Skip to main content

Klara Šovagović i Josip Lukić dobitnici su nagrade Srce Sarajeva za najbolji studentski film

Mladi hrvatski režiseri Klara Šovagović i Josip Lukić osvojili su nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film na 28. Sarajevo Film Festivalu sa svojim filmom It's Not Cold for Mosquitoes (Nije hladno za komarce). Nagrada, čiji je pokrovitelj Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), uručena je na svečanom zatvaranju festivala.

 

Program, Srce Sarajeva za najbolji studentski film, koji je pokrenuo RCC, ima za cilj promociju filmova studenata regionalnih filmskih škola, fakulteta i umjetničkih akademija. Sarajevo Film Festival ovim dijelom takmičarskog programa pruža novu platformu za obuku talentovanih budućih profesionalaca u filmskoj industriji, na samom početku njihove karijere. Fokus je na igranim, dokumentarnim i animiranim filmovima do 60 minuta koji su nastali u sklopu nastavnog procesa regionalnih filmskih škola.

 

RCC je sponzorisao nagradu Srce Sarajeva za najbolji studentski film od uvođenja Sarajevo Film Festivala 2017. Prethodni dobitnici nagrade su: Alexandru Mironescu (Rumunija) za Summer Planning (Ljetno planiranje),2021; Zeynep Dilan Süren (Turska) za The Great Istanbul Depression (Velika istanbulska depresija) iz 2020; Nikola Stojanović, (Srbija) za Sherbet (Šerbet) 2019; Hajni Kis (Mađarska) za Last call (Posljednji poziv) u 2018; i Neven Samardžić (Bosna i Hercegovina) za Clean (Čistoća) 2017.

Mladi evropski ambasadori prisustvuju Sarajevo Film festivalu

Sarajevo je u avgustu bilo centar regije zbog 28. Sarajevo Film Festivala. Ove godine, po prvi put, ovom događaju su prisustvovali i mladi evropski ambasadori (YEA) u okviru programa Dana ljudskih prava.

 

Programu je prisustvovalo 11 mladih ambasadora uz volontere Instituta za razvoj mladih, KULT, iz Bosne i Hercegovine. Gledali su poseban izbor filmova, prisustvovali predavanjima i radionicama koje su vodili stručnjaci iz oblasti ljudskih prava i angažovane umjetnosti, obišli relevantne institucije, te sudjelovali u panelima o suočavanju s prošlošću sa učesnicima omladinskog programa.

  Tokom ovih pet dana mladi ambasadori su imali priliku da pogledaju filmove uglednih producenata poput Arija Folmana i Josepha Piersona, da poslušaju priče i iskustva najpoznatije bosanske ratne reporterke Aide Čerkez, kao i Ajne Jusić, vođe nevladine organizacije Forgotten Children of War (Zaboravljena djeca rata). Bili su takođe u prilici razgovarati sa ambasadorom EU, Johannom Sattlerom, i ambasadorom Kraljevine Holandije, Janom Waltmansom. Program je kombinacijom umjetnosti – prvenstveno filma – i akademskog i aktivističkog rada postavio pitanje: kome danas pripadaju ljudska prava?

Mladi evropski ambasadori (YEA) promovišu svoje aktivnosti na EXIT festivalu

Na ovogodišnjem EXIT festivalu u Novom Sadu, u Srbiji, Mladi evropski ambasadori (YEA) organizovali su niz aktivnosti i učestvovali u njima s ciljem promocije vrijednosti EU, upoznavanja drugih kultura i podsticanja diskusija o važnim aktuelnim temama.

 

Prvi dan festivala bio je posvećen upoznavanju kolega sa cijelog Zapadnog Balkana i iz ostatka Evrope, razmjeni ideja i razmjeni iskustava i stavova. Tog dana su YEA informisali posjetioce organizovanih događaja o tome šta EU nudi i o politikama koje slijedi. Posjetioci s kojima su razgovarali bili su članovi organizacija civilnog društva i drugi aktivisti koji se bave društvenim i ekološkim pitanjima.

