Skip to main content

Area of Cooperation: Democracy and fundamental rights

EU pokreće kampanju za podsticanje izlaznosti birača na predstojećim izborima u BiH

Evropska unija je u Bosni i Hercegovini pokrenula kampanju pod nazivom „Sve počinje izborom“ sa ciljem podsticanja i motivisanja građana BiH da ostvare svoja demokratska prava glasanjem na predstojećim izborima u oktobru mesecu.

 

Kampanja je otvorena uličnim akcijama pod sloganom „Izbor je jednostavan“ u BBI centru u Sarajevu, parku „Petar Kočić“ u Banjaluci i tržnom centru „Mepas“ u Mostaru. Prolaznici u sva tri grada pozvani su da učestvuju u izvlačenju nagrada ulaskom u glasačku kabinu i jednostavnim izborom, na primer, između modnih artikala, putnih destinacija u BiH ili muzičara u usponu. Skrećući pažnju na to koliko je lako glasati za jednostavnu nagradu, akcija je imala za cilj da istakne vrednost glasanja za nešto mnogo vrednije – budućnost zemlje.

 

Kampanja će takođe sadržati svedočenja o značaju izlaska na izbore. Biće to svedočenja istaknutih građana BiH, kao što je košarkaška zvezda Jusuf Nurkić, i ići će zajedno sa drugim akcijama osmišljenim da se poveća angažovanost javnosti i podigne svest o vrednosti ostvarivanja demokratskih prava.

Kampanja će trajati do izbora, koji treba da se održe u oktobru.

Bosna i Hercegovina se pridružuje Mehanizmu civilne zaštite EU

Bosna i Hercegovina postala je punopravna članica Mehanizma civilne zaštite EU – Evropskog okvira solidarnosti koji pomaže zemljama koje prolaze kroz teškoće posle prirodnih nepogoda. Evropski komesar za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič boravio je u Sarajevu da bi potpisao sporazum u ime Evropske unije.

 

Bosna i Hercegovina je već imala koristi od Mehanizma civilne zaštite EU kao primalac pomoći, ali sada kao punopravna članica takođe će moći putem Mehanizma da pruža pomoć gde god to bude bilo potrebno.

 

Mehanizam civilne zaštite EU za cilj ima jačanje saradnje između 27 zemalja članica EU i sedam učesnica (Crna Gora, Island, Norveška, Severna Makedonija, Srbija, Turska, a sada i Bosna i Hercegovina) u oblasti civilne zaštite u nameri unapređenja sprečavanja, spremnosti i reakcije na vanredne situacije. Članstvo Bosne i Hercegovine u Mehanizmu unaprediće evropski regionalni kapacitet za reakciju i spasavanje.

Promovisanje ljudskih prava u tradicionalnom okruženju

Organizacija u Albaniji pomaže u promovisanju ljudskih prava i volonterizma mladih uz podršku projekta koji finansira EU.

Opština Diber nalazi se u planinskom regionu na obali reke Crni Drim na severoistoku Albanije, blizu granice sa Severnom Makedonijom. Diber trpi veliki uticaj iseljavanja, posebno mladih ljudi, koji kažu da u Diberu nema šta mnogo da se radi. Međutim, lokalna nevladina organizacija Lokalna akciona grupa (LAG) već godinama radi na tome da to mesto učini zanimljivim za mlade pružajući im priliku da doprinesu društvu i budu aktivniji.

Erblina ima 21 godinu, rođena je u Diberu, a trenutno studira medicinu u Tirani. Ona je deo Lokalne akcione grupe od svoje šesnaeste godine i nastavlja da sarađuje sa njima kada dođe kući za praznike. Objašnjava da je aktivistkinja od prvog razreda srednje škole. „Imala sam mnogo koristi od volonterizma: to mi je pomoglo da se formiram kao osoba. A tu je i sjajan osećaj kada pomažete a vaš doprinos daje rezultate“, kaže ona.

„Odlučili smo da moramo da uradimo nešto da popunimo prazninu, kroz zagovaranje i lobiranje za ljudska prava.“

Izgradnja kapaciteta za jačanje lokalnih aktivnosti

Lokalna akciona grupa osnovana je 2016. godine. Tada je Kimete radila kao učiteljica i za Međunarodni Crveni krst. Ona objašnjava da je Diber jedan od najsiromašnijih regiona u Albaniji, gde pored siromaštva postoje i pitanja vezana za tradicionalni mentalitet koji utiče na ljudska prava. Videla je da se veoma malo radi na rešavanju ovog pitanja. „Zato smo odlučili da treba da uradimo nešto da popunimo prazninu, kroz zagovaranje i lobiranje za ljudska prava“, kaže ona.

