Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

Uvodna riječ predsjednice Evropske komisije von der Leyen na samitu Berlinskog procesa

Written on . Posted in Vijesti.

Hvala puno, premijeru, poštovani Edi,  
uvaženi kancelaru,  
dragi prijatelji,  
Kakvu priču smo upravo vidjeli na ekranu, kakvu priču. I kakva je moćna poruka da je ovo ne samo deseti Berlinski proces, nego da je i po prvi put u zemlji Zapadnog Balkana. Snažna poruka o svijetu koji ste opisali, Edi, gdje smo svjedoci užasnog rata koji je pokrenula Rusija protiv Ukrajine. Ukrajina se bori za svoj suverenitet i teritorijalni integritet i za naše vrijednosti. Takođe smo vidjeli gnusni teroristički napad Hamasa u kojem je ubijeno više od 1.400 ljudi, muškaraca, žena, djece, beba, samo zato što su Jevreji. Živimo na planeti punoj žarišta. Pred nama se nalaze izazovi GenAI. U ovim vremenima svima su potrebni najbolji prijatelji. I sami ste rekli, vi ste najbolji primjer prijatelja koji se mogu poželjeti. Dozvolite nam da radimo na vašem pridruživanju Evropskoj uniji koja je dokazala da je zajedno moguće imati trajni mir i održivi prosperitet.  
“I zaista, odjeknula je snažna poruka jučer, kada smo započeli registraciju na Tiranskom koledžu za Evropu. Ti mladi studenti će sada proučavati evropske poslove. Dolaze iz Albanije, cijelog Zapadnog Balkana, iz Evropske unije. Kakva snažna poruka za narednu generaciju koja će nositi ideju Evropske unije dalje.  
Berlinski proces, kao što ste rekli, počeo je 2014. godine. Zato vrijedi pogledati dokumente iz tog vremena: ‘Cilj da se postigne stvarni napredak u procesu reformi i regionalnoj ekonomskoj saradnji.’ Zbog toga smo ovdje. I već smo postavili dobru osnovu sa našim ekonomskim i investicionim planom od 30 milijardi eura. Pokazuje rezultate. Polovina plana, 16 milijardi eura, već je stvarno implementirana. Ali treba uraditi još više. I tome želim posvetiti nekoliko minuta.”  
“Naše ekonomije, ekonomije Zapadnog Balkana i jedinstveno evropsko tržište, i dalje su suviše udaljene. Ekonomije Zapadnog Balkana čine 35% evropskog prosjeka. Stoga, stvarno moramo iskoristiti potencijal koji postoji na Zapadnom Balkanu i približiti ga jedinstvenom evropskom tržištu. Ovdje se radi o Planu rasta. Znamo da, na temelju iskustva proširenja, snaga proširenja leži, naravno, u vrijednostima koje nas povezuju sa zemljama koje su korak po korak pristupile Evropskoj uniji. Međutim, druga snaga je ekonomski razvoj. Prilikom svakog proširenja, nisu samo zemlje koje su pristupile Europskoj uniji osjetile ogroman podsticaj u njihovom ekonomskom razvoju jer su se pridružile jedinstvenom evropskom tržištu, već je i Europska unija napredovala kako se jedinstveno evropsko tržište povećalo.  
I to je sada načelo Plana rasta. Želimo zapravo otvoriti vrata jedinstvenog evropskog tržišta za preduzeća sa Zapadnog Balkana. I to moramo sada uraditi. Otvaramo ih u područjima kao što su slobodno kretanje robe i usluga, cestovni prijevoz, energija, električna energija, EU digitalno jedinstveno tržište, i, vrlo važno, olakšavanje beskontaktnih plaćanja s jedinstvenim evropskim platnim područjem, to su samo neki od elemenata.”  
“No, naravno, otvaranje vrata nije samo po sebi dovoljno. Zemlje Zapadnog Balkana takođe moraju objediniti svoje zajedničko regionalno tržište. Time se poručuje da je to i uslov, da zemlje Zapadnog Balkana omoguće pristup svojim susjedima na svom tržištu. Drugim riječima, da parafraziram, ako postoje prepreke, jedini koga možete blokirati ste vi sami. Drugi će ići dalje.  
Da bi se išlo dalje, potrebne su reforme, duboko ukorijenjene reforme, takođe da se poboljša poslovni ambijent, da se okolina učini privlačnijom. Ove reforme će biti praćene investicijskim sredstvima od strane Evropske unije, ako se provedu. Ovaj Plan rasta je vrlo snažan podsticaj. To je podsticaj za otvaranje vrata za ekonomski put, ali i za zahtjev za otvaranjem granica između zemalja Zapadnog Balkana i za provođenje potrebnih reformi. Uz njega dolazi i finansiranje investicija.  
Samo zajedničkim radom ćemo Zapadnom Balkanu omogućiti da dođe tamo gdje pripada, u srce Evropske unije. Istorija se zaista stvara. Moja poruka je sljedeća: Ovo je odlučujući trenutak, sada. Ne propustite priliku, iskoristite je, uhvatite trenutak i radićemo s vama zajedno na tome.  
Hvala puno, Edi.”

