Skip to main content

TAIEX Tužilački forum se bavi prekograničnim ekonomskim i sajber kriminalom

Blisko partnerstvo i prekogranična saradnja ključni su za iskorjenjivanje prekograničnog kriminala. Ova ključna poruka odjeknula je u dvodnevnom programu 22-og TAIEX međunarodnog foruma tužilaca o borbi protiv prekograničnog organizovanog kriminala u Budvi, Crna Gora, 8 – 9. novembar 2022. Po prvi put, ovaj TAIEX forum je organizovan u zemlji partneru.  
Događaj je organizovan u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore, EU Agency for Criminal Justice Cooperation, Eurojust-om, European Public Prosecutors’ Office (EPPO) i Public Prosecutor General`s Office of Saxony, Njemačka.  Okupio je preko 100 tužilaca i predstavnika pravosuđa na licu mjesta i online, iz preko 30 zemalja, uključujući regije proširenja i susjedstva, države članice EU, kao i agencije i institucije EU. Govornici su se pozabavili raznim nedavnim slučajevima, od istraga o pranju novca i sajber kriminala do povrata imovine, zajedničkih istražnih timova i upotrebe digitalnih dokaza.  
Forum je doprinio poboljšanju međunarodne saradnje u krivičnim pitanjima. Prvo, pružio je praktičarima širom lanca krivičnog pravosuđa mogućnost da izgrade i ojačaju svoje profesionalne mreže. Drugo, ojačao je institucionalne kapacitete za rješavanje prekograničnih slučajeva u kritičnim područjima, kao što su šeme pranja novca, i upotreba digitalnih dokaza. Konačno, unapređenje prekogranične pravosudne saradnje se neće ograničiti na dvodnevni Forum. TAIEX će nastaviti da podržava svoje partnere u ključnim reformama vladavine prava sa ciljanim i prilagođenim aktivnostima tehničke pomoći. 

Albanija pristupa Mehanizmu EU za civilnu zaštitu

Danas Albanija zvanično postaje država učesnica u EU Civil Protection Mechanism– sistemu upravljanja rizikom od katastrofa u EU.
 
Kao punopravna članica Mehanizma civilne zaštite EU-a, Albanija ne samo da će moći dobiti trenutnu podršku, već će putem Mehanizma moći i poslati pomoć zemljama pogođenim katastrofom, što će dovesti do snažnijeg i bolje koordinisanog odgovora na krizu u Evropi i u ostatku svijeta. Prije nego što se pridružila kao punopravna članica, Albaniju su već podržali timovi civilne zaštite EU nakon razornog zemljotresa u novembru 2019. i šumskih požara tokom posljednja tri ljeta.
 
Komesar  Janez Lenarčič boravi u Tirani kako bi obilježio ovu priliku. Tamo se sastao sa premijerom Edijem Ramom i ministrom odbrane Niokom Peleshijem. Komesar je sa ministrom Pelešijem potpisao sporazum kojim je Albanija postala član Mehanizma.
 
The EU Civil Protection Mechanism ima za cilj jačanje saradnje između zemalja EU i 8 država učesnica (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Turska, Bosna i Hercegovina, a nedavno i Albanija) u oblasti civilne zaštite kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.
 
Kada hitna situacija prevaziđe kapacitete i mogućnosti reagovanja neke zemlje u Evropi i šire, ona može zatražiti pomoć putem Mehanizma. Evropska komisija igra ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe širom svijeta. Od svog osnivanja 2001. godine, EU Civil Protection Mechanism je  odgovorio  na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU.

Novo izdanje medijske konferencije EU-Zapadni Balkan u Albaniji ponovo potvrđuje važnost slobode medija i slobode izražavanja

Novo izdanje EU-Western Balkans Media Conference  održano je 10. i 11. novembra 2022. u Tirani u Albaniji i ugostilo je gotovo 200 učesnika, uključujući novinare, profesionalce iz medija, organizacije civilnog društva, fact-checker-e, profesore i druge učesnike iz regiona  Zapadnog Balkana, EU i njenih partnera.

 

Konferencija, koju su zajednički organizovali European Commission i European External Action Service, započela je radionicom koju je otvorio Andris Kesteris, glavni savjetnik za medije i civilno društvo u Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations, koji je zajedno sa glavnim partnerima, kao što su  USAID i GIZ, predstavio najnovije programe pomoći medijima na Zapadnom Balkanu.