Budući da su lokalna organizacija na udaljenoj lokaciji, Kimete i njeni prijatelji imali su vrlo malo iskustva sa onim što je bilo potrebno za vođenje nevladine organizacije i malo mogućnosti da steknu neophodne veštine. Na njihovu sreću, šansu im je pružio projekat Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva (TACSO) koji finansira EU, a čija je misija da unapredi kapacitete i ojača ulogu organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu.

Sa znanjem stečenim kroz TACSO, LAG je uspeo da doprinese zajednici kroz projekte fokusirane na ljudska prava i druge teme. Njihov prvi projekat, koji je bio usmeren na sprečavanje nasilja u porodici, a koji je takođe finansirala EU, jedan je od najvažnijih za Kimete. Ona objašnjava da, s obzirom da je Diber veoma tradicionalna regija, žene nimalo nisu bile sklone da govore o slučajevima porodičnog nasilja i zlostavljanja od strane muškaraca u njihovim porodicama. „Ženama u ruralnim oblastima je veoma teško da govore o nasilju ili da traže pomoć na temu nasilja. Činjenica da smo lokalna organizacija bila je veoma korisna u tom smislu jer smo imali lakši pristup domaćinstvima i obišli svaku kuću, razgovarali sa mnogim ugroženim ženama i podržali ih na mnogo načina“, kaže ona.

„Projekat EU TACSO je sa nama od prvog dana i oni su od suštinskog značaja za naš uspeh.“

O projektu

Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj (TACSO) je regionalni projekat koji finansira Evropska unija i kojim se unapređuju kapaciteti i jača uloga organizacija civilnog društva (OCD). Projekat pomaže organizacijama civilnog društva da aktivno učestvuju u demokratskim procesima u regionu, a takođe razvija podsticajno okruženje za civilno društvo i pluralistički razvoj medija.

Projekat se sprovodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. TACSO je deo mehanizma EU Instrumenta za civilno društvo koji pruža podršku organizacijama civilnog društva u onim zemljama koje još nisu deo EU. OCD igraju važnu ulogu za Evropsku uniju i smatraju se ključnim akterima u podršci procesu pridruživanja njihove zemlje.

 

 

Za Kimete, najveći uspeh organizacije mogla bi da bude uključenost mladih ljudi u njihove aktivnosti. Organizacija trenutno ima preko 300 aktivnih volontera koji redovno učestvuju u radu. „Diber nema nijednu omladinsku organizaciju ili predstavništvo mladih na lokalnom nivou. Uključivanjem u aktivnosti naše organizacije pružili smo im priliku da pomognu drugima, ali i priliku da se njihov glas čuje“, kaže Kimete.

Međutim, Kimete je naglasila da bez podrške TACSO-a možda nijedan od tih projekata ne bi zaživeo. TACSO je obučio njen tim na mnogo načina, uključujući pisanje predloga projekata, finansijsko upravljanje projektima, najbolje načine za korišćenje volontera, tehnike digitalne komunikacije i mnoge druge korisne veštine. Ona kaže: „Projekat EU TACSO je sa nama od prvog dana i oni su od suštinskog značaja za naš uspeh“.

EU raspisala tender za osnaživanje civilnog društva u Srbiji

Delegacija EU u Srbiji raspisala je novi konkurs za podnošenje predloga za organizacije civilnog društva. Konkurs za podnošenje predloga koji finansira EU vredan je 4,8 miliona evra i usmeren je ka osnaživanju civilnog društva u Srbiji da aktivno učestvuje u donošenju odluka daljim podsticanjem i stvaranjem povoljnog okruženja za civilno društvo, čime se ojačava proces integracije Srbije u EU.

 

Konkretno, ovaj konkurs će dodatno ojačati ukupne kapacitete civilnog društva putem Nacionalnog resursnog centra EU. Takođe će se povećati kapaciteti lokalnih i neformalnih grupa za zagovaranje i praćenje reformi i procesa integracije Srbije u EU kroz fleksibilnu finansijsku podršku organizacijama civilnog društva i neformalnim grupama u razvoju. Usmeriće se na jačanje nedovoljno razvijenog civilnog društva u određenim sektorima i na pomoć u transformaciji neformalnih grupa u organizovane OCD.