„Ujedinjeni u raznolikosti” – EU na beogradskom Prajdu

Written on . Posted in Vijesti.

Pod sloganima #EUZaSve and „Ujedinjeni u raznolikosti”, članovi Delegacije Evropske unije u Srbiji i ambasade država članica učestvovali su u Paradi Ponosa u Beogradu.“Srećni smo što učestvujemo na Paradi Ponosa i želimo reći da se zalažemo za ravnopravnost i da smo protiv svih oblika diskriminacije. Želimo da svako ima ista ljudska prava, da sami biraju koga će voljeti, a misija Parade je da LGBT+ osobe imaju ista prava kao i svi drugi”, izjavio je ambasador Evropske unije u Srbiji, Emanuele Žiofre.  
Žiofre je zajedno sa ambasadama država članica poslao poruku tolerancije, ljubavi i nediskriminacije.  
Povorka Ponosa krenula je centralnim ulicama Beograda iz parka Manjež. Među učesnicima Parade bila je i ministrica za evropske integracije, Tanja Mišćević, koja je istakla da je poruka ovogodišnje šetnje „zaštita prava svakog građanina” članova bilo koje manjine. „Ove nedelje govorimo o pravima LGBT+ zajednice koja su i dalje specifična i zahtijevaju dodatnu zaštitu, jer postoji nerazumijevanje o čemu govorimo,” rekla je Miščević novinarima na Prajdu.  
Navela je da država radi na svim pitanjima koja su važna za zaštitu prava LGBTQI zajednice, što se, prema njenim riječima, odnosi na bolje razumijevanje poštovanja njihovih prava ali i na specifičnu zaštitu.  
Direktor beogradskog Prajda, Goran Miletić, podsjetio je da je ovo 15. Prajd, ali da je 5 šetnji bilo zabranjeno. „Nismo ni blizu ispunjenja zahtjeva jer smo od 2014. do prošle godine i dalje osjećali da se nešto dešava, bilo je sve manje policajaca, donesen je Zakon o registrovanim istopolnim partnerstvima, ali je suspendovan, a Europrajd je zabranjen”, rekao je Miletić.  
Zahtjevi koje LGBT+ zajednica u Srbiji postavlja po deseti put uključuje zakone o istopolnim zajednicama i rodnom identitetu, brže procesuiranje slučajeva nasilja protiv LGBT osoba, i druge.  
Tokom Nedelje Ponosa, ambasador Evropske unije Emanuele Žiofre i zamjenica ambasadora Plamena Halačeva učestvovali su na nekoliko događaja koje su organizatori Prajda priredili. Zajedno su prisustvovali otvaranju Nedelje Ponosa na Kalemegdanu, a zamjenica Halačeva je učestvovala na otvaranju konferencije o ljudskim pravima.

Počela je „Nedjelja ponosa” u Srbiji

Written on . Posted in Vijesti.

Nedelja ponosa počela je  4. septembra na Kalemegdanu, uz prisustvovo ambasadora Evropske unije u Srbiji Emanuela Žiofrea, zamjenice šefa delegacije EU Plamene Halačeve, kao i predstavnika diplomatskog kora. Aktivistkinje su nosile transparente na kojima je pisalo „Zakon o istopolnim zajednicama”, „Zakon o rodnom identitetu”, „Nismo ni blizu”.

 

Za Nedelju ponosa planiran je niz događaja na temu ljudskih prava LGBT+ osoba u Srbiji. Parada je najavljena za subotu, 9. septembra, a prolaziće kroz centar Beograda.