 

 Konferencija je zvanično otvorio Ambasador Hohmann, Šef delegacije EU u Albaniji, koji je naglasio da su slobodni i nezavisni mediji ključni stub demokratije u formiranju javne sfere, oblikovanju javnog mnijenja i pozivanju na odgovornost onih koji su na vlasti.

 

Michela Matuella, vršilac dužnosti direktora Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations za Zapadni Balkan, nadovezala se uz komentar: “Sloboda izražavanja je ključna evropska vrijednost i preduslov za pristupanje i upravo je ona u središtu  politike proširenja EU.” Međutim, naglasila  je da vlade i relevantni akteri (regulatorna tijela, javni emiteri i vlasnici medija) moraju uložiti napore kako bi se kreiralo okruženje koje omogućava slobodu medija.

 

Konferencija je nastavljena sa nekoliko panela o ključnim pitanjima kao što su manipulacija informacijama i strano uplitanje, savremena produkcija sadržaja, dezinformacije i kolaborativni pristupi.

 

Jedan od vrhunaca konferencije bila je dodjela nagrada EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu, tokom koje su tri najbolja istraživačka novinara iz WB6 dobili nagrade.

Predsjednica von der Leyen na Zapadnom Balkanu razgovarala o podršci EU u rješavanju energetske krize

Ruska energetska ucjena i manipulacija tržištima ne štede Zapadni Balkan. EU je odlučna da podrži svoje partnere u suočavanju sa visokim cijenama energije i dugoročnom poboljšanju njihove energetske sigurnosti. Ovo je kontekst posjete predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu ove sedmice. Predsjednica je prvo posjetila Republiku Sjevernu Makedoniju, gdje je imala sastanake sa predsjednikom Stavom Pendarovskim i premijerom Dimitarom Kovačevskim. Predsjednica  von der Leyen je u četvrtak ujutru otputovala u Prištinu, na Kosovu gdje se susrela sa predsjednicom Vjosom Osmani-Sadriu i premijerom Albinom Kurtijem. Poslijepodne, predsjednica je otputovala u Tiranu u Albaniji, gdje se susrela sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom.
 
U petak ujutru, putuje za  Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Tamo će se predsjednica sastati sa novoizabranim članovima Predsjedništva BiH, kao i sa izabranim članovima Parlamentarne skupštine i izabranim predstavnicima društva. Poslijepodne, predsjednica von der Leyen će otputovati u Beograd u Srbiju, gdje će se sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić. Sa predsjednikom Vučićem će posjetiti i Gas Interconnector Serbia-Bulgaria u selu Jelašnica. Na kraju, u subotu, predsjednica će biti u Podgorici u Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Posjetiće projekat Trans-Balkan Electricity Corridor: Grid Section in Montenegro’.

Upravljanje granicom: EU potpisuje sporazum sa Sjevernom Makedonijom

Evropska unija i Sjeverna Makedonija su 26. oktobra potpisale sporazum o operativnoj saradnji u upravljanju granicom sa European Border and Coast Guard Agency (Frontex). Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen i premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski prisustvovali su potpisivanju sporazuma koji su potpisali Komesar za unutrašnje poslove Ylva Johansson češki amabasador u Sjevernoj Makedoniji Jaroslav Ludva koji je predstavljao češko predsjedanje Savjetom, u ime EU i Ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski, u ime Sjeverne Makedonije.
 
Potpredsjednik Evropske komisije za promociju evropskog načina života, Margaritis Schinas je rekao: „ Sve bliža saradnja Sjeverne Makedonije u oblasti migracija je dio njenog puta u EU. Potpisivanje ovog statusnog sporazuma sa Frontex-om je snažan dokaz tome. Migracija je nešto što čim možemo upravljati samo zajedničkim radom. „
 
Komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson je rekla: “Drago mi je što danas potpisujem ovaj statusni sporazum jer će ojačati našu saradnju na pitanju migracija u upravljanja granicom. Frontex će biti u mogućnosti da rasporedi stalne korpusne timove koji će raditi ruku pod ruku sa graničarima Sjeverne Makedonije, sprečavajući prekogranični kriminal, posebno krijumčarenje i trgovinu ljudima, i obezbjeđujući sigurnost građana Sjeverne Makedonije i Evropske unije.”
 
