Skip to main content

Uspješno završen prvi ciklus razmjene Super škola

Regionalna godišnja školska konferencija održana je u utorak 5. jula u Strugi u Sjevernoj Makedoniji, čime je obilježen uspješan završetak prvog ciklusa programa Super škola koji vodi Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO). Ovaj program je dio višedonatorskog projekta „Šema razmjene škola na Zapadnom Balkanu“ koji sufinansiraju Evropska unija i Njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a provode ga zajedno Njemačko društvo za internacionalnu saradnju (GIZ) i RYCO.

 

Ovaj događaj okupio je sve škole učesnice koje su predstavljali nastavnici i učenici s ciljem da podijele svoja iskustva, postignuća i rezultate sa mladima, drugim nastavnicima iz regiona, osobljem RYCO-a, predstavnicima ministarstava, donatorima i visokim zvaničnicima. Događaj je promovisao uticaj razmjene i projekta RYCO Super škole u regionu. U sklopu događaja održan je i sajam učenika koji je učesnicima pružio priliku da razgovaraju uživo sa školama koje su učestvovale u prvom ciklusu razmjena RYCO Super škola.

EU i EBRD pomažu srbijanskoj sportskoj maloprodaji da lakše dopre do kupaca

Jedan od najuspješnijih trgovaca sportskom odjećom i opremom u Srbiji, Planeta Sport, koji ima više od 100 prodavnica širom zemlje, imao je dobro uspostavljenu prodajnu mrežu kako u prodavnicama tako i online. Kompanija je zatražila pomoć od EU i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi poboljšala komunikaciju sa svojim klijentima ulaganjem u nove digitalne alate. Promjene koje je omogućio projekat, zajedno sa sredstvima EU i EBRD-a, došle su na početku pandemije COVID-19, baš kada je većina preduzeća morala brzo preći na online poslovanje.

 

Projekat je podrazumijevao izradu digitalne strategije i implementaciju novog marketinškog i komunikacijskog softvera. Da bi se to postiglo, Planeta Sport je morala zatražiti eksternu pomoć. Kompanija je potom kontaktirala EBRD-ov  program “Savjeti za mala preduzeća” (Advice for Small Businesses programme), koji podržava mala i srednja preduzeća povezujući ih sa stručnjacima koji pružaju savjete i znanje. Program pokriva širok spektar oblasti uključujući strategiju, operacije, upravljanje kvalitetom, finansijsko izvještavanje, energetsku efikasnost i još mnogo toga. Taj program finansira Evropska unija (European Union) i on već je podržao stotine preduzeća u Srbiji.

U Srbiji počinje kampanja „Čuvaj sebe – koristi zaštitnu opremu“.

„Čuvaj sebe – koristi zaštitnu opremu“ naziv je kampanje pokrenute radi podizanja svijesti o važnosti korištenja lične zaštitne opreme tokom građevinskih radova i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Kampanja je dio projekta „EU za Srbiju – podrška bezbijednijim proizvodima” koji je počeo ovog mjeseca TV kampanjom, brendiranim autobusima gradskog prevoza u Beogradu i bilbordima u nekoliko gradova Srbije.

 

Evropska unija kroz projekat „EU za Srbiju – podrška bezbijednijim proizvodima“ podržava Ministarstvo privrede i druga resorna ministarstva u usklađivanju zakonodavstva Republike Srbije sa zakonodavstvom Evropske unije u području slobodnog kretanja roba. Uz slobodu kretanja ljudi, usluga i kapitala, ovo je jedna od osnovnih sloboda na kojima se zasniva Evropska unija jer zajedničko tržište čini srž evropskih integracija.

 

Ova kampanja je druga po redu od nekoliko medijskih promocija koje će biti sprovedene tokom trajanja projekta, sa ciljem daljeg unapređenja procesa usaglašavanja i primjene propisa neophodnih za integraciju privrede Republike Srbije u jedinstveno evropsko tržište.