 

Prema riječima posjetilaca, ključne teme za koje bi EU trebalo da se zalaže su reciklaža; obezbjeđivanje prilika za zapošljavanje diplomaca; borba protiv globalnog zagrijavanja i korištenja nuklearne energije; prava imigranata; značaj usvajanja djece u homoseksualnim brakovima; i okoliš – posebno ugljikov otisak EU i sponzorstvo izuma koji stvaraju obnovljivu energiju. Opšte mišljenje je da građani mogu i trebaju učiniti više u rješavanju ovih važnih pitanja, da se trebaju više zalagati za uključenost ranjivih grupa u društvo, govoriti o kršenju ljudskih prava i generalno biti društveno aktivniji.

 

Posetioci su dijelili inicijative za očuvanje životne sredine mimo i tokom EXIT festivala. Razgovarali su o aktivnostima poput volonterskog čišćenja parkova i naselja i podučavanja školaraca o načinima kako da recikliraju.

 

Posjetioci su već bili upoznati sa vrijednostima za koje se EU zalaže: demokratska politika, mir, jednakost, pravda, ljudska prava i fondovi EU za umjetnike. Većina ljudi s kojim se razgovaralo učestvovala je u obrazovnim programima EU ili je poznavala nekoga ko jeste. Ti programi su uključivali sjednice Evropskog parlamenta mladih na kojima se raspravljalo o problemima sa kojima se suočavaju mladi u Evropi, Erasmus+ projekte i druge projekte vezane za umjetnost i kulturu koje finansira EU.

 

Na kraju razgovora, učesnici su poslali poruke mladima sa Zapadnog Balkana o budućnosti EU. Tri najznačajnije poruke bile su:

“Budite ljubazni prema prirodi, starijim ljudima i djeci jer svi cijene geste ljubaznosti”

“Evropska unija je stvorena da održi mir u Evropi, posebno između Francuske i Njemačke. Budućnost Unije je da spriječi ratove poput ukrajinskog.”

„EU donira mnogo novca; trebao bi ga iskoristiti.”

 

Tokom četiri dana provedena na Petrovaradinskoj tvrđavi, uživajući u dobroj muzici i raznolikosti, YEA su još jednom pokazali da su vrijednosti EU ljudske vrijednosti, da je kultura Zapadnog Balkana dio kulture EU i da EU nije samo budućnost regiona već i sadašnjost.

EU i EBRD podržavaju mala preduzeća u Albaniji

Mala i srednja preduzeća (MSP) u Albaniji će imati koristi od novog finansiranja od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), i sufinansiranja iz podsticajnih grantova Evropske unije.

 

Banka pruža zajam od 3 miliona eura ProCredit banci u Albaniji, a EU obezbjeđuje 450.000 eura podsticajnih grantova za podršku investicijama lokalnih preduzeća koje imaju za cilj jačanje konkurentnosti. Više od polovine ukupnog iznosa kredita bit će usmjereno za finansiranje investicija namijenjenih za zelenu tehnologiju i energetsku efikasnost.

 

Zajam će poboljšati dostupnost finansijskih sredstava za MSP i podržati preduzeća jer se suočavaju sa rastućim troškovima u trenutnom ekonomskom okruženju. MSP će moći da konkurišu za sredstva za ulaganje u nadogradnju ili proširenje svojih proizvodnih kapaciteta, novu opremu i rad. Preduzeća će takođe imati finansije koje će omogućiti rad na postizanju standarda EU u oblastima zaštite životne sredine, bezbijednosti radnika i kvaliteta i sigurnosti proizvoda, pomažući im da postanu konkurentniji.

 

MSP koja uživaju podršku ovog programa imaju pravo na podsticaj granta u iznosu od 15% iznosa kredita.

 

Aranžmani su dio Programa podrške konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu (SME Competitiveness Support Programme in the Western Balkans), koji sufinansira EU. Inicijativa se fokusira na poboljšanje operativnih i proizvodnih standarda malih kompanija kako bi mogle biti konkurentne na lokalnom i na tržištu EU.

Počelo je 21. izdanje Dokufesta

Međunarodni festival dokumentarnog i kratkometražnog filma Dokufest započeo je svoje 21. izdanje projekcijom filma “Fire of Love” koji je režirala Sara Dosa, rediteljka iz SAD. Preko 250 dokumentarnih i kratkih filmova iz cijelog svijeta bit će prikazano tokom sedmice u Prizrenu. Osim projekcija, posjetioci će moći prisustvovati aktivnostima poput radionica, master obuka i diskusija.