 

Emanuele Žiofre, ambasador EU u Srbiji, rekao je: „Demokratija je jača kada je civilno društvo jako i sposobno da ojača transparentnost i odgovornost vlasti; i promoviše aktivno angažovanje građana unutar njihovih zajednica za inkluzivne i participativne procese. Veoma sam ponosan što će EU nastaviti da podržava srpsko civilno društvo i da doprinosi njegovoj efikasnosti i održivosti. Osnaženo civilno društvo je ključna komponenta svakog demokratskog sistema i svi akteri, uključujući i državne institucije, treba da ga prepoznaju i tretiraju kao takvo.“

 

Nadovezujući se na stalno povećanje u dugoročnom periodu, godišnji doprinos EU dostići će 5,5 miliona evra, što predstavlja ukupan doprinos civilnom društvu u Srbiji od 17 miliona evra u trogodišnjem periodu. Ova pomoć će se pružati kroz kombinaciju modaliteta finansiranja, kako bi se odgovorilo na specifične potrebe različitih vrsta OCD-a u pogledu veličine, nivoa kapaciteta i geografskog prisustva.

 

Biće nastavljen kontakt sa manjim organizacijama, posebno kroz finansijsku podršku  organizacijama civilnog društva u razvoju i trećim stranama i fleksibilnim mehanizmima podrške.

Obnovljena saradnja sa civilnim društvom

Lokalne vlasti u Albaniji poboljšavaju svoje kapacitete za upravljanje saradnjom sa civilnim društvom uz podršku Evropske unije.

U izveštaju Evropske komisije o napretku Albanije za 2016. godinu utvrđeno je da lokalne vlasti nemaju adekvatne kapacitete da obezbede odgovarajuću saradnju i finansiranje civilnog društva. U izveštaju se ukazuje na potrebu odgovarajućih izmena administrativne i pravne strukture i poboljšanja ljudskih kapaciteta kako bi se omogućilo bolje okruženje za saradnju civilnog društva i lokalne vlasti.

Stela Marduša već osam godina radi kao specijalistkinja u Odeljenju za evropske integracije u opštini Skadar. Ona objašnjava poteškoće sa kojima se opština suočavala u isplati sredstava i saradnji sa civilnim društvom. „Nismo imali nikakvu specifičnu metodologiju za saradnju sa organizacijama civilnog društva (OCD). To nas je ometalo da imamo ciljane projekte sa OCD sa jasno definisanim prioritetima i rezultatima“, kaže Stela.

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) je regionalna inicijativa koju finansira Evropska unija, a sprovodi je UNDP u šest zemalja Zapadnog Balkana. ReLOaD u Albaniji je 2017. godine raspisao konkurs za opštine da se prijave da budu deo programa podrške koji ima za cilj da im pomogne da povećaju efikasnost administracije i ljudskih kapaciteta u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Opština Skadar je bila među 35 opština koje su aplicirale i među 12 opština koje su dobile podršku.

„Ima mnogo posla, ali na kraju se sve isplati, jer pruža odličnu priliku za blisku saradnju sa civilnim društvom.“

Stela kaže da je za nju glavna i najvažnija novina uvedena programom LOD metodologije i priručnikom koji je odobrio Opštinski savet na početku saradnje sa programom ReLOaD. LOD je skraćenica za Lokalna demokratija i predstavlja instrument koji je usko usklađen sa pravilima EU o finansiranju eksternih akcija i garantuje otvorenu proceduru, jednake mogućnosti za sve kandidate, vidljivost i transparentnost. Priručnik počinje sa postavljanjem prioriteta i obuhvata raspisivanje konkursa, upravljanje projektom, implementaciju i praćenje napretka. „Ima mnogo posla, ali na kraju se sve isplati, jer pruža odličnu priliku za blisku saradnju sa civilnim društvom“, kaže Stela.

Jačanje ljudskih resursa za poboljšanje kvaliteta usluga

Jačanje kapaciteta osoblja partnerskih opština i OCD, u oblasti ciklusa upravljanja projektima, bio je jedan od nosećih stubova programa ReLOaD. Pored uvođenja LOD metodologije, program je podržao i opštine učesnice u obuci njihovih službenika o implementaciji metodologije. Obuka je obuhvatala tehnička znanja o izradi izveštaja i budžeta, implementaciji i praćenju projekata, standardima Evropske unije i drugim potrebnim veštinama. Stela kaže da joj je ova obuka, osim što ju je dovela u blizak kontakt sa organizacijama civilnog društva, pomogla da strukturira dobre radne prakse.