Istraživanja pokazuju uticaj pandemije COVID-19 na ranjive grupe u Crnoj Gori

Dvije nevladine organizacije (NVO) radile su zajedno sa udruženjem roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju na istraživanju uticaja pandemije COVID-19. U fokusu su bila djeca i omladina sa posebnim obrazovnim potrebama, kao i djeca i roditelji iz drugih ranjivih grupa u Crnoj Gori. U Evropskoj kući u Podgorici predstavljeni su rezultati ove saradnje između Udruženja roditelja “Path”, NVU “Djeca Crne Gore” iz Tuzi i NVO “Impuls” iz Nikšića.

 

Podaci uzorka od 1.055 ispitanika pokazuju da je pandemija negativno uticala na kvalitet učenja, radne navike, školsko iskustvo i pristupe nastavnika. Došlo je do razvojne i akademske stagnacije, pa čak i nazadovanja. Pojavile su se nesigurnosti, praćene padom u motivaciji i moći inicijative, te nedostatkom pažnje i lošim odnosom prema obavezama. Taj uticaj pandemije na obrazovanje je najviše vidljiv kod socijalizacije, sticanja i zadržavanja radnih navika, kvaliteta učenja i socio-emocionalnog stanja.

 

Nastavnicima je najveći izazov bio kako se prilagoditi na novi način rada, organizovati život i rad, te ovladati informatičkim znanjem i kompetencijama (to je posebno važilo za nastavnike sa sjevera zemlje). Za roditelje je najzahtjevnije bilo kako uskladiti porodične i radne obaveze, čime su njihove uloge postale složenije i mnogobrojnije (roditelj-učitelj-facilitator).

 

Istraživanje je provedeno u okviru projekta pod nazivom „Profesionalno i pravovremeno pružanje usluga nakon COVID-a“,  kojeg je finansirala EU.

Komesar EU Várhelyi posjetio je infrastrukturni projekat u Albaniji koji finansira EU

Komesar EU za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, posjetio je zajedno sa premijerom Albanije Edijem Ramom obilaznicu Valone na jugu zemlje, koju finansira EU.

 

Dionica puta od 29 kilometara će skratiti vrijeme putovanja prema albanskoj rivijeri, povećati sigurnost na putevima, smanjiti zagađenje vazduha i obezbijediti nove prilike za albanska preduzeća.

 

EU je podržala izgradnju obilaznice Valone sa 20 miliona eura. Pored toga, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao vodeća međunarodna finansijska institucija, i Evropska investiciona banka (EIB) dale su kredite od po 18 miliona evra.

 

Tokom zajedničke pres-konferencije, zajedno sa premijerom Ramom, komesar Várhelyi je rekao: „Drago mi je što sam danas posjetio obilaznicu Valone. Ovo je dobar primjer naše bilateralne pomoći Albaniji i pokazuje kako možemo napraviti značajne promjene u regionu zahvaljujući našem ekonomskom i investicionom planu.”

 

Obilaznica oko grada Valone je ključna saobraćajna veza u jugozapadnoj Albaniji. To će poboljšati uslove drumskog saobraćaja u gradu Valoni i okolnim područjima, uključujući i obalni put duž zaljeva Valone. Ova dionica puta će donijeti koristi turizmu, stimulisati privatni sektor i omogućiti lakše trgovanje, promovisati regionalni i nacionalni rast, a i doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj koheziji.

President von der Leyen in Skopje, North Macedonia

President of the European Commission Ursula von der Leyen visited Skopje, the capital of North Macedonia on Thursday 14 July. During her visit, President von der Leyen first met Stevo Pendarovski, President of North Macedonia. Following that meeting, the President then met with the Prime Minister Dimitar Kovačevski.

 

As a central event of her visit, President von der Leyen also addressed the Parliament of North Macedonia in a solemn session attended by the President, the Prime Minister, parliamentarians and State dignitaries.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore

Crna Gora i EU sastali su se – na ministarskoj razini– na 11. sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak se održao u Podgorici u Crnoj Gori.

 

Po prvi put je sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana i time je naglašena jasna posvećenost Evropske unije evropskim integracijama cijelog regiona i procesu pristupanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o pristupnoj strategiji – posebno u pogledu Izvještaja Komisije za Crnu Goru 2021. Oni su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pristupnim pregovorima, pri čemu su 33 pregovaračka poglavlja otvorena, a tri privremeno zatvorena.