 

„Ovaj trenutak nije nimalo optimističan za LGBT+ zajednicu i situacija je mnogo gora u odnosu na prethodni period“, rekao je direktor beogradskog Prajda Goran Miletić na otvaranju.

 

On je podsjetio da je Vlada prošle godine zabranila planiranu rutu kretanja Europrajda i da je odustala od usvajanja Zakona o istopolnim zajednicama. Neke od osnovnih vrijednosti Evropske unije su jednakost i ljudska prava. Uz moto „ujedinjeni u različitosti“ EU želi izraziti solidarnost, braniti jednakost i ljubav u svim formama.

 

Nedelja ponosa održava se od 4. do 10. septembra.

Evropska unija donira specijalizovanu opremu Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH

Written on . Posted in Vijesti.

U okviru kontinuirane podrške razvoju kapaciteta za upravljanje migracionim tokovima u Bosni i Hercegovini, Evropska unija je danas u Sarajevu donirala opremu u vrijednosti od 170.900 KM Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

 

Karel Lizerot, Šef odjela za pravosuđe i unutrašnje poslove, migraciju i reformu javne uprave, u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini uručio je opremu Enesu Kariću, direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. “Evropska unija investira u izgradnju kapaciteta agencija koje su uključene u odgovore na migracione tokove u BiH, uključujući i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH. Naša podrška će se nastaviti u narednom periodu” kaže Lizerot.

 

Ova oprema obuhvata specijalizovanu zaštitnu odjeću i obuću i dio je sveobuhvatne podrške radu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, što će značajno olakšati rad policijskih službenika na terenu. Naime, Evropska unija je u martu ove godine donirala Direkciji deset  specijalizovanih terenski vozila u vrijednosti od 725.000 KM, što će pomoći policijskim službenicima da povećaju mobilnost i operativnu efikasnost.

 

Evropska unija ostaje posvećena podršci Bosni i Hercegovini u upravljanju migracionim tokovima u zemlji. Zajedničkim naporima i kontinuiranom podrškom, EU ima za cilj da osigura dobrobit i zaštitu migranata uz podržavanje vodeće uloge države u odgovoru na migracione tokove, te održiva rješenja. Projekat implementira IOM u partnerstvu sa UNHCR-om, UNICEF-om i UNFPA.

Zatvoren Poziv za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023.

Written on . Posted in Vijesti.

Novinari sa Zapadnog Balkana i Turske podnijeli su više od 260 prijava na poziv za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023. Ukupno 267 prijava je podnesno za Nagradu EU za istraživačko novinarstvo 2023. uključujući nacionalne i regionalne kategorije. Ove prijave pristigle su iz sedam različitih zemalja. Prestižna nagrada nagrađuje izuzetne istraživačke priče objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini. Iz grupe pristiglih prijava, ocjenjivački žiri će izabrati tri najbolje priče iz svake od sedam zemalja, što će rezultirati s 21 odabranom pričom. Ovaj proces izbora osigurava da su najistaknutiji radovi iz svake zemlje prepoznati i priznati. Ove godine Nagrada EU uvela je uzbudljiv dodatak u obliku regionalne nagrade. Ova kategorija nastoji prepoznati najbolje priče koje prevazilaze nacionalne granice i bave se pitanjima od značaja za cijelu regiju. Stvaranjem ove nove kategorije, nagrada ima za cilj podstaći novinare da prošire svoju perspektivu i pozabave se pitanjima koja imaju širi uticaj.

 

Poseban ocjenjivački žiri će biti osnovan za procjenu prijava za regionalnu nagradu. Ovaj namjenski panel će pregledati sve prijave i izabrati tri priče koje imaju najveći regionalni uticaj. Ova inicijativa će podstaći osjećaj saradnje između novinara i ohrabriti ih da se udube u regionalna pitanja koja imaju uticaj na širu publiku. U protekle četiri godine, nagrađene su 84 istraživačke priče sa Zapadnog Balkana i Turske koje su uradila 124 novinara. Ove priče su dale doprinos u rješavanju slučajeva zloupotrebe moći, korupcije, organizovanog kriminala, zagađenja ekosistema i drugih nedjela. Nagrada EU za istraživačko novinarstvo 2023. dio je projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“ (“Strengthening Quality Journalism in Western Balkans and Türkiye II”). Ovim se želi prepoznati i promovisati izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj.

„IMAŠ PRAVO!“ – KAMPANJA PROMOCIJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI

Written on . Posted in Vijesti.