Ojačana operativna saradnja između partnera sa Zapadnog Balkana i Frontex-a doprinijeće  rješavanju neregularnih migracija i daljem poboljšanju sigurnosti na vanjskim granicama EU. Frontex već sad raspoređuje oko 300 službenika u regionu, uključujući i zajedničke operacije na vanjskim granicama EU sa Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom prema sadašnjim statusnim sporazumima. Kako bi se osigurala implementacija statusnog sporazuma, Operational Plan će biti usaglašen direktno između Frontex-a i vlasti Sjeverne Makedonije. To će omogućiti Frontexu da pomogne Sjevernoj Makedoniji u upravljanju granicama, izvođenju zajedničkih operacija i raspoređivanju osoblja kako na granicu s EU, tako i na granice susjednih partnera sa Zapadnog Balkana. Ovo će pomoći u rješavanju sve veće neregularne migracije i prekograničnog kriminala.

Počinje skrining klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta kao dio pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

European Commission (Evropska komisija) je 17. oktobra dodatno unaprijedila proces skrininga sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Skrining je prvi korak u procesu pregovara za pristupanje, a proces skrininga je strukturiran u šest tematskih klastera. Ovi klasteri obuhvataju relevantna acquis poglavlja pristupanja u širokim temama koje se odnose na dobro upravljanje, interno tržište, ekonomsku konkurentnost i povezanost.

 

Eksperti iz Evropske komisije, Albanije i Sjeverne Makedonije započeli su ispitivanje zakona i politika EU u okviru Klastera 3 o Competitiveness and Inclusive Growth. Ovaj klaster obuhvata digitalnu transformaciju i medije, nauku i istraživanje, preduzetničku i industrijsku politiku, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje, obrazovanje i kulturu. Poglavlja uključuju carinsku uniju, ekonomsku i monetarnu politiku i oporezivanje.

 

Analitičko ispitivanje tijela EU zakona (acquis), takozvani skrining, omogućava zemljama kandidatima da se upoznaju sa EU zakonima, standardima i obavezama koje nose. Takođe, omogućava ispitivanje nivoa pripremljenosti zemalja i planove za dalje usklađivanje, te na taj način nudi preliminarne naznake o pitanjima koja će se najvjerovatnije pojaviti u pregovorima.

Potpredsjednik Evropske komisije Schinas naglašava punu podršku EU za upravljanje migracijama prilikom posjete Bosni i Hercegovini

Potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Schinas posjetio je Bosnu i Hercegovinu u sklopu posjete četiri zemlje Zapadnog Balkana s ciljem povezivanja sa partnerima u regionu, boljeg razumijevanja situacije na terenu i pronalaženja rješenja za sve veći broj neregularnih prelazaka preko granice duž zapadnobalkanske rute, u duhu partnerstva i saradnje.
 
Tokom posjete Bosni i Hercegovini, potpredsjednik Schinas je najavio novi projekat, vrijedan 39.5 miliona eura, koji je usmjeren na podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju mješovitim migracijskim tokovima i upravljanju granicama. Kao dio posjete BiH on je takođe posjetio prihvatni centar za ilegalne migrante u mjestu Ušivak blizu Sarajeva. Pored toga što se sastao sa migrantima, potpredsjednik Schinas je mogao da vidi poboljšane uslove u centru koji su rezultat podrške EU, uključujući i prostoriju za šivanje, u koja je polazna tačka za uspješnu modnu marku koju vode migrant ‘No Nation Fashion’.

Paket proširenja za 2022: European Commission ocjenjuje reforme na zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu

European Commission je 12. oktobra 2022.godine usvojila Paket proširenja za 2022.godinu, u kojem je dala detaljnu procjenu stanja i napretka zemalja Zapadnog Balkana i Turske na njihovom putu ka Evropskoj uniji, sa posebnim fokusom na implementaciji suštinskih reformi, kao i jasnim smjernicama o reformskim   prioritetima koji su pred nama.
 
Svake godine Komisija usvaja „Enlargement Package“ – grupu dokumenata koji objašnjavaju njenu politiku Proširenja EU. Srž ovog paketa je Komunikacija o politici proširenja, koja daje pregled razvoja u prošloj godini. Analizira se napredak koji su napravile zemlje kandidati i potencijalni kandidati, izazove sa kojima su se suočile i  reforme kojima se treba baviti i daje prijedloge za dalje. Pored glavne Komunikacije, paket sadrži Izvještaje u kojima Komisija predstavlja svoju detaljnu godišnju procjenu stanja napretka reformi u svakoj zemlji kandidatu ili potencijalnom kandidatu u protekloj godini. Ove procjene su praćene preporukama i smjernicama o reformskim prioritetima.

