove godine, projekat „Lumbardhi Public Again“ iz Prizrena, Kosovo, bio je među pobjednicima u kategoriji angažovanja građana i podizanja svesti. “Lumbardhi Public Again” je inicijativa da se kino Lumbardhi spasi od privatizacije i rušenja, te da se ponovo proglasi za mjesto kulturnog nasljeđa otvoreno za sve. Bioskop, koji sadrži i unutrašnje sale za projekciju i kino na otvorenom, izgrađen je 1950-ih i uživao je veliku popularnost u gradu Prizrenu do kasnih 1980-ih. DokuFest i EC Ma Ndryshe, organizacije civilnog društva, pokrenule su nakon kampanja iz 2007. i 2014. godine, Lumbardhi fondaciju u 2015. Tokom sedam godina postojanja, fondacija je ostvarila svoje početne ciljeve. Oživljavanje bioskopa u saradnji sa CHwB Kosovo i brojnim lokalnim i međunarodnim partnerima, uključujući EU, kroz hitne i restorativne intervencije, omogućilo je blizu 1.000 javnih programa da dopru do više od 100.000 korisnika i posjetilaca.

Program ADRION otvara novi poziv za univerzitete, istraživačke centre i poslovne institucije

Jadransko-jonski (ADRION) program, koji djeluje u jadransko-jonskom području, otvorio je novi poziv za univerzitete i istraživačke centre, kao i poslovne institucije. Cilj ovog petog vanrednog poziva za podnošenje prijedloga projekata je podizanje kompetencija i vještina u oblastima koje se smatraju strateški relevantnim za ovo područje, te premošćavanje u novi programski period i održavanje tema morskih/pomorskih, ekoloških i društvenih inovacija.

 

Poziv se fokusira na sljedeće teme: plava ekonomija, društvene inovacije, obnovljiva energija i cirkularna ekonomija. Cilj mu je razviti pripremne mjere za aktiviranje zajedničkih programa master nivoa koji će trajati do 2027. Projekti koji odgovaraju ciljevima poziva trebali bi da budu strateški i da primaju grantove kao dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) ADRION programu 2021-2027.

 

Prijedlozi projekata će imati doprinos EU (Evropskom fondu za regionalni razvoj i IPAII) do maksimalno 1 milion eura.

Proglašeni dobitnici Regional Butterfly Innovation nagrade u Tirani

Regional Butterfly Innovation nagrade dodijeljene su za šest pobjedničkih inovativnih ideja iz regije na svečanosti u Tirani 28. juna.

 

Dobitnici prvih Regional Butterfly Innovation nagrada su:

Nagrada za inovacije u industriji: Orjon Rroji, Albanija

Univerzitetska nagrada za inovaciju: TiPy-AIR Univerzitet u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina

Nagrada za zelene inovacije: GoBeyond, Kosovo

Nagrada za inovativnost mladih: GuesTool, Crna Gora

Nagrada za žensku inovaciju: WISE Group, Sjeverna Makedonija

STEM (nauka, matematika, inženjerstvo i tehnologija) nagrada za inovacije: BIOIRC, Srbijaia

 

Svi pobjednici će dobiti priliku da promovišu svoje rješenje kroz mrežu kontakata i medijskog prisustva RCC-a, tehničku mentorsku podršku od 5000 € i šansu da upoznaju potencijalne dodatne investitore. Ceremonija dodjele nagrada, koju su zajednički organizovali RCC i Evropska komisija, održana je na marginama Ministarskog sastanka Upravljačke platforme za istraživanje i inovacije i obrazovanje i obuku Zapadnog Balkana, čiji je domaćin bila Evropska komisija.

 

Ceremonija dodjele je vrhunac dužeg procesa koji je zvanično pokrenut prošlog decembra tokom Butterfly Innovation and Business Foruma. Regionalna nagrada za inovacije leptira finansira Evropska unija.