Promotivna kampanja besplatne pravne pomoći u Srbiji, pod nazivom „Imaš pravo!“, predstavljena je lokalnim medijima i javnosti u Nišu. Ova kampanja je dio projektnih aktivnosti „Podrške jačanju vladavine prava u Srbiji“, sufinansirana od strane EU i njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i implementirana od strane GIZ-a. Zajednički je pokrenuta i razvijena u saradnji sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije. Kampanja ima za cilj podizanje svijesti o mehanizmu besplatne pravne pomoći.

 

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći donesen je 2019. godine sa ciljem da se omogući pristupu pravdi i pravnoj zaštiti za svakog pojedinca, pogotovo za najugroženije građane. I pored uspostavljanja sistema besplatne pravne pomoći krajem 2019. godine, još uvijek postoji nedostatak svijesti građana o njihovom pravu na besplatnu pravnu pomoć, kao i nekoliko nedostataka u primjeni zakona.

 

Kampanja „Imaš pravo!“ će biti implementirana u nekoliko faza tokom dužeg perioda. Primarno će se fokusirati na jedinice lokalne samouprave u kojima je zakonski moguće ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. Dodatno, biće uloženi napori da se povećaju kapaciteti kroz terenske obuke službenika odgovornih za budžetiranje i odobravanje aplikacija.

MADE OF US: A Remarkable Adventure Successfully Comes to an End!

Written on . Posted in Vijesti.

Kampanja “Made of Us – Putovanje  EU-Zapadni Balkan“ koju podržava EU, a donosi vam WeBalkans, se završila sa velikim uspjehom. Kampanja je imala za cilj da podstakne pozitivnu percepciju o EU među ljudima na Zapadnom Balkanu, i obrnuto. U njoj je učestvovalo 12 mladih vlogera, dinamičnih pojedinaca iz EU i sa Zapadnog Balkana, koji su zajedno krenuli na putovanje Zapadnim Balkanom. Svaki par vlogera je dokumentovao svoja iskustva i usput svakodnevno dijelio zadivljujući online sadržaj.

 

Prošle sedmice 12. juna 2023. godine, vlogeri su imali priliku da posjete Berlaymont,  sjedište Evropske komisije i upoznaju se sa članovima kabineta komesara Varhelyi-ja u okviru završnog događaja kampanje Made of Us. Događaj je bio prilika za vlogere da pokažu svoj najbolji sadržaj i govore o najupečatljivijim trenucima putovanja, kao i da članovi tima Made of Us predstave preliminarne rezultate kampanje. Nakon prve prezentacije, vlogeri su se premjestili u sjedište DG NEAR, gdje ih je srdačno dočekala Sigrid Brettel, vršilac dužnosti šefa jedinice za međuinstitucionalne odnose i komunikaciju DG NEAR-a. Tokom ove interakcije, vlogeri su imali priliku da dalje podijele svoje lično iskustvo sa putovanja i vlogovanja, kao i vrijedne povratne informacije i naučene lekcije sa završenih putovanja. Događaj se završio razgledanjem Brisela koje je posebno organizovano da se vlogeri oproste jedni od drugih i da proslave završetak projekta.

 

Kampanja je počela 18. aprila i nastavila se do 30. maja, fokusirajući se svake sedmice na jednog od WB6 partnera. Vlogeri su pokrili ukupno 18 projekata koje podržava EU, prešli 6000 km autom, na putu sreli zanimljive i inspirativne lokalne ličnosti, sve vrijeme pokazujući prirodni pejzaž, izuzetne znamenitosti i jedinstveno kulturno nasljeđe koje Zapadni Balkan može da ponudi. Dvanaest vlogera su snimili svoja iskustva koristeći vlastitu opremu i kanale društvenih mreža, prevodeći svoje putovanje u visokokvalitetni sadržaj za društvene mreže i web, fotografije i video zapise, koji je distribuirano na WeBalkans kanalima.

 

Za više informacija o ovom uzbudljivom putovanju molimo vas da posjetite stranicu kampanje Made of Us

 

(Made of Us campaign page).

Lokalno jačanje za integraciju Albanije u EU

Written on . Posted in Priče.