Lokalne vlasti Skadra i Tirane brzo su se i uspešno prilagodile LOD metodologiji i sada su mentori novim opštinama koje učestvuju u programu.

„Posle pet godina iskustva, pozivam svoje kolege da koliko god je to moguće iskoriste priliku koju ReLOaD pruža. To je veliko iskustvo učenja za administraciju: to je dugoročni kurs gde su na kraju pobednici lokalne uprave, organizacije civilnog društva i društvo u celini.“

O projektu

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) je regionalna inicijativa koju finansira Evropska unija, a sprovodi je UNDP. Cilj Programa je jačanje participativnih demokratija i procesa integracije u EU na Zapadnom Balkanu osnaživanjem civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka i podsticanjem omogućavanja pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo i pluralističke medije. Takođe radi na jačanju partnerstva između lokalnih vlasti i civilnog društva na Zapadnom Balkanu širenjem uspešnog modela transparentnog i projektno zasnovanog finansiranja organizacija civilnog društva iz budžeta lokalnih uprava u pravcu većeg građanskog angažovanja u donošenju odluka i unapređivanju pružanja lokalnih usluga.

U prve tri godine, program ReLOaD takođe je obezbedio sredstva za lokalne neprofitne organizacije. Više od 5.000 građana Skadra imalo je koristi od inicijativa koje promovišu socijalnu inkluziju, osnaživanje žena, turizam, kulturu i mlade. Ova šema bespovratnih sredstava takođe je omogućila zvaničnicima opštine da primene LOD metodologiju i sve ono što su naučili na obuci.

Stela kaže da je mnogo naučila iz ovog uspešnog iskustva i da je sada spremna da ga podeli sa svojim kolegama u drugim partnerskim opštinama ReLOaD-a koje su se pridružile 2021. godine. „Posle pet godina iskustva, pozivam svoje kolege da koliko god je to moguće iskoriste priliku koju ReLOaD pruža. To je veliko iskustvo učenja za administraciju: to je dugoročni kurs gde su na kraju pobednici lokalne uprave, organizacije civilnog društva i društvo u celini.“, kaže Stela.

Konferencija o Zapadnom Balkanu i evropskoj spoljnoj i bezbednosnoj politici održana u Beogradu

Beogradski Centar za bezbednosnu politiku (BCSP) organizovao je 27. i 28. juna konferenciju pod nazivom „Pomeranje Zapadnog Balkana ka evropskoj spoljnoj i bezbednosnoj politici“ koju je podržao projekat EU Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva, TACSO 3. Manifestacija je obeležila 25 godina rada BCSP-a i pružila priliku da se konsoliduju dugogodišnja partnerstva između BCSP-a i drugih trustova mozgova Zapadnog Balkana specijalizovanih za bezbednosnu politiku u okviru Balkanske bezbednosne platforme.

 

Konferencija je okupila članove civilnog društva iz regiona, zajedno sa evropskim i svetskim ekspertima za spoljnu i bezbednosnu politiku. Bilo je prisutno 76 učesnika lično i 17 putem Zoom-a.

 

Nakon javnog događaja, članovi Balkanske bezbednosne platforme nastavili su sa sednicama posvećenim razvoju zajedničkog plana zagovaranja za uključivanje javnosti EU u spoljna i bezbednosna pitanja vezana za Zapadni Balkan i zajedničkog strateškog plana Balkanske bezbednosne platforme za dalju saradnju na pitanjima regionalne bezbednosti. Formiran je Međunarodni savetodavni komitet koji se sastoji od 16 međunarodno priznatih istraživača, profesora, predstavnika think-tank zajednice, bivših zvaničnika i stručnjaka za međunarodne odnose, odbranu, bezbednost i vladavinu zakona.

Predsednica Fon der Lajen u Skoplju

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posetila je u četvrtak, 14. jula, Skoplje, prestonicu Severne Makedonije. Tokom posete, predsednica Fon der Lajen se prvi put susrela sa Stevom Pendarovskim, predsednikom Severne Makedonije, a posle njega i sa premijerom Dimitarom Kovačevskim.

