Skip to main content

EIB promoviše socijalno inkluzivno zapošljavanje i preduzetništvo u Srbiji

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditna grana EU – i UniCredit Banka Srbija zvanično su pokrenule kreditnu liniju od 30 miliona eura, koja ima za cilj podršku zapošljavanju, stručnom usavršavanju i dugoročnom zadržavanju ljudi iz osjetljivih društvenih grupa. Ova sredstva će omogućiti UniCredit-u da dodatno kreditira srpske kompanije koje su posvećene poboljšanju društvenog uticaja svog poslovanja i stvaranju dugoročnih prilika za zapošljavanje i preduzetništvo za žene, mlade i one segmente stanovništva koji se suočavaju s većim preprekama za ulazak u tržište rada. Svečanom otvaranju prisustvovali su predstavnici Vlade Republike Srbije i Delegacije EU u Srbiji, koji su izrazili podršku društveno orijentisanim finansijskim instrumentima ove vrste.

 

Pored finansiranja, srpske kompanije će dobiti finansijsku nagradu zasnovanu na učinku ako ispune specifične ciljeve za podsticanje liderstva, zapošljavanja i mogućnosti profesionalnog razvoja za žene, mlade i druge, uključujući osobe s invaliditetom i izbjeglice koje se često suočavaju sa dodatnim preprekama u pristupanju takvim prilikama. Finansijska nagrada se obezbjeđuje kao grant u okviru EIB-ove Inicijative za ekonomsku otpornost (ERI), čiji je cilj podsticanje otvaranja novih radnih mjesta i održivog rasta privatnog sektora. Ovo je prvi zajam privatnog sektora EIB-a na Zapadnom Balkanu u okviru ERI, koji će doprinijeti najvažnijim ciljevima u promovisanju održivog razvoja. EIB će također pružiti tehničku pomoć za pripremu i implementaciju projekata kako bi se ovi ciljevi postigli i kako bi imali širi društveni uticaj.

EU i Zapadni Balkan jačaju veze na prvom ministarskom sastanku o kulturi

U Tirani je 27. i 28. juna održan Ministarski sastanak platformi Zapadnog Balkana za kulturu, istraživanje i inovacije, obrazovanje i osposobljavanje. Sastanak s ministrima kulture bio je prvi ovakav organizovan sa zemljama Zapadnog Balkana. Komesarka Mariya Gabriel službeno je pokrenula platformu.  
Komesarka je pozvala ministre da u potpunosti iskoriste sastanke da zajedno rade na razvoju saradnje između EU i Zapadnog Balkana te time pridonesu integraciji regiona u EU. „Razmjena najboljih praksi, znanja i iskustava podići će naš zajednički rad u oblasti kulture na viši nivo“, rekla je Mariya Gabriel u svom uvodnom obraćanju.  
Na ovom prvom sastanku, komesarka Gabriel i ministri kulture iz regiona razgovarali su o ulozi mladih u promociji i zaštiti kulturne baštine. Diskusija je obuhvatila teme među kojima su nedostatak kvalifikovanih stručnjaka, kako zanimanja koja se tiču kulturnog nasljeđa učiniti privlačnim mladim ljudima, borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima i uloga kulturnog nasljeđa u osjećaju pripadnosti Evropi.  
Evropska komisija, francusko predsjedavanje Vijećem Evropske unije i albanski ministar kulture su predsjedavali događajem.

Mjesec ponosa podržao veliki broj Mladih evropskih ambasadora (YEA) širom regiona

Mladi evropski ambasadori (YEA) su naveliko učestvovali u događajima i aktivnostima koje su obilježile Mjesec ponosa u cijelom regionu. Mjesec ponosa obilježava period posvećen podizanju glasova, slavljenju i podršci borbi za građanska prava i jednakost za pripadnike LGBTQ zajednice – lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i queer osobe. Tokom mjeseca juna, YEA su šetali u Povorkama ponosa, učestvovali u projekcijama i čitanjima i raspravljali o medijskom izvještavanju.