Inicijativa koju finansira EU-a osnažuje albanske općine da imaju značajniju ulogu u procesu evropske integracije. 2014 godine Albanija je poduzela značajne korake sa inicijativom za reformu svog sistema lokalne samouprave, gdje teži prema pravoj decentralizaciji, nadograđujući prethodne, ali nedovoljne napore. Ova inicijativa ima za cilj osnažiti lokalnu samoupravu značajnim finansijskim i ekonomskim ovlastima, pravima i odgovornostima. S namjerom da poboljša administrativne, investicijske, regulatorne i uslužne sposobnosti u osnovnim funkcijama te obuhvati prijenos dodatnih odgovornosti. Istovremeno, reforma teritorijalne administracije ima za cilj uskladiti administrativne granice zemlje reorganizacijom fragmentiranih jedinica lokalne samouprave. Ova reorganizacija ima za cilj rješavanje problema nezadovoljavajućih javnih usluga koje se pružaju lokalnim zajednicama i nedostatka ekonomije obima, što ima za rezultat prekomjerne administrativne troškove. Cilj je stvoriti kohezivniji i učinkovitiji teritorijalni sistem koji bi bolje služio potrebama stanovništva.

“Međutim, ovo mišljenje je netačno, jer se značajan dio zakonodavstva zapravo provodi na lokalnoj razini. Albanija je započela proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU zakonodavstvom. Kao i u zemljama EU, procjena u Albaniji je potvrdila da se 70% usklađenog/približenog zakonodavstva s EU zakonodavstvom provodi na lokalnoj razini.”

Voditeljica tima, Jolanda Trebicka izdvaja drugi ključni aspekt koji se ticao uloge općina u procesu evropske integracije u okviru reforme lokalne samouprave u Albaniji. U to vrijeme izvršna direktorica Organizacije za razvoj Evropskih partnera u Albaniji (EPD), bila je među stručnjacima aktivno uključenima u proces reforme. Ona naglašava da je postojalo rasprostranjeno mišljenje među vlastima da se evropska integracija uglavnom fokusira na usklađivanje zakonodavstva na središnjoj razini, zanemarujući značaj lokalne samouprave.

“Međutim, ovo mišljenje je netačno, jer se značajan dio zakonodavstva zapravo provodi na lokalnoj razini. Albanija je započela proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU zakonodavstvom. Kao i u zemljama EU, procjena u Albaniji je potvrdila da se 70% usklađenog/približenog zakonodavstva s EU zakonodavstvom provodi na lokalnoj razini.  Naposljetku, prepoznato je da je evropska integracija sveobuhvatna praksa i da općine igraju ključnu ulogu u tom procesu”, ističe Trebicka. Stoga je početna strategija decentralizacije imala za cilj uspostaviti EU kutke u 30 albanskih općina do 2020. godine.

2017 godine EU u Albaniji pokreće projekat “Općine za Evropu”. Cilj ovog projekta je davanje većeg značaja ulozi općina u procesu evropske integracije. Počevši gotovo iz početka, projekat je pružio sveobuhvatnu podršku u različitim područjima, tako što je pomogao 61 općini u uspostavljanju EU jedinica i omogućio im da učinkovito obavljaju dužnosti. Projekat je organizovao nekoliko obuka kako bi unaprijedio kapacitete općina za pristupanje EU fondovima i podržao EU jedinice u organizaciji lokalnih događanja za širenje informacija o EU.

 

“Postoje područja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja. Međutim, mogu i uvjereno potvrditi da smo postavili temelje za općine da u budućnosti preuzmu znatno važniju ulogu u procesu evropske integracije.”

O projektu

Opšti cilj projekta “Općine za Evropu” bio je jačanje kapaciteta upravljanja općinama i pružanje informacija albanskim građanima i lokalnim administracijama o EU, njenim politikama, programima i fondovima. Sve aktivnosti projekta organizovane su oko sljedećih komponenata: integracija u EU i koordinacija donatora, izgradnja institucija i obuka, umrežavanje i online komunikacija, vidljivost i događaji, te sveprisutni problemi. Tehnička pomoć projektu pružila je podršku za uspostavljanje i učinkovito funkcionisanje Odjela za EU poslove u svakoj općini. Odjeli za EU poslove od ključnog su značaja za upravljanje internim (unutar općina) procesima koordinacije u vezi s pitanjima EU-a i služe kao glavna struktura za koordinaciju i provođenje aktivnosti usmjerenih prema zajednici. Ukupna finansijska vrijednost projekta (oba dijela) iznosi 3,6 milijuna eura.