YEAs se pridružuju EU aktivnostima čišćenja na Kosovu

Mladi evropski ambasadora (YEAs) su se pridružili 16.septembra Kancelariji Evropske Unije na Kosovu i GIZ Kosovo koji su organizovali čišćenje jezera Badovc/Badovac u okviru ovogodišnjeg EU Dana čišćenja plaža. Drugi zvanični partneri češćenja su bili PAMKOS (Udruženje za zaštitu životne sredine i Clean-up Kosovo) i Pastrimi regionalna kompanija za otpad. U okviru inicijative prikupljeno je više od 200 vreća otpada. S obzirom na veliki značaj koje jezera Badovac ima za građane Prištine kao glavni vodosnabdjevač, smatralo se važnim da se pošalje poruka kako da jezero ostane bez smeća dok se tamo provodi slobodno vrijeme.

 
Aktivnosti EU Dana čišćenja plaža nastavljene su nakon toga u Evropskoj kući Kosovo, gdje je oko 30 mladih evropskih ambasadora sa Zapadnog Balkana imalo živu debatu o pitanjima životne sredine na Zapadnom Balkanu sa stručnjacima EU za životnu sredinu i Mrikom Nikqi, mladim ekologom i influensericom sa Kosova. Mladi evropski ambasadori iz cijelog zapadnog Balkana podijelili su svoje lične ideje o malim, ali značajnim koracima koji se mogu preduzeti kako bi se napravila pozitivna razlika i podržala čista životna sredina. Primjeri uključuju čišćenje i smanjenje otpada u našim zajednicama, izradu kratkih video snimaka za podizanje svijesti o zaštiti životne sredine i promovisanje alternativnih načina prevoza.  
Kampanja EU Beach Clean-Up globalna je inicijativa za zaštitu okeana koju zajednički organiziraju EU i UN, zajedno sa Štrumpfovima. Događaj se održava svakog septembra oko Svjetskog dana čišćenja obale, a važan je za podizanje svijesti o pitanjima zaštite životne sredine. U 2022.godini, peto izdanje EU kampanje Čišćenje plaža usmjereno je na mlade pod okriljem Evropske godine mladih. U okviru sveobuhvatne teme “Ujedinjeni protiv morskog otpada”, sljedeća generacija radi ruku pod ruku s međunarodnim organizacijama, nacionalnim liderima i nevladinim organizacijama u borbi protiv ovog problema.

EU i Kosovo potpisali sporazum za prvi IPA III godišnji program finansiranja

Kosovo i Evropska unija su 13. septembra potpisali prvi godišnji sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III), vrijedan 63,96 miliona eura. Nakon potpisivanja i stupanja na snagu Okvirnog sporazuma o finansijskom partnerstvu između EU-a i Kosova, ovo je bio jedan od posljednjih formalnih koraka koji je omogućio postepenu isplatu finansijske pomoći EU-a Kosovu u okviru IPA III okvirnog sporazuma o partnerstvu koji pokriva period 2021.-2027. Skupština Kosova takođe će morati da ratifikuje sporazum.

 

Kroz 14 uzastopnih godišnjih programa financsranja od 2007. do 2020., u okviru IPA I i IPA II, EU je do sada osigurala Kosovu više od 1,21 milijarde eura financijske pomoći.

 

„Početnih 63,96 miliona eura iz IPA III će biti iskorišćeno za povećanje konkurentnosti kosovskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i za pomoć u postizanju ekonomskih kriterija za pristupanje EU-u. Finansiranje će dalje biti usmjereno prema poboljšanju zaštite ljudskih prava i unapređenju ravnopravnosti polova, kao i poboljšanju pružanja opštinskih usluga te sigurnosti i javne sigurnosti na Kosovu“, rekao je ambasador EU na Kosovu Tomáš Szunyog.

 

Godišnje finansiranje IPA III biće kombinovano sa dodatnih 16 miliona eura od Vlade Kosova i finansiranjem od strane drugih partnera u iznosu od 3,8 miliona eura. EU ostaje najveći trgovinski partner Kosova i pružalac financijske pomoći.