 

U Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, YEA su učestvovali u šetnji Povorke ponosa u centru grada, aktivnosti koja je uslijedila nakon debate o uticaju medijskog izvještavanja o porodičnoj dinamici, te u porodičnom pikniku i diskusijama za podizanje svijesti javnosti.

 

U Podgorici, u Crnoj Gori, organizovan je niz događaja od strane organizacija civilnog društva u kojima su učestvovali i  mladi evropski ambasadori. Počeli su radionicom o zastupljenosti LGBTQ tema u medijima, sastankom na kojem se razgovaralo o mentalnom zdravlju, kao i pravnim pitanjima oko zakona o rodnom identitetu. Završetak ovog događaja obilježit će trodnevni seminar za aktiviste.

 

Mladi evropski ambasadori (YEA) su bili dio događaja i u Srbiji, u Novom Sadu, gdje su aktivisti ozvaničili početak Mjeseca ponosa panel diskusijom o identitetu, interseksualnim osobama i LGBTQ pravima. U međuvremenu, u Beogradu, održana je projekcija filma i objavljena reportaža.

 

Mladi evropski ambasadori učestvovali su u Povorkama ponosa kako u Skoplju, Sjeverna Makedonija, tako i u Prištini, na Kosovu. YEA su imali priliku da dožive poetsko popodne u Prištini gdje su izvedene queer albanske pjesme, a učesnici su bili pozvani da podijele sopstvena pjesnička ostvarenja.

 

Promovisanje aktivizma u svojim lokalnim zajednicama definiše YEA platformu, kao ideju da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) iz Albanije objavljuje poziv za istrživačke priče o pitanjima životne sredine

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u Albaniji objavila je poziv za istraživačke priče, nudeći grantove za četiri novinara za izradu članaka o temama vezanim za životnu sredinu. Poziv je dio projekta – Upotreba “big data” i multimedije za jačanje kvaliteta i nezavisnog novinarstva u Albaniji, kojeg podržava Evropska unija.

 

Cilj projekta je da stvori okruženje koje omogućava albanskim novinarima da kreiraju nezavisne sadržaje kroz obuku, mentorstvo, tehničku i finansijsku podršku, te blisku saradnju sa civilnim društvom, te na taj način ojača sloboda izražavanja i medijski pluralizam u Albaniji.

 

Poziv je zasnovan na temama koje su predložili aktivisti civilnog društva i novinari tokom radionice održane 10. juna u Tirani. Radionici je prisustvovalo dvadesetak aktivista i novinara civilnog društva, koji su raspravljali o važnim temama koje treba istražiti u vezi sa životnom sredinom, kao i o potrebi izgradnje čvršće komunikacije i saradnje između organizacija civilnog društva i novinara.

 

Novinari koji će biti podržani ovim pozivom imat će oko tri mjeseca da “kopaju” dublje i istraže svoje ideje, a imat će i priliku da rade sa iskusnim urednicima kao mentorima koji će ih voditi kroz proces pisanja u skladu sa BIRN standardima.

EIB daje grant od 1,5 miliona eura za energetsku efikasnost u Prištini

Evropska investiciona banka (EIB) – kreditni ogranak EU – obezbijedila je tehničku pomoć od 1,5 miliona eura, preko svoje nove globalne filijale EIB-a, za finansiranje pripreme projekta za proširenje sistema daljinskog grijanja u Prištini. Projekat će omogućiti energetski efikasniji sistem grijanja za grad, pomažući da se smanji zagađenje vazduha i poboljšaju životni uslovi za oko 210.000 građana.

 

Tehnička pomoć EIB-a će podržati razvoj plana dekarbonizacije sistema grijanja u Prištini, pripremu neophodnih procjena uticaja na životnu sredinu i društvo i implementaciju projekta. Sredstva su obezbijeđena kao dio podrške od strane Banke i Evropske unije za poboljšanje ključne infrastrukture koja će građanima pružiti bolje životne uslove. S ciljem podrške otpornom i inkluzivnom rastu na Zapadnom Balkanu, EU banka pruža finansijsku podršku razvoju infrastrukture i privatnog sektora.