 

Kao centralni događaj njene posete, predsednica Fon der Lajen se obratila Parlamentu Severne Makedonije na svečanoj sednici kojoj su prisustvovali predsednik, premijer, poslanici i državni zvaničnici.

Savet EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

Crna Gora i EU sastale su se – na ministarskom nivou – na 11. Savetu za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je održan u Podgorici.

 

To je bio prvi put da je sastanak Saveta za stabilizaciju i pridruživanje održan u regionu Zapadnog Balkana. Time je podvučena nedvosmislena posvećenost Evropske unije integraciji čitavog regiona u EU i procesu pridruživanja Crne Gore.

 

Učesnici su razgovarali o strategiji pristupanja – posebno u svetlu Izveštaja Komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu. Učesnici su pozdravili napredak postignut u dosadašnjim pregovorima o pridruživanju, sa sva 33 pregovaračka poglavlja otvorena i tri privremeno zatvorena.

 

Savet za stabilizaciju i pridruživanje takođe je razmotrio bilateralne odnose u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmenio mišljenja o nedavnim događajima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

 

Evropska strana svesrdno je pohvalila potpuno usklađivanje Crne Gore sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mere EU posle ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu, i pozdravila to kao očigledan znak strateške orijentacije zemlje i posvećenosti cilju pridruživanja EU. Učesnici su takođe pozdravili već preduzete napore za implementaciju sankcija i podstakli ih da nastave sa neophodnim koracima za potpunu primenu usvojenih restriktivnih mera.

 

Evropsku uniju predstavljali su visoki predstavnik EU Žozep Borel i komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji. Crnu Goru je predstavljao premijer Dritan Abazović. Sastankom je predsedavao visoki predstavnik EU Žozep Borel.

Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu

Nezavisne medijske organizacije koje su osnovane i/ili posluju na Zapadnom Balkanu pozvane su da se prijave za učešće u programu Podrška slobodi medija i pluralizmu na Zapadnom Balkanu, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Nemačke, a sprovodi GIZ, u saradnji sa Internews i DW Akademie.
 

Glavni cilj programa je povećanje kapaciteta profesionalnih nezavisnih medijskih organizacija da se bolje prilagode promenljivom medijskom okruženju. S obzirom na oskudne finansijske i ljudske resurse nezavisnog medijskog sektora, program će pružiti kombinaciju značajnih kapitalnih investicija, prilagođenu tehničku podršku i niz aktivnosti za izgradnju kapaciteta za unapređivanje poslovanja i razvoj kvalitetnog novinarstva.

 

Program će doprineti opštem cilju jačanja participativne demokratije i procesa približavanja EU na Zapadnom Balkanu putem izgradnje kapaciteta u medijskim kućama i podsticanja povoljnog okruženja za pluralističke medije.

 

U okviru ovog programa biće dodeljeno 20 grantova u iznosu do 150.000 evra. Očekuje se da će ovi projekti trajati najviše tri godine.

Ključevi 20 stanova predati korisnicima Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini

Ove nedelje je u Vlasenici, u Bosni i Hercegovini, 20 izbegličkih porodica proslavilo prijem ključeva svojih novih stanova izgrađenih u okviru Regionalnog stambenog programa (RHP). Pored korisnika, manifestaciji su prisustvovali i predstavnici EU, Vlade Republike Srpske i UNHCR-a.

 

Stefano Elero, šef saradnje u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u svom je govoru čestitao korisnicima i istakao da je EU najveći donator RHP-a, kao i da bez podrške EU nije bilo moguće izgraditi stanove u Vlasenici. Ove reči ponovio je i premijer Višković iz Vlade Republike Srpske, koji je spomenuo i doprinos opštine Vlasenica, koja je obezbedila lokaciju za izgradnju stanova i neophodnu infrastrukturu.

 

Korisnici su vrlo rado podelili svoja osećanja. Goran i Daliborka Zoranović, raseljena lica iz Kladnja u BiH, opisali su svoj stan kao „divan“, dok je Radenko Belmiš rekao da mu je laknulo što je njegova petočlana porodica najzad dobila svoj dom. U ime korisnika, gospodin Belmiš se zahvalio svim donatorima RHP-a koji su obezbedili finansijska sredstva za izgradnju stanova. Njegova žena je rekla da se naprosto nikada u životu nije bila srećnija.