 

Svake godine više od 200 ručno odabranih filmova iz cijelog svijeta je prikazano na najvećem filmskom festivalu na Kosovu u bioskopima i improvizovanim prostorima za prikazivanje filmova širom istorijskog centra Prizrena. Dokufest, koji je osnovan sa ciljem revitalizacije kinematografije i kulturnog života u Prizrenu, postao je najvažniji festival dokumentarnog i kratkometražnog filma u jugoistočnoj Evropi, a od 2019. ujedno je i BAFTA kvalifikacioni festival za kratke filmove. Festival je sufinansiran od strane Evropske unije.

 

Ove godine tema festivala je “kako preživjeti?”, a ona će se razmatrati s gledišta klimatskih promjena, fizičkog opstanka i rata u Ukrajini.

EIB Global u posjeti Crnoj Gori

Delegacija Evropske investicione banke (EIB), banke Evropske unije, i njene nedavno osnovane razvojne podružnice, EIB Global, sastala se sa Vladom Crne Gore u Podgorici 29. jula. Cilj im je bio da identifikuju nove projekte i nastave uspješnu saradnju na ubrzanju društvenog i ekonomskog razvoja zemlje, kao i njenom pristupanju Evropskoj uniji.

 

Markus Berndt, vršilac dužnosti generalnog direktora, predvodio je delegaciju EIB Global koja se sastala sa premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem, potpredsjednicima Vlade Jovanom Marović i Ervinom Ibrahimovićem, te ministrom finansija zemlje Aleksandrom Damjanovićem. Zajedno su razgovarali o mogućnostima ulaganja za Crnu Goru koje su otvorene Ekonomskim i investicionim planom Evropske unije za Zapadni Balkan, i načinima na koje EIB Global može podržati Crnu Goru u privlačenju sredstava koja su dostupna u okviru ovog i drugih programa EU.

 

Od 2020. godine, EIB Global i Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IDF) otključali su 150 miliona eura pristupačnijih kredita kako bi podstakli oporavak nakon pandemije i dekarbonizaciju crnogorske privrede. Saradnja EIB Globala sa IDF-om pomogla je malim i srednjim preduzećima da se brže oporave od pandemije i podržala je tranziciju Crne Gore ka kružnoj, zelenoj, održivoj i socijalno pravednoj ekonomiji.

Mladi evropski ambasadori (YEA) učestvuju na forumu „So Keres Europa?!“ u Tirani, Albanija

‘Pa Keres Europa?!’ (“Šta ima, Evropo?!” u prevodu sa romskog jezika) je međunarodni jednonedeljni društveni forum i dio aktivnosti organizovanih pod pokroviteljstvom grada Tirane, Evropske prijestolnice mladih, koji je ugostio preko 150 mladih ljudi i pozvao da prisustvuje nizu radionica, uključujući mlade evropske ambasadore (YEA), iz cijele EU, Zapadnog Balkana i Turske. Radionice su održavane u Tirani od 11. do 17. jula a njihovi učesnici su bili Romi i neromi koji su razgovarali o temama ljudskih i manjinskih prava u Evropi, intersekcionalnosti, umjetnosti i kulturi, zagovaranju za pitanja mladih i otporu Roma.

 

Nakon jednonedeljne radionice, forum je kulminirao javnim događajem – Međunarodnim romskim festivalom mladih – gdje su grupe predstavile rezultate svog rada, a predstavnici Evropske prijestolnice mladih, predstavnici vlasti i nacionalni političari imali priliku da zajedno sa učesnicima iz Evrope zauzmu stav podrške raznolikosti i inkluziji svih mladih ljudi.

 

Domaćini događaja bili su organizacija Roma Active iz Albanije i inicijativa Tirana Youth Capital, a forum su sufinansirali EU, Erasmus+ i inicijativa Tirana evropska prijestolnica mladih 2022.

Most u Gradišci završen uz donaciju EU vrijednu 3,2 miliona eura

29 jul – obilježen završetak radova na prekograničnom mostu u Gradišci koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. To je jedan od najvažnijih projekata na rijeci Savi. Evropska unija sufinansirala je izgradnju mosta sa 3,2 miliona eura bespovratnih sredstava što je kombinovano sa povoljnim kreditom od 5,6 miliona eura od Evropske investicione banke (EIB).  