 

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje je takođe sagledalo bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmijenilo svoje stavove sa drugim stranama o nedavnim dešavanjima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Strana EU snažno je pohvalila potpunu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući EU restriktivne mjere koje je Vlada Crne Gore uvela prema Rusiji nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila te mjere kao snažan signal strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pristupanja EU. Učesnici su takođe pozdravili napore koji su već poduzeti da se implementiraju sankcije, i bili su ohrabreni da nastave s neophodnim koracima za punu primjenu usvojenih restriktivnih mjera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Josep Borrell i komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsjedavao visoki predstavnik EU Josep Borrell.

YEA se sastaje sa ministarkom pravde Austrije Almom Zadić

Mladi evropski ambasadori (YEA) iz Bosne i Hercegovine: Armin Poljak, Nikola Bodulović, Hana Kunić, Nejra Gurbeta, Dragana Vučković i Džulisa Otuzbir imali su priliku da se sastanu sa ministarkom pravde Austrije, gospođom Almom Zadić, koja je učestvovala u panel diskusiji pod nazivom „Quo vadis, Bosnia and Herzegovina?” sa ambasadorom EU, g. Johannom Sattlerom i predstavnicima bosanskog civilnog društva.

 

Nakon diskusije, YEA su imali priliku razgovarati sa gospođom Zadić i predstaviti joj rad YEA mreže, kao i govoriti o položaju mladih u Bosni i Hercegovini.

 

YEA platforma je kreativna mreža mladih aktivista iz cijelog zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije). YEA dolaze iz različitih sredina, ali svi dijele zajedničku viziju: Zapadni Balkan ujedinjen u raznolikosti. Zajedno uče jedni o drugima i o EU, prate kreativne projekte, stiču nove vještine, povezuju se putem društvenih medija i organizuju inspirativna dešavanja – uvijek navođeni idejom da je aktivizam mladih najmoćnija snaga društvenih promjena.

 

Ciljevi mreže su: da dijeli vrijednosti EU; da podigne svijest o saradnji EU sa partnerima na Zapadnom Balkanu; da prikažu opipljive rezultate ove saradnje; da doprinese dijalogu o politici različitih tema; i da pomogne povećanju građanskog aktivizma.

Podrška slobodi i pluralizmu medija na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i djeluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Njemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 
Posebni cilj programa je da se povećaju kapaciteti profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da bi se bolje prilagodili promijenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse sektora nezavisnih medija, program će omogućiti kombinaciju značajnih kapitalnih ulaganja, tehničke podrške po mjeri i niza aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unapređenje poslovanja i razvoj visokokvalitetnog novinarstva. Program će doprinijeti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu izgradnjom kapaciteta u medijima i stimulisanjem povoljnog okruženja za pluralističke medije.
U okviru ovog programa biće dodijeljeno dvadeset grantova do 150.000 eura. Očekuje se da će projekti trajati do tri godine.

EU i EBRD će finansirati dionicu puta od Skoplja do granice sa Kosovom

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansiraju novu dionicu autoputa u Severnoj Makedoniji, od glavnog grada Skoplja do petlje Blace, blizu granice sa Kosovom. Nova saobraćajnica omogućava brže i lakše povezivanje trgovine i građana.  
Investicioni grant EU od 20,8 miliona eura, kao i 8,8 miliona eura za tehničku saradnju za pripremu, sprovođenje i nadzor radova, biće dopunjeni kreditom EBRD od 167,6 miliona eura za izgradnju autoputa. Strateška dionica puta će poboljšati veze u regionu i Evropskoj uniji. Dio je transportne arterije od Skoplja do glavnog grada Kosova, Prištine, u kojoj je posljednjih godina povećan obim saobraćaja, a takođe je dio veće evropske putne mreže koja povezuje Švedsku sa Grčkom kroz Zapadni Balkan.  
Novi dvosmjerni autoput ići će paralelno sa postojećim državnim putem A4, dvotračnim brzim putem izgrađenim prije više od 50 godina. Ovo će dovesti do značajnih poboljšanja bezbjednosti u saobraćaju i  na putevima. Takođe se očekuje da će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje kroz povećanu povezanost i ekonomsku integraciju u regionu.