Osim toga, projekat je pružio podršku Delegaciji EU u provođenju informacijskih i komunikacijskih aktivnosti na razini općina. To uključuje učešće u kampanjama protiv ilegalne migracije, promovisanje programa ERASMUS+ među mladima u općinama i podizanje svijesti o programima podrške ruralnom razvoju EU na lokalnoj razini. Takođe je pokrenuta značajna kampanja ‘Evropa je ovdje’, koja se sastojala od informisanja lokalnog stanovništva o doprinosu EU-a socijalnom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica.

Uopšteno, projekat je značajno i bitno doprinio povećanju kapaciteta upravljanja općina u vezi s pitanjima povezanima s EU, donoseći pozitivne rezultate. Projekat se smatra najboljom praksom u zemljama Zapadnog Balkana tokom događanja organizovanog u okviru Dana proširenja od strane Odbora regija 6. jula 2022. Ipak, gospođa Trebicka priznaje da i dalje postoji prostor za poboljšanje. “Postoje područja koja zahtijevaju daljnja poboljšanja. Potrebno je učiniti više kako bismo informisali i povećali kapacitete cijele lokalne uprave te podržali gradska vijeća da igraju aktivniju ulogu u važnim procesima evropske integracije na terenu. Međutim, mogu i uvjereno potvrditi da smo postavili temelje za općine da u budućnosti preuzmu znatno važniju ulogu u procesu evropske integracije”, izjavljuje Trebicka.

Izvještaj iz sjene za Poglavlje 27 „Progres na pauzi“ predstavljen u Evropskoj kući u Podgorici

Written on . Posted in Vijesti.

Uoči Evropske zelene sedmice, Koalicija 27 je predstavila Izvještaj iz sjene za Poglavlje 27: „Progres na pauzi“, sa ciljem da predstavi sveukupnu sliku napretka Crne Gore u procesu pristupanja EU za period od januara 2022. do maja 2023. godine, u vezi sa poboljšanjem stanja zaštite životne sredine i klimatskih promjena.

 

Ocjena implementiranih aktivnosti u ovoj oblasti je već implicirana u naslovu izvještaja, „Progres na pauzi“ (draft). Pored analize suštinskih problema, izvještaj takođe uključuje i set preporuka za jačanje procesa transpozicije i primjene zakonodavstva EU obuhvaćenog Poglavljem 27.

 

Izvještaj je pripremljen u okviru projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u procesu pristupanja EU (4E),“ koji je finansijski podržan od strane Evropske unije kroz Civil Society Facility 2021 i Thematic Programme on Human Rights and Democracy 2021.

Podrška EU jača sistem registracije civilnog statusa Kosova, utirući put efikasnosti i pouzdanosti

Written on . Posted in Vijesti.

Agencija za civilnu registraciju Kosova objavila je uspješnu integraciju preko 3 miliona nedostajućih evidencija građanskog statusa u njihov sistem upravljanja identitetom. Ovo postignuće je omogućeno finansiranjem Evropske unije (EU) i uz podršku Danish Refugee Council, u periodu od 2021 do 2023. godine. Projekat  je imao za cilj da ispuni mandat agencije u okviru procesa dijaloga između Kosova i Srbije.

Agencija za civilnu registraciju Kosova, 1.juna 2023. godine može zvanično objaviti uspješan završetak integracije podataka iz preko 12.000 matičnih knjiga u svoj sistem Ovo dostignuće označilo je završetak projekta „Digitalizacija ovjerenih kopija matičnih knjiga- Faza III“, koji je imao za cilj da poveže e-arhivu ovjerenih kopija i Centralni registar civilnog statusa na Kosovu. Projekat, koji je finansirala EU, imao je budžet od 2 miliona eura i implementirao ga je Danish Refugee Council u periodu od 42 mjeseca, počevši od 2.decembra 2019. godine.

Glavni cilj projekta bio je da doprinese stvaranju jedinstvenog, sveobuhvatnog unapređenog sistema podataka o građanskom statusu  u cilju povećanja pouzdanosti kosovskog sistema registracije u okviru dijaloga između Beograda i Prištine. U projektu je ušestvovalo ključno osoblje Agencije za civilnu registraciju Kosova, Ministarstva unutrašnjih poslova kao i opštinske kancelarije civilnog statusa (pružaju usluge na lokalnom nivou).