Most dužine 430 metara povezat će autocestu Ruta 2a u Bosni i Hercegovini sa brzim putem u Hrvatskoj koji je u izgradnji i koji će se protezati od granice sa Bosnom i Hercegovinom, preko Okučana, do granice sa Mađarskom. Zajedno sa graničnim prelazom, most će omogućiti vezu sa ključnom transevropskom mrežom na Koridoru Vc i postati pokretač promjena za lokalnu ekonomiju.

 

Kada bude otvoren za transport, Gradiški most će značajno smanjiti vrijeme čekanja na granici i omogućiti bržu i sigurniju prevoznu rutu za preduzeća i građane BiH i regiona, što će dovesti do poboljšanja ekonomskog rasta i novih radnih mjesta. Projekat je važan korak ka integraciji Zapadnog Balkana u Agendu povezivanja Evropske unije, čiji je cilj unapređenje infrastrukturnih veza u regionu.

 

Ovo je drugi prekogranični most preko rijeke Save koji sufinansira Evropska unija u BiH. Prošle godine otvoren je most, autoput i granični prelaz u Svilaju, za koje je Evropska unija obezbijedila 25 miliona eura bespovratnih sredstava.

 

EU je do sada dodijelila preko 640 miliona eura grantova za 19 projekata u BiH u sektoru transporta, uključujući nekoliko dionica na Koridoru Vc, ali i željeznice, plovne puteve i luke. Bosna i Hercegovina je imala velike koristi od EU Agende povezivanja, a sada ima i od Ekonomskog investicionog plana.

EU usvaja IPARD III program za Crnu Goru

Evropska komisija usvojila je IPARD III program za Crnu Goru, vrijedan 63 miliona eura, za period 2021-2027. Prednosti IPARD III programa predstavljene su široj javnosti na svečanosti organizovanoj u vinariji Patrimonio, koja je korisnik IPARD-a u Bobiji na Cetinju.

 

Crna Gora trenutno koristi preostala raspoloživa sredstva iz IPARD II programa, koja se formalno mogu koristiti do kraja 2023. godine, tako da će sredstva iz novog IPARD III programa biti iskorištena nakon ovog roka. Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa u svom obraćanju je navela više od 250 ulaganja EU u poljoprivredu kroz IPARD II program.

 

„Veoma sam srećna što danas slavimo usvajanje IPARD III programa. Poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori treba prilagoditi i unaprijediti kako bi bila spremna i konkurentna za evropsko tržište kada Crna Gora postane punopravna članica EU. Naši IPARD programi daju vam dodatnu šansu za povećanje poljoprivredne proizvodnje i smanjenje zavisnosti od uvoza hrane. Ohrabrujem crnogorske poljoprivrednike i agroprerađivače da u potpunosti iskoriste IPARD II i predstojeći IPARD III. Takođe ohrabrujem Ministarstvo da na vrijeme pripremi implementaciju novih mjera IPARD III i pokaže da dobro upravlja EU sredstvima i odgovara na njene zahtjeve“, rekla je ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa.

Borići prihvatni centar za migrante renoviran zahvaljujući EU

21 jula svečano je otvoren novouređeni prihvatni centar za migrante “ Borići” u Bihaću. Rekonstrukcija fasade koštala je više od 200.000 KM, a cjelokupnu rekonstrukciju, kao i tekuće troškove privremenog prihvatnog centra, ukupne vrijednosti više od milion eura, finansirala je Evropska unija.  

Grad Bihać počeo je sa smještajem migrantskih i izbjegličkih porodica sa djecom u decembru 2018. godine. Od tada se bivši studentski dom Borići koristi kao smještajni centar za porodice sa djecom, djecu bez pratnje i djecu razdvojenu od roditelja te druge ranjive skupine migranata. Ta građevina je obilježje grada Bihaća, a njeno renoviranje znači da će ona, kada ne bude više služila kao smještaj za migrante, biti u boljem stanju nego što je bila do sada.

 

Evropska unija je obezbijedila finansijsku i tehničku pomoć u vrijednosti od preko 100 miliona eura kako bi podržala bosanskohercegovačke vlasti da obezbijede adekvatnu pomoć migrantima, ljudima koji traže azil i izbjeglicama. U prihvatnom centru Borići trenutno su smještena 243 migranta, uglavnom porodice sa djecom iz Afganistana, Burundija i Kube.