EU i EBRD pomažu malim i srednjim bosanskohercegovačkim preduzećima da postanu digitalna

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrava kredit od 5 miliona eura ProCredit banci u Bosni i Hercegovini, uz podršku grantova Evropske unije (EU), u okviru nedavno pokrenutog programa Go Digital u Bosni i Hercegovini. Prihodi će se koristiti za pomoć malim firmama da investiraju u digitalizaciju poslovnih procesa i poboljšaju produktivnost, operativnu efikasnost i otpornost.

 

Mala i srednja preduzeća (SMEs) moći će aplicirati za sredstva za ulaganje u hardver i softver za projekte digitalne transformacije u oblasti digitalnih komunikacija, informatičke i IT sigurnosti, upravljanja digitalnim kompanijama i procesa i usluga digitalne proizvodnje. Cilj je da se podstakne digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i učini ih se konkurentnijim na tržištima EU i usklađenim sa standardima koje zahtijevaju direktive EU.

  Pored pozajmica, mala i srednja preduzeća će imati koristi od grant podsticaja u vrijednosti do 15% ukupnog iznosa kredita. Ove podsticaje finansira EU.  

EU je osigurala grantove od 9 miliona eura za podsticajna plaćanja, savjetodavne usluge i programsku tehničku pomoć za zajednički program EBRD-EU Go Digital u Bosni i Hercegovini, dok je EBRD osigurala 40 miliona eura u kreditima. Program će biti popraćen aktivnostima njemačke agencije za međunarodnu saradnju, GIZ, koja će sa vladom i interesnom grupom pomoći u izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u Bosni i Hercegovini, uključujući čvorišta za digitalne inovacije, u skladu s najboljim praksama EU.

 

Program direktno doprinosi Digitalnoj agendi Evropske komisije za Zapadni Balkan, koja ima za cilj da podrži tranziciju privatnog sektora i pomogne preduzećima da u potpunosti osiguraju prednosti digitalne transformacije privrede.

EU donira informatičku i laboratorijsku opremu Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine

Evropska unija donirala je Upravi za indirektno oporezivanje (ITA) u Bosni i Hercegovini (BiH) 1.250 laptopa, ličnih računara, servera, firewall-a i druge visokokvalitetne laboratorijske opreme. Oprema je vrijedna ukupno 2,3 miliona eura i pomoći će ITA da unaprijedi svoje svakodnevno poslovanje, primijeni kvalifikovane digitalne potpise, pojednostavi carinske i poreske procedure i dodatno unaprijedi rad carinske laboratorije.

  Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler, posjetio je 21. juna Carinsku laboratoriju Uprave za indirektno oporezivanje u Ramićima kod Banje Luke i zajedno sa direktorom Mirom Džakulom obišao prostorije ITA BiH te pregledao doniranu opremu.  

ITA BiH će od 1. avgusta početi koristiti novi kompjuterizovani tranzitni sistem na nacionalnom nivou. Primjena novog zakona o carinskoj politici od 1. avgusta omogućiće primjenu pojednostavljenih carinskih procedura.

EU izdaje nove smjernice za podršku civilnom društvu u Regionu proširenja

Oko 200 predstavnika organizacija civilnog društva, Evropske komisije, Delegacija EU, vlasti Zapadnog Balkana i međunarodnih organizacija prisustvovalo je Forumu civilnog društva u Skoplju 8. i 9. juna. Glavni cilj sastanka bio je pokretanje revidiranih „Smjernica za podršku EU civilnom društvu u Regionu proširenja 2021-2027“.  
Forum je ponovo potvrdio važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u svojim društvima i procesu evropskih integracija. Takve organizacije mogu doprinijeti neophodnim reformama, pomoći uključivanju građana i podržati ekonomsku, socijalnu i političku transformaciju regiona. U vrijeme krize, organizacije civilnog društva su od suštinske važnosti u praćenju uticaja, smanjenju dezinformacija i odbrani interesa marginalizovanih zajednica.  
EU će koristiti smjernice za praćenje u redovnim intervalima. Ovo će pomoći EU, kao i drugim zainteresovanim stranama, da identifikuju i djeluju u oblastima u kojima ima prostora za poboljšanje.