 

Od početka pandemije COVID-19, EIB je obezbijedila 70 miliona eura za Kosovo za podršku bržem oporavku malih preduzeća i izgradnju planova za tretman otpadnih voda u Gnjilanu i Mitrovici.

Obezbjeđen 81 dom za porodice korisnice RHP-a u Srbiji

U Beogradu je 20. juna obilježen Svjetski dan izbjeglica. Na tom događaju svečano su dodijeljeni ugovori za kupovinu 60 stanova Regionalnog stambenog programa (RHP) porodicama koje su izbjegle u Srbiju iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

 

Pored korisnika, događaju u Beogradu prisustvovali su Nemanja Starović, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova; Nicola Bertolini, šef odeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Srbiji; Richard Kohli, šef Odeljenja za saradnju u Ambasadi Švajcarske u Srbiji, Švajcarska kancelarija za saradnju; ambasador Jan Bratu, šef Misije OEBS-a u Srbiji; Stefanie Krause, trenutni vršilac dužnosti predstavnice UNHCR-a u Srbiji; Vladimir Cucić, srbijanski komesar za izbjeglice i migracije; Nataša Stanisavljević, sekretarka za socijalnu zaštitu grada Beograda i Dušan Kovačević, direktor Jedinice za implementaciju projekata u javnom sektoru d.o.o.

 

U ime Evropske unije, najvećeg donatora RHP-a, gospodin Bertolini je istakao: „Jedan od glavnih ciljeva EU je da svojim građanima pruži dostojanstven život. Zahvaljujući ovom programu preko 6.000 porodica u Srbiji ostvarilo je ovaj cilj.”

 

Tri dana prije ove beogradske manifestacije, 21 izbjeglička porodica dobila je svoj ugovor o kupovini seoske kuće na teritoriji opštine Odžaci u Srbiji.

Mladi evropski ambasadori na Prespanskom forumu

Mladi evropski ambasadori iz Sjeverne Makedonije učestvovali su na ovogodišnjem Prespanskom “Forum-u za Dijalog” koji je organizovan od 16. do 18. juna u Ohridu. U okviru ovog foruma, oni su razgovarali na panel diskusiji pod nazivom „Zapadni Balkan – sljedeća generacija“. Jedan od učesnika panel diskusije bila je Irena Šumenkovska, mlada evropska ambasadorka, koja je govorila o ključnim temama za mlade kao što su veća uključenost mladih u donošenje odluka, njihova borba za pronalazak posla i prilike.

 

Prespanski forum za dijalog je platforma koju je organizovala Vlada Republike Sjeverne Makedonije kako bi omogućila državama, liderima, organizacijama i građanima da stvore dugoročne veze i jačaju saradnju i partnerstva. Ovogodišnji događaj okupio je visoko rangirane predstavnike sa Zapadnog Balkana, te iz drugih zemalja.

 

Platforma Mladi evropski ambasadori (YEA) je kreativna mreža mladih aktivista sa cijelog Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i EU, vode kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih mreža i organizuju inspirativne događaje – uvijek vođene idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: razmjena vrijednosti EU; podizanje svijesti o saradnji EU sa partnerima sa Zapadnog Balkana; prikazivanje opipljivih rezultata ove saradnje; doprinos političkom dijalogu o različitim temama i pomoć u povećanju građanskog aktivizma.

UNICEF i EU u Crnoj Gori obilježavaju Mjesec roditeljstva

Povodom obilježavanja Mjeseca roditeljstva, UNICEF je organizovao prezentaciju programa koji podržavaju roditelje u njihovim važnim životnim ulogama. U saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, u Evropskoj kući predstavljena su dva programa namijenjena roditeljima djece najmlađe dobi – “Brižne porodice” (“Caring Families”) i aplikacija Bebbo.

 

Program “Brižne porodice” (“Caring Families”) sprovodi se u Crnoj Gori već četiri godine i do sada je u njemu učestvovalo više od 700 roditelja. Evaluacija ovog programa i njeni rezultati pokazuju da se nakon njegovog sprovođenja u porodicama bilježi smanjenje grubog i nasilnog roditeljstva za 70%, te značajno smanjenje problema u ponašanju djeteta (31%)  i roditeljske depresije (45%).

 

Aplikaciju Bebbo predstavila je koordinatorka programa za rani razvoj djece u UNICEF-u Crne Gore Ida Ferdinandi, a pridružila joj se i Maja Miranović, majka koja već duže vrijeme koristi aplikaciju. Ova aplikacija roditeljima djece do šest godina pruža pouzdane informacije o nizu tema, kao što su zdravlje, ishrana, dojenje, bezbjednost, učenje u ranom uzrastu i pozitivno roditeljstvo.

 

Program “Brižne porodice” (“Caring Families”) i aplikacija Bebbo realizovani su u Crnoj Gori uz podršku UNICEF-a i finansijsku podršku Evropske unije.

Evropsko vijeće usvojilo mjere pomoći za podršku Balkanskoj medicinskoj radnoj grupi

U okviru Evropskog fonda za mir (EPF), Evropski savjet je usvojio mjeru pomoći u vrijednosti od 6 miliona eura za Balkansku medicinsku radnu grupu (BMTF). Ova mjera pomoći će podržati izgradnju kapaciteta BMTF nabavkom neophodne opreme i materijala za sanitetske jedinice Oružanih snaga Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, koje učestvuju u BMTF.

 

Cilj ove mjere je jačanje vojnomedicinskih kapaciteta regiona i napora za pružanje pomoći civilima, te na kraju doprinijeti regionalnoj saradnji i koheziji. Kako bi se postigao cilj, mjerama pomoći će finansirati sredstva za mobilnost, komponente za terenske bolnice, laboratorijska oprema i potrepštine, te IT i komunikaciona oprema. Pomoć je, u ime BMTF-a, zatražila Republika Sjeverna Makedonija u aprilu 2022.

 

EPF je osnovan 2021. godine kako bi podržao partnere širom svijeta u oblastima vojske i odbrane, a s krajnjim ciljem sprječavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti.

 

BMTF je osnovan kao regionalna inicijativa koja okuplja šest zemalja učesnica – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Sloveniju – s ciljem pružanja brzog i efikasnog odgovora na probleme zemlja ili regiona pogođenih katastrofom, korištenjem već postojećih vojnih medicinskih kapaciteta zemalja učesnica.

U Podgorici počinje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

10. jun – potpisan je ugovor za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda najveći je infrastrukturni projekat u istoriji Podgorice. Ovaj ugovor, zvanično označava, u finansijskom i građevinskom smislu, početak najzahtjevnije faze sveobuhvatnog investicionog projekta: to zapravo obuhvata izgradnju postrojenja i ugradnju savremene opreme za prečišćavanje otpadnih voda.  

Kompletan projekat obuhvatit će izgradnju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za grad, kao i postrojenja za spaljivanje mulja i proširenje kanalizacione mreže. Investicije će omogućiti da se otpadne vode, koje proizvodi grad, prikupljaju i prečišćavaju u skladu sa standardima EU.

 

Projekat je započet 2009. godine kada je pripremljena studija izvodljivosti uz podršku tehničke pomoći Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Podrška WBIF-a je prisutna i dalje tokom projekta kroz tehničku pomoć i investicione grantove, što je omogućilo da ovaj projekat finansira i implementira komponente, uključujući izgradnju primarnog kolektora, primarne kanalizacione mreže i druge hidrotehničke infrastrukture.

Za ukupni investicioni projekat, EU je obezbijedila 22,9 miliona eura, a bilateralni donatori dodatnih 9,9 miliona eura grantova kroz WBIF. Ovo je dopunjeno kreditom KfW razvojne banke od više od 35 miliona evra i doprinosom korisnika od oko 7,5 